Menu
cache/resized/7a303faa48902efd848c7494b9385c2b.jpg

RED

Rapid Engineering Diagnostic

Specialize in:

...
Latest News

Fakaava ‘e he ‘Eiki Palemia fuofua loki sivi fakafaito’o (laboratory) ‘a e Potungāue Mo’uí Featured

Fakaava ‘e he ‘Eiki Palemia fuofua loki sivi fakafaito’o (laboratory) ‘a e Potungāue Mo’uí

20 Sune, 2020. Na’e fakaava ‘e he ‘Eiki Palemia ‘o Tongá Hon Toketā Pohiva Tu’ionetoa 'aneafi ‘a e fuofua loki sivi fakafaito’o (laboratory) ‘a e Potungāue Mo’uí ‘a ia ‘e fakahoko ai hono sivi ‘a hono sivi fakasaienisi ‘o e vailasi SARS-COV- 2 ‘a ia ‘oku ne fakatupu ‘a e COVID-19.

‘I he me’a ‘a e ‘Eiki Palēmiá na’a ne fakahā ai ne talu hono ongona ‘a e COVID-19 mo e ngāue tōtōivi ‘a e Potungaue Mo’uí ke lava ‘o fakahoko ‘a e sivi COVID – 19 ‘i Tonga ni pea ke vave ange hono ma’u e ola ‘o e siví.

“Ko e ngāue ‘o e ‘aho ni ko e konga mahu’inga ia ‘o e palani fakafonua ki hono tali teke’i ‘o e COVID -19 pea ‘oku ou fakamālō ki he Kautaha Mo’ui ‘a Māmaní ‘i he ngaahi tokoni kotoa pē kau ai mo hono foaki mai mo e mīsini sivi ‘o fakafou mai ‘i he Kautaha Fakasekelitali Komiunitī ‘a e Pasifikí (SPC).”

Na’a ne toe fakamālō’ia foki ‘a e Pule’anga ‘Aositēlēliá mo Nu’usila kae pehē ki he Pangikē ‘a Māmani mo e ngaahi hoa ngāue kotoa pē ‘oku nau ala mai ‘o tokonia ‘a Tonga ni ‘o tau monū’ia ai.

Ko e 'a'ahi na'e fakahoko ki loto ki he loki sivi fo'ou 'oku ha 'i he 'ata ni 'a e Minisita Mo'ui Hon. Associate Professor Amelia Afuha'amango Tu'ipulotu kae pehe ki he Principal Medical Scientist, Laboratory Services Telesia 'Apikotoa.
Ko e loki sivi fo’ou, ‘oku ha ‘i he ‘ata ni ‘a e Minisita Mo’ui Hon. Associate Professor Amelia Afuha’amango Tu’ipulotu kae pehe ki he Principal Medical Scientist, Laboratory Services Telesia ‘Apikotoa.

‘I he lea ‘a e Pule Le’ole’o ‘a e Falemahaki Vaiolá Toketā ‘Ana Akauola na’a ne pehē ai ko e konga ‘eni ‘a e mateuteu ‘a Tonga ke fakafepaki’I ‘a e fokoutua ko ’ení he ‘oku kau ‘a Tonga ni ‘i he ngaahi fonua ‘oku te’eki a’u mai ki ai ‘a e vailasí.

Ko e ngaahi mīsini tesi fakakātoa ‘e tolu ‘i Tonga ni ‘a ia ko e ua ai na’e fakatau ‘e he Pule’anga Tongá pea ko e taha ko e me’a’ofa mei he Kautaha Mo’ui ‘a Māmaní ‘o fakafou mai ‘i he SPC.

“’Oku ‘osi ‘i Tonga ni ‘a e me’a tesi ‘e 2,330 ke kamata ‘aki hono tesi ‘o kinautolu tenau foki mai mei mulí ‘o fakatatau ki he palani ngāue ‘a e Potungāue Mo’uí. ‘Oku lolotonga ‘ota mai ‘a e me’a tesi ‘e 3,000 pea ‘oku palōmesi mai mei he SPC ‘e a’u ki he tesi ‘e 6,000 tenau ‘omai ki Tonga ni ke tokoni ki he’etau ngāue ki he fokoutua ko ení.”

Ko e fakamole ko ia ki he ngāue  ki hono fakalahi ‘a e loki sivi fakaesaienisí na’e fe’unga mo e $ 150,000, ngaahi me’a ngāue ki he lokí na’e  $ 204,814.50 pea ko e ngaahi me’a tesí na’e $255,726.73.

Na’e ‘i he polokalama ni ‘a e kau Talēkita mei he ngaahi Potungāue ‘a e Pule’angá mo e kau fakaafe kehe pē.

IMG_1435 copy

IMG_1463 copyIMG_1469 copy

- MEIDECC

Leave a comment

Make sure you enter all the required information, indicated by an asterisk (*). HTML code is not allowed.

back to top