Menu
cache/resized/7a303faa48902efd848c7494b9385c2b.jpg

RED

Rapid Engineering Diagnostic

Specialize in:

...
Latest News

Iku'anga 'o e ma’uhala mo e takihala ki he tau’atāina faka-temokalati ko e moveuveu Featured

Iku'anga 'o e ma’uhala mo e takihala ki he tau’atāina faka-temokalati ko e moveuveu

Lau 'a e 'Etita

Iku'anga 'o e ma’uhala mo e takihala ki he tau’atāina faka-temokalati ko e moveuveu

Kuo fu’u mahino ‘a e maumau lahi kuo hoko ‘i he meimei tapa kotoa ‘o e fonua pea ‘oku ‘ikai ha toe tala’a koe tupu kotoa pe ‘eni mei he ma’uhala mo e takihala.

'Oku fiema'u ke fakahoko hano tālanga'i 'a e kaveinga ko'eni he 'oku fakalalahi pea 'oku fakatu'utamaki ki he tu'u 'a e fonua ki he kaha'u.

‘Oku hu’u foki ‘a e ma’uhala mei he takihala pea mo e takihala mei he ma’uhala ‘a ia ‘oku ‘uhinga ia koe ‘ikai ke māa’usia ‘e he taukei mo e tu’unga faka-fakakaukau ‘a e me’a totonu ‘oku hoko ‘i he ‘ātakai mo e sōsaieti pea to’o mai leva hono fehangahangai ‘o hoko ia ko e mo’oni mo e totonu neongo 'ene ta'emo'oni mo 'ene hala mama'o.

Ko e kuonga ‘eni kuo kehe he ‘oku ‘ikai ke toe kehekehe ‘a e tea ia mei he uite ka kuo na fehulunaki pea na fefiohi ‘o iku ki he ‘ikai toe malava ‘e he tokolahi ‘o tala ‘a e mo’oni mei he loi mo e tonu mei he hala kae fai'aki pe 'enaua ongo mo e fakamahamahalo.

Ko e ngaahi ta’u ki mu’a atu na’e mahino pe ‘a e hou’eiki, kakai ako, kakai lotu, kakai ngāue, kakai ‘oku ma’u tu’unga, kakai ngāue malohi mo mo'umo'ua, kakai ‘oku nau fai e fakama’opo’opo ‘i he tapa kehekehe ‘i he sōsaieti pea ko ‘enau lea na’e ongo kiai ‘a e kakai pea na’e mahino ‘oku mo’oni mo tonu pea ‘ikai toe fehu’ia pea si’isi’i ai ‘a e longoa’a mo e fehulunaki pea melino leva ‘a e nofo.

‘Oku tau tui kotoa pe ki he temokalati mo e liliu pea ‘oku ‘ikai ke fo’ou ia ‘i Tonga ni ‘a e tau’atāina ‘a e tangata ke lea mo tohi ‘o hange koia ‘oku hā ‘i he’etau Konisitūtone talu mei he 1875 pea koe kau peau ‘eni ‘o e vaka fo’ou mo lahi pea ‘oku ‘i ai hono ngaahi ha’aha’a.

‘Oku totonu ke mātu’aki fu’u mahino ‘a e founga mo e ‘alunga ‘o e vaka fo’ou ko’eni he ko’ene fehālaaki koe longoa’a noa’ia ia ‘a e kakai pea iku ki he felekeu ‘a e me’a kotoa ‘o taki tonu ki he moveuveu 'i he tapa kotoa mei he lotu ki he famili, pule'anga ki he sipoti mo e hā fua.

‘Oku fu’u mata’ā’ā ‘a e felekeu ‘a e temokalati ‘i he ‘aho ni pea neongo ‘oku ‘i ai pe ‘a e kaunga kiai ‘a e fa’unga temokalati kuo tau tali ‘o liliu kiai ka ‘oku lahi ange ‘a e maumau koe ‘ikai ke mahino ki he kau taki mo e kau muimui ‘a e me’a totonu ke fakahoko.

‘I he vakai mei he tafa’aki ‘e taha ‘oku mahino mai koe talu 'a hono fakahoko ‘a e liliu faka-politikale ‘i he ta’u 2010 koe fa’unga ne fai kiai ‘a e liliu ‘oku faka’ofo’ofa pe ia ka koe kakai ‘oku nau fakahoko ‘a e faka’amu ‘a e fa’unga ‘oku hoko ai ‘a e palopalema ‘o iku ki he longoa’a, mavaeua mo e moveuveu ‘a e fonua pea ko hono tupu'anga koe takihala mo e ma'uhala.

Hange koe lea ’oku toutou he’aki ‘i he ngaahi ‘aho ni ‘a e kehe ‘a e me’a na’e malanga’i mei he me’a ‘oku sio kiai ‘a e kakai pea toe 'ikai ke tatau 'a e ngutu moe tuhu pea 'oku 'ikai puli pe unga hono ola.

‘I he taimi tatau foki ‘oku ‘ikai ke si’i fakatokanga’i ‘e hotau ni’ihi tokolahi ‘a e fehalaaki  mo e kehekehe pe koe ola he ‘oku nau tui pe kinautolu ki si’onau takihala’i pea 'oku faingata'a ke toe ue'i pea ko kinautolu 'oku tu'u lavea ngofua ki hono takihala'i pea vave 'enau tali hapo 'a e fakakaukau hala.

Ko e ‘aho ni kuo hanga ‘e he fo’i ma’uhala mo e takihala fekau’aki mo e temokalati ‘a ia ‘oku lelei pe 'a e temokalati ia ‘iate ia ‘o ‘ave ‘a e ‘ata hala ki he tokolahi ‘o e tau’atāina faka-temokalati 'a ia 'oku iku ai ki he ngāngā'ehu faka-politikale 'i he fonua.

Ko hono ola ko e poto ‘a e tokotaha kotoa, hou’eiki ‘a e tokotaha kotoa, kuo loea ‘a e tokotaha kotoa, kuo ‘akauniteni ‘a e tokotaha kotoa, kuo toketā sino, kuo mataotao ‘a e tokotaha kotoa he mala’e ‘o e ‘ikonomika, langa fakalakalaka mo e hā fua pea ‘ikai leva ke toe ‘i ai ha mo’oni ia ‘o hange koe anga maheni na’a tau anga kiai ‘i he kuohili.

'Oku toe poupou foki ki heni 'a e ta'au 'o e tekinolosia mo e fakalakalaka pea kuo lea 'a e tokotaha kotoa 'o 'ikai toe 'ilo 'a e ngaahi laini fakangatangata ia pea 'ikai ngata ai koe ngaahi lea 'oku fai 'oku 'ikai hano makatu'unga 'i he taimi lahi.

‘E talamai ‘e he tokolahi koe me’a lelei ‘eni he koe tau’atāina tokua pea ‘oku ne holoki ‘a e ‘ā vahevahe ‘o e anga ‘o e nofo he ‘oku tatau 'a e tokotaha kotoa pea tau lea kotoa he ‘oku tau’atāina tokua kiai.

Ko e fa’ahinga takihala ia ‘oku hu’u mei ai ‘a e ma’uhala pea ne fanau'i 'a e fu'ufu'unga palopalema 'a ia 'oku huki tonu 'i he sosaieti Tonga 'i he 'aho ni..

'Oku totonu ke mahino ki he tokotaha kotoa 'e 'ikai ha taimi ia tetau tatau ai 'o hange koe ta'au fakamamani lahi 'e kei masiva pe 'a e masiva kae kei tu'umalie pe 'a e tu'umalie pea koe vanu koia 'oku 'alu ke toe lahi mo vā mama'o ange.

'Oku fiema'u ia ketau ako mo ngaue malohi pea tau fai e lotu ke mo'oni pea tau ma'u leva mei ai 'a e 'ulungaanga lelei mo faka'ap'apa 'i he funga 'o e faitotonu, mateaki mo e taliangi pea malava mei ai ke tau kau he lau mo kau he lau ka 'oku 'ikai hange koe lau 'etau paloveape "inu ti inu kota" 'o 'ikai mahino 'a  e me'a 'oku tau malava pea iku ki he lotokovi mo fie tatau mo e kakai lava me'a.

‘Oku talamai pe foki ‘e he folofola ia ke ‘ave ‘a e me’a ‘a Sisa kia Sisa pea ‘ave ‘a e me’a ‘a e ‘Eiki ki he ‘Eiki pea 'oku kehe moe teunga 'o e ngaahi fetu'u he 'oku kehe 'a e teunga 'o e fetu'u koee mei he fetu'u koee.

Ko e tau’atāina foki ‘i he taimi tatau ‘oku ‘i ai hono fakangatangata he ko’ene hulu atu ‘oku toe mole ai ‘a e tau’atāina ia ‘a e tokolahi pea koe ta'efakangatangata 'a e tau'atāina 'oku iku ia ki he felekeu mo e moveuveu.

Ko e palopalema ia ‘oku hoko ‘i he fonua ko e ‘ikai ke toe ‘ilo ia ‘e he tokolahi honau ngata’anga pea neongo 'enau tau’atāina ke lea mo ngāue ka ‘oku 'i ai pe 'a e leini 'oku tu'utu'uni mai 'e he fa'unga 'o e sosaieti ketau lele ai ka 'oku 'ikai koe fehopokaki 'i he siakale kehe.

Ko e ngaahi fetō’aki ko’eni ‘i he ma’uhala mo e takihala ‘oku hoko ai ‘a e moveuveu mo e mavaeua ‘a e fonua pea ‘oku tau tui tatau ko e kuonga longoa’a lahi taha ‘eni ‘a e kakai ‘i he hisitōlia ‘o Tonga ni.

‘Oku tau faka’amu ke fakamu’omu’a ‘i he ‘asenita ngāue ‘a e Pule’anga, fonua, ngaahi siasi, fāmili mo e kupu kotoa ‘o e fonua ‘a hono fakama’opo’opo kitautolu ki he me’a na’e anga kiai ‘a Tonga koe Siueli ‘o e Pasifiki.

 

1 comment

  • Sione Manu
    Sione Manu Wednesday, 23 October 2019 23:15 Comment Link

    Malie lahi e fakatalanoa pea fakatauange 'oku mo'oni fau 'a e fiema'u ke fakahoko leva ha ngaue ki he palopalema ko'eni he 'oku mo'oni kuo poto e vale ia he ngaahi 'aho ni.

    Report

Leave a comment

Make sure you enter all the required information, indicated by an asterisk (*). HTML code is not allowed.

back to top