Menu
cache/resized/7a303faa48902efd848c7494b9385c2b.jpg

RED

Rapid Engineering Diagnostic

Specialize in:

...
Latest News

Faka'ikai'i 'e he Minisitā Pa'anga Hono Tukuaki'i ia 'e Kalafi Moala Fekau'aki mo e Makasini Forbes Featured

Minisitā Pa'anga 'Aisake Eke Minisitā Pa'anga 'Aisake Eke

Nuku'alofa, 12 'Aokosi 2015. ‘Oku ‘oatu ‘a e fakamatala ko ‘eni ke fakatonutonu’aki ‘a e fakamatala hala ne tuku atu ‘e Kalafi Moala ‘i he‘ene pepa ko e Taimi o Tonga, voliume 26, Pulelulu, aho 1 ‘o Siulai 2015 ‘i he ‘ene kōlomu ko e Tohinoa ‘o e Fakaoli.

Na’e pehē ‘e Kalafi Moala “Na’e ‘ikai ke mea’i ‘e he Palēmia ko hono faka’eke’eke ia he makasini Forbes ‘oku ‘i ai hono totongi. Na’a ne toki ‘ilo kuo ‘osi fai e fo’i aleapau ia ‘a ia na’e fakahoko ‘e he Minisitā Pa’anga, Dr ‘Aisake Eke.” ‘I he tali ‘a e Minisitā Pa’anga na’a ne pehe ‘oku hala ‘aupito ‘a e tukuaki’i ko ‘eni, koe’uhi na’e ‘ikai ha’ane ‘ilo ‘e taha ki he fokotu’utu’u ki he faka’eke’eke ‘a e Forbes mo e Palēmia he na’e fai pe ‘a e fokotu’utu’u ko ia ‘e he ‘Ofisi ‘a e Palēmia, pea ko ‘ene toki ‘ilo i he taimi ne fetu’utaki mai ai ‘a e toko ua ne na fai ‘a e faka’eke’eke ke fai ha faka’eke’eke mo e Minisitā Pa’anga, hili ia ‘a e ‘osi ‘a e faka’eke’eke ‘a e Forbes mo e Palēmia, kuo na ‘osi ‘i Tonga ni kinaua ia.

‘I he fakataha ‘a e Minisitā Pa’anga mo e toko ua ko ‘eni, ne fakaha ange ai kuo ‘osi fai ‘a e fakataha ia mo e Palēmia, pea ‘oku tuku mai kia au ko e Minisitā Pa’anga ‘e he Palēmia ke fai ‘a e lau ki he patiseti ki hono totongi ‘a e pulusi ‘o e faka’eke’eke ‘i he makasini Forbes. Ko e toki taimi ia ne u lave’i ai ‘a e totongi, pea na’e ‘eke pe ‘oku fiha pea na talamai ko e US$150,000 pea u talaange ‘oku fu’u mamafa, pea holo leva ki he US$130,000.

Ne mahino mei he Sekelitali Pule (‘Aholotu Palu) ko e alea mo e Kautaha Forbes na’e fakangofua pe ia ‘e he Palēmia hili hono fakahoko ange kiate ia ‘a e fie pōtalanoa ‘a e kautaha mo e Palēmia. Ne toe pehē ‘e he Sekelitali ne hili hono fakangofua ‘e he Palēmia ke fai ‘a e faka’eke’eke ne toki ngāue ‘a e ‘Ōfisi Palēmia ki hono fakahoko ‘a e ngāue ki he visa tū’uta mai ‘a e ongo faka’eke’eke. ‘I he tū’uta mai ‘a e ongo faka’eke’eke pea fakahoko leva mo e faka’eke’eke mo e Palēmia, pea ko e toki taimi ia na’e toki hā mai ai ‘oku ‘i ai ‘a e totongi, pea na’e fakahoko ange ‘e he Palemia ke fakahoko ki he Minisitā Pa’anga ‘a e talanoa ki he patiseti ki hono pulusi ‘o e faka’eke’eke.

Ko e tukuaki’i hala ‘e taha ko e pehē ‘e Kalafi “Kuo hopo mai ‘a e Minisitā Pa’anga ia ‘o fakatonuhia’i ‘a e mea ni tupu mei he ‘uhinga koaa ko e fakamāketi’i lahi ‘eni o Tonga, he oku lau miliona ‘a e kau lau makasini”. I he tali ‘a e Minisitā Pa’anga na’a ne pehē, ne ‘uluaki me’a ‘a e ‘Eiki Palēmia ia ‘i he Fale Alea, ‘o tali ki he ‘uhinga ne ō mai ai ‘a e Forbes ‘o faka’eke’eke ia, pea mo e lelei ki he Fonua ‘a hono ngaue’aki ‘a e makasini ko ‘eni. Ne toki tuku atu e he Potungāue Pa’anga ia ki mui ‘a e fakamatala fakaikiiki felāve’i mo e totongi ki he pulusi ‘o e faka’eke’eke ‘i he makasini, pea mo ‘ene kaunga lelei ki he Fonua.
Potungāue Pa’anga mo Palani Fakafonua

Na’e toe hala mo e fakamatala ‘a Kalafi he ’ene pehē “ ’E anga fēfē ha alea’i e me’a ni ia ‘e he Minisitā Pa’anga, pea ha’u ia o totongi mei he vouti ‘a e Takimamata, ta’eilo ki ai ‘a e Takimamata?”. Ne tali ki heni ‘a e Minisitā Pa’anga ‘o pehē na’e ikai kau ia he alea’i ‘a e omai ‘a e kau faka’eke’eke ko eni mei he Forbes, pea ko e tu’utu’uni ia ‘a e Kapineti ke totongi ‘a e pa’anga ‘oku fiema’u ke pulusi ‘a e faka’eke’eke ‘i he Forbes, pea ke totongi mei he vouti ‘a e Takimamata. ‘Oku kau ‘a e Minisitā Takimamata ‘i he Kapineti. ‘A ia ‘oku hala ‘aupito ‘a e tukuaki’i ‘e Kalafi ko e ngāue tokotaha pe ‘a e Minisitā Pa’anga ki hono totongi ‘oku ‘ikai ilo ki ai ‘a e Takimamata.

‘Oku toe fakatonutonu foki ‘a e hala ‘a e fakamatala ‘a Kalafi ‘o pehē, “Na’e ‘ikai ke fai ha fakapoa ki he Palēmia. Fai e alea ko ‘eni ‘a e Sekelitali Pule ‘o e taimi ko ia (‘Aholotu Palu) pea mo e Minisitā Pa’anga, Aisake Eke, ta’e fai ha talanoa mo ma’u fale’i mei a te kinautolu ne nau ala fale’i ki he me’a ni.” ‘Oku hala ‘a e lau ko ‘eni he ko e fokotuu’tu’u ki he folau mai ‘a e Forbes ne fai pe ia ‘e he ‘Ōfisi ‘o e Palēmia ‘i he fengāue’aki ‘a e Sekelitali Pule ‘i he ‘aho ko ia ko ‘Aholotu Palu pea mo e ‘Eiki Palēmia, ‘a ia ‘oku hā atu ‘i ‘olunga ‘a e fakamatala ne ma’u mei he Sekelitali Pule ki he kamata’anga ‘a e fokotu’utu’u ki he folau mai ‘a e kau faka’eke’eke.

Ko ia ko e ‘Ōfisi Palēmia pe ia ne nau fai ‘a e fokotuu’tuu. Na’e ‘ikai ‘aupito ha kaunga pe ‘ilo ki ai ‘a e Minisitā Pa’anga ki he fokotu’utu’u ko ‘eni, ko ‘ene toki ‘ilo pē he fakafe’iloaki mai ki ai ki he fakaeke’eke, pea mo e ‘ai ke totongi hili ‘a e ‘osi ‘a e faka’eke’eke mo e Eiki Palēmia. Kuo ‘osi ‘i heni ‘a e Forbes ia” ko e tali ia ‘a e Minisitā Pa’anga.

‘Oku hoko ‘a e fakamatala hala ‘a Kalafi Moala ‘o tukuaki’i hala ai ‘a e Minisitā Pa’anga ke fehu’ia ai ‘a e taau ‘a Kalafi ke ne kei hoko atu ‘i he ngāue ‘oku ne fai ki he pule’anga, he na’e totonu ke ne vakai’i mo e Minisitā Pa’anga mo e Sekelitali Pule ‘o e Ofisi ‘o e Palēmia ‘i he taimi ko ia, ‘a ‘Aholotu Palu, ke na fakamatala ki he me’a na’e hoko, pea ne toki tuku atu ‘a ‘ene fakamatala koe’uhi ke kakato pea mo mo’oni. ‘I he‘ene pehē, ‘oku fehu’ia ai ‘a e tu’unga falala’anga mo e taau ‘o Kalafi ko e tokotaha Fale’i Fakamatala Faiongoongo ki he ‘Ofisi Palēmia.

‘Oku uesia heni ‘e Kalafi ‘a e tukupā ‘a e Pule’anga ke fakahaa’i ‘a e mo’oni ‘i he ‘ene fakahoko fatongia ki he Fonua, he ko e ‘ulungaanga mahu’inga ia ki he pule lelei, ko e lau ia ‘a e Minisitā Pa’anga.

Na’e fe’unga mo e T$233,044.04 ne totongi ki he paaki ‘o e faka’eke’eke ‘i he makasini Forbes, hili ‘a e to’o ‘a e pēseti ‘e 15 (TOP$41,121.89) ko e totongi tukuhau (withholding tax), ko e fakahā ia ‘e he Minisitā Pa’anga mo Palani Fakafonua.

Potungāue Pa’anga mo Palani Fakafonua
11 ‘Aokosi 2015.

5 comments

  • Falakesi
    Falakesi Tuesday, 23 February 2016 17:27 Comment Link

    'Aisake Eke ne ke 'osi me'a mai pe he fo'i hiki COLA fakamuimui he'ikai 'aonga e fo'i hiki ki he lele loloa hotau Pule'anga. 'Oku ou fanongo atu kuo maha e ngaahi kato 'a e u Potungaue kotoa ko e lahi e folau a e kau Minisita mo e CEO, koia ai mou hopo ki tahi TONGA PSA o faangota'i mai ha silini na'a ta'e vahe kau ngaue faka Pule'anga, kae toe puho ha fale nofo'anga.

    Report
  • Paula Tokamoekafa
    Paula Tokamoekafa Friday, 14 August 2015 20:48 Comment Link

    'E hoko e loi 'o mo'oni 'i Tonga Masiva. 'Ikai ke tau 'ilo pe te tau tui kia hai pea 'ilonga lelei e movete 'a e sikalamu 'a e pule'anga.

    Report
  • Fahina
    Fahina Friday, 14 August 2015 19:02 Comment Link

    Kuo taufua e loi moe fievale loi he fonua 'o Tupou mo hou'eiki kae hange oku toe fakaoli ange koe motu'a 'eni ne totoivi hono taukave'i e transparency kuo ne kamata 'e ia e fakapelepela e ....oku mahu'inga e seniti 'ene mole ka oku mahu'inga ange 'a e totonu moe lea mo'oni he koe me'a ia 'e langa'aki e fonua .. ka e fakafokifaa 'ene 'asi mai ta oku kau pe moe motu'a ni ia he tautoitoi ... Sai tuku e Pule'anga ko 'eni kitu'a he fili hook?? fefe ia pe 'e fakahifo pe a ia now moe loi mata'a'aa....hhhh

    Ikai keu amanaki oku fu'u pehe fau e media adivor 'a e Pule'anga kene taufale'i ta'e fakapapau'i ene ongogo fekau'aki moe MInisita Pa'anga... ka oku fai e fakamalo ki he Minisita Pa'anga he loto lahi ke tali e fakaehaua ko 'eni oku fai 'ehe media advisor ko'eni.. kuo taimi ke hifo o hko atu ene nusi pepa moe maumau e seniti 'a e fonua he'ene vahe ai.....

    Report
  • Sela
    Sela Thursday, 13 August 2015 14:25 Comment Link

    'Oku malie 'a e me'a ni. He ko 'ene 'uluaki 'asi mai he Fale Alea ne pehee ai he Palemia ne 'ikai tene 'ilo 'e ia ku totongi e fk'eke'eke. Ko e Kaniva 'o e 'aho ni(13/08/2015) ku fkha mai ai e Aisake Eke ne 'osi 'ilo pe ia kimu'a he Palemia 'e totongi e interview. Pea ko e me'a ko eni ne nau tali pe he Kapineti.

    Ko e 'u me'a leva eni ku 'ilo mei heni
    1. Loi e Palemia he loto Fale Alea mo lohiaki'i e kakai 'o e fonua ne 'ikai tene 'ilo 'e ia ku totongi.

    2. Na'e 'osi 'ilo pe 'e 'Aisake Eke 'oku loi e Palemia kae longo pe. Koeha ku toki lea ai he 'aho ni ka na'e ta tu'o lahi hono 'o hake 'ehe Palemia na'e 'ikai tene 'ilo 'oku totongi.

    3. Kei longo pe PALEMIA 'AKILISI POHIVA FIEVALE LOI LAHI.

    4. LONGO KOTOA E KAPINETI HE ISSUE KO ENI IKAI KE NAU LEA HAKE KIA 'AKILISI KE TUKU 'ENE LOI. NANE 'OSI 'ILO PE 'E TOTONGI E INTERVIEW

    Tau sioange he me'a e hoko atu...

    Report
  • Mark Hanson
    Mark Hanson Thursday, 13 August 2015 10:06 Comment Link

    He'ikai pe toe 'osi e fakaoli 'ae pule'anga ko eni. Ko eni kuo nau fetuukuaki, faifai pea 'e si'i lavea ha fofonga 'o taha he tau'aki tuhu takai holo. Koeni kuo tuhu e minisita pa'anga kia Kalafi mo 'Aholotu, 'osi ia e tuhu 'ae PM kia 'Aholotu, ka 'oku te'eki ai foki ke tau sio kihe fo'i tuhu 'o 'Aholotu pe 'oku hanga kia hai. Koe me'a angamaheni pe foki ia 'a Kalafi mei fuoloa hono paaki e ngaahi fakamatala te'eki fakapapau'i mei he ngaahi kupu fekau'aki ke mahino e mo'oni moe lau 'ae kakai kehe. Pea koe minisita pa'anga ena ia kou kalo mamahi mai na'e 'ikai hano kaunga kihe alea moe Forbes, tokua koe PM pe ia mo hono 'ofisi na'e fai e alea, 'o kehe ia moe me'a na'e tala 'e PM .... ka ko hai koaa 'oku mo'oni, pea ko hai 'oku mio'i !!!!!! fakatupu langa kete e fa'ahinga pule'anga pehe ni.

    Report

Leave a comment

Make sure you enter all the required information, indicated by an asterisk (*). HTML code is not allowed.

back to top