Menu
cache/resized/7a303faa48902efd848c7494b9385c2b.jpg

RED

Rapid Engineering Diagnostic

Specialize in:

...
Latest News

Liliu Konisitutone: fiema'u ke tau sio lelei mo ‘ilo 'a e mo’oni Featured

Liliu Konisitutone: fiema'u ke tau sio lelei mo ‘ilo 'a e mo’oni

Lau 'a e 'Etita

Liliu Konisitutone: fiema'u ke tau sio lelei mo ‘ilo 'a e mo’oni

28 Ma’asi, 2019. ‘Oku ‘i ai e hoha’a lahi mo e faka’amu ke fakatatafi atu mu’a ‘a hono takihala’i ‘o e kakai 'o e fonua.

‘Oku pelepelengesi ‘a e ngaahi kaveinga faka-politikale ‘oku talanga'i 'i he ngaahi 'aho ni pea 'oku totonu ke ‘ave ki he kakai pea mahu’inga kenau ma’u ‘a e fakamatala ‘oku mo’oni.

 'Oku fetongitongi ma'u pe 'a e kau taki 'i he Pule'anga pea 'oku nau 'alu pe mo ha'u

‘Oku ‘ikai ha pule’anga ia ‘e ta’engata ‘a ‘ene nofo ‘i he mafai pea ‘oku totonu ke fakapotopoto foki ‘o ‘oua ‘e fou ‘i he siokita ki ha lelei fakafo’i tuitui pe faka-kulupu ‘i ha taimi nounou ka tau sio ki he kaha’u mo e lelei fakalukufua.

Ko e mo’oni ‘ikai toe fehu’ia ‘a e lea ‘oku pehe “ko’ene po’uli ka ‘e ‘aho” pea koe me’a kotoa pe kuo pau ke ‘i ai hono ngata’anga.

‘Oku mahu’inga leva ke tau sio lelei ki he ngaahi ‘atakai fakapolitikale ‘o e ‘aho ni pea tau sio leva ia ki he ngaahi nga’unu ‘a ia ‘e malava ke uesia ai ‘a e malu moe tu’uloa ‘a e fonua.

Ko e ngaahi fokotu’utu’u liliu Konisitutone kuo 'osi fakahu 'i he ngaahi lao fakaangaanga ki he Fale Alea mei he Pule’anga 'oku totonu ke 'ilo lelei 'a e kakai ki hono ngaahi puipuitu'a.

'Oku fokotu'u mai tokua ‘oku fakavavevave pea ‘oku taumu’a ke kamata hono fetukutuku ‘a e mafai mei he Tama Tu’i pea ‘oku fai ‘a e hoha’a lahi kiai 'a e kakai 'o e fonua.

‘Oku fakalilifu he kuo ‘osi mahino pe ko e taumu’a ‘a e ngaahi lao ko’eni ke to’o ‘a e mafai mei he Tu’i ‘o ‘ave ki he ngaahi sino kehe ‘o hange koe Kapineti ka ‘oku kei tu’u kaivi pe ‘a e Pule’anga ‘o tala ‘oku ‘ikai ke to’o ‘a e mafai ia ‘o e Tu’i.

 'Oku hala ia ke fakatau 'etau totonu mo 'etau tau'ataina

‘Oku toe fakaloloma ko hono talamai ‘oku ‘uhinga tokua ‘a e liliu ‘o e ngaahi lao kae malava ke ‘omai ‘a e pa’anga tokoni mei he Pangike Fakalakalaka ‘a ‘Esia mo e ngaahi kautaha tokoni kehe ke tokoni ki he fonua.

Ko e fehu’i ‘oku muimui atu heni pe ‘oku mahu’inga ange ‘a e pa’anga tokoni ‘i he malu ‘a e fa’unga ‘o e fonua mo e melino?. Ko e me’a ni ‘e fakatau ‘aki ‘a e pa’anga ‘e $30 miliona ‘etau tau’ataina mo ‘etau totonu kuo meimei ta'u 'e 150 'ene lele mai?.

‘Oku tu’u fehu’ia ‘eni he ‘oku ‘ikai ha fonua ‘e tokoni pe koha kautaha tokoni fakavaha’a-Pule’anga ‘oku ne poupou ke veteki ha fa’unga malu mo melino ‘oha fonua.

‘I he tafa’aki ‘e taha ‘oku ‘i ai ‘a e ngaahi fiema’u vivili ia ‘a e fonua ‘o hange ko hono tau’i e faito’o konatapu, ko hono toe langa hake ‘a e ngaahi nofo’anga na’e holo he afa, fakalelei 'a e ngaahi ‘apiako mo fakalakalaka e maa'imoa ako, fakaivia e kakai mo e sekitoa taautaha ‘i he pisinisi mo e fakalakalaka, tokangaekina e mo’ui lelei mo e ha fua.

‘Oku li’aki kotoa ia kae taketi’i tokua koe ngaahi lao fakaangaanga ‘eni ‘oku fakavavevave tokua hili koia ‘oku lolotonga lele lelei pe ‘a e fonua ‘i he malumalu ‘o e ngaahi lao ko’eni ka ‘oku lahi ‘a e maumau ia ‘i he ngaahi tafa’aki kehekehe ‘a ia ‘oku nau fakuikui kinautolu ke sio kiai.

Fiema'u ke tau 'a'a e kakai 'o sio ki he mo'oni

‘I hono fakalea mahino pea ‘oku mole ke mama’o hano tukuhifo ha kakai heni ka koe kakai ako lelei, sai e tu’unga ‘o ‘enau nofo, mahino kiate kinautolu ‘a e lotu, ma’a honau lekooti faihia, pea nau mahu’inga’ia ‘i he tukufakaholo mo sio loloa ki he kaha’u ki he malu mo e melino ‘a e fonua ‘oku ‘ikai kenau poupou ki he teke ‘a e Palemia mo e Pule’anga ke liliu ‘a e Konisitutone.

Ko kinautolu leva ‘oku nau kau pe ki he kalasi ko’eni na’a ku toki lave atu kiai ka ‘oku nau kei poupou pe ki he Palemia mo ‘ene ngaahi fokotu’utu’u koe kakai ia ‘oku nau fakahoko ‘i he ‘ilopau ‘oku hala ‘a e me’a ‘oku nau muimui kiai ka ‘oku nau ‘ohokui pe ke ma’u ai ha’anau tu’umalie fakafo’ituitui pea mo kumi ha'anau tu’unga pea ‘oku ‘osi mahino pe ‘a e ni’ihi koia he ‘oku nau "hange ha limi tu’u ‘i ‘au” 'o heke holo pe.

‘I he tafa’aki ‘e taha leva mo e faka’apa’apa lahi ki he ni’ihi ko’eni, koe kakai ‘oku muimui mo poupou ki he Palemia koe tokolahi ‘o kinautolu ‘oku ‘ikai kenau maa’usia ke fakakehekehe’i ‘a e hono takihala’i kinautolu mo e mo’oni.

Ko e si’i kakai ko’eni na’e ‘ikai kenau si’i ma’u ha faingamalie ke ako lelei, ‘oku nau toe masivesiva ange, malele holo pe he ngaahi me’a ‘a e kolo pehe ki he siasi mo e famili, pea faingofua ke takihala’i mo faka’amanaki’i tenau ma’u ha tu’umalie ‘i he kaha’u.

‘Oku toe faingofua ke tafunaki kinautolu kenau fehi’a ki he kakai ako, kakai pisinisi, hou’eiki, kau takilotu mo e kakai ‘oku sai ange ‘enau tu'unga nofo ‘i he sosaieti pea lohiaki’i ‘o pehe ko’enau faingata’a’ia ko e ngaue ‘a e kakai koia.

‘Oku ‘osi talamai mahino pe foki ‘e he hisitolia ‘a e fa’ahinga kakai ko’eni ‘oku me’angaue’aki ki ha liukava mo ha liliu ‘i ha fa’unga ‘o ha fonua pea ‘oku ‘ikai ha liliu ia ‘e iku lelei he hisitolia ‘i hono ngaue’aki si’i fa’ahnga kakai ko’eni he ‘oku lava pe loto e kau feinga liliu pea li’aki ‘a e kakai ko’eni ‘o nau kei masiva pe mo tu’utamaki.

Ko e kakai tu’u laveangofua foki ko’eni ‘oku me’angaue lahi ‘aki kinautolu ‘i ha fakamoveuveu pea na’e ‘osi hoko ‘i Tonga ni ‘i he 16/11 pea iku honau ni’ihi ki Tolitoli kae hao pe 'a e kau taki ia.

‘Oku fakatu’utamaki he koe maumau lahi ‘oku hoko ki he sosaieti ‘o iku ki he ‘auha mo e fakaakeake ka kuo tomui ‘o hange na’e hoko ‘i Siamane ‘i he taimi ‘o Hitila, Pol Pot ‘i Cambodia mo Gaddafi ‘i Libya ‘i he ngaahi ta’u kuo hili.

Kuo tau tu'umalie nai 'i he liliu ki he temokalati?

Ko e fehu’i ketau fakatokanga’i heni ‘oku pehe ni “kuo lava ‘a e liliu faka-Temokalati pea ‘oku tu’umalie nai ai ‘a e ni’ihi ko’eni pea nau ma’u ha melie mei he ngaahi liliu kuo fakahoko.”?

Ko e tali kiai koe “Ikai” he koe kau taki pe he feinga liliu ‘oku nau inu e melie mo honau ngaahi famili mo honau ngaahi maheni mo e kaungame'a pea ‘oku kei hikihiki ai pe ‘a e totongi ‘o e koloa mo e tukuhau pea kei tulungia ai pe mo toe masivesiva ange ‘a e si'i kakai 'oku me'angaue'aki.

Ko e lesoni mei heni koe fiema’u kenau ngaue malohi, teke ‘enau fanau ke ako, fakamama’o mei he faihia pea ‘ai e lotu ke mo’oni. Kapau ‘e hoko ‘eni tenau falala leva kiate kinautolu mo e fua ‘enau ngaue ka ‘oku ‘ikai ko si’ono taki holo pe kinautolu he ‘oku fu’u faka’ofa fau.

Ko e halanga ki he kaka ki ‘olunga ‘i he mo’ui koe tafe ‘a e pupuha ‘i he ngaue malohi mo kataki ka ‘oku ‘ikai koe faka tuingofua ke kumi e tu’umalie he founga vave mo ‘ikai muimui ki he lao ‘o e fonua.

‘E ‘ikai ke tanu ‘eha taha ‘a e ngaahi lea kuo osi lekooti tohi pea ma’u mo hono tatau ‘i he ngaahi kautaha ongoongo ‘o tatau he le’o mo e ‘ata ‘a e ngaahi lea ‘a e Palemia ‘o e ‘aho ni ‘oku fiema’u ke to’o ‘a e Tu’i mo hono mafai.

‘Oku a’u mai ki he ‘aho ni ‘oku fakahoko ‘e he Palemia mo e Pule’anga ‘a e taumu’a koia ka ‘oku mimio holo pe ke ‘oua ‘e si’i ‘ilo ‘a e kau muimui kiai hange koa 'oku hoko 'i he ngaahi lao fakaangaanga liliu Konisitutone 'oku 'i he Fale Alea.

‘Oku tau faka’amu ketau lotua hotau ki'i fonua ni pea tau feinga ke holoki 'a e ngaahi 'a vahevahe pea tau tu'u fakataha 'o toe sio lelei ange mo fakamaama hotau ngaahi tokoua, tuofafine, tamai, fa'e, kui, fanau, mokopuna 'oku nau fiema'u ha tokoni ke ‘oua na’a ‘i ai ha ‘aho kuo mole ‘etau totonu mo ’etau tau’ataina pea tau toki fakatomala ka kuo tomui.

 

8 comments

  • Ki
    Ki Friday, 24 May 2019 10:16 Comment Link

    Peheange mai na'u a'u 'ae fakamatala ni ki he kakai kotoa pe 'oe fonua ,ke nau 'ilo 'ae mo'oni'i me'a 'oku fai 'aki honau tataki ,pe koe fe taimi te tau to ai ki he tu'utamaki

    Report
  • Fakalalafu
    Fakalalafu Monday, 08 April 2019 12:05 Comment Link

    Fiema'u ke ako'i hotau kakai ke nau mahino'i e mo'oni mo e lohi he 'oku faka'ofa hono taki kuikui'i holo kinautolu. 'Oku fu'u faka'ofa.

    Report
  • Saione Tungua
    Saione Tungua Sunday, 07 April 2019 22:22 Comment Link

    Well said and its true.

    Report
  • Metuisela Fakaosifono
    Metuisela Fakaosifono Friday, 29 March 2019 12:25 Comment Link

    'Oku tau faka'amu kapau 'e lava 'e hotau kakai 'o ma'u 'a e fakamatala ko'eni e tokoni ki heenau fai tu'utu'uni ki he'enau fili. 'Oku faka'ofa hono taki holo kinautolu he koe ni'ihi koe malo pe e ma;u e me'a kenau si'i nofo ai mo kai. 'Oku fiema'u hotau kakia ke tokoni'i pea ako'i kenau 'ilo e hala kenau fou ai.

    Report
  • Tupouseini Kelemeni
    Tupouseini Kelemeni Friday, 29 March 2019 09:58 Comment Link

    Why Is the present government in such a hurry to finish up and close out this very important part of the ‘puzzle ‘? Are they afraid that the mass will find out their cheating and incompetent ways? Or are they afraid that they may not be in government come the next election??

    Report
  • Sione Tonga Manu
    Sione Tonga Manu Thursday, 28 March 2019 20:35 Comment Link

    'Oku mo'oni lahi 'Etita pea koe faka'ofa lahi 'a e si'i kakai 'oku takihala'i pehe ni 'i hotau fonua. Mo'oni e To Folofola 'a Tupou I ...'Auha hoku kakai koe vale...

    Report
  • Ofa Fonua
    Ofa Fonua Thursday, 28 March 2019 16:24 Comment Link

    Malo 'Etita pea koe sio matu'aki mo'oni 'eni 'a ia 'oku fu'u faka'ofa hono me'angaue'aki 'a e kakai ki he 'asenita 'a e kau taki. 'Oku pu faka'amau ke lau 'eni 'e he kakai 'o e fonua he koe me'a 'eni oku lolotonga hoko 'i he fonua. 'Oku fiema'u ketau siosio lelei he 'oku mo'oni e lau 'a Samiu Vaipulu 'e toki mahu'inga 'a e koloa 'i he'ene mole.

    Report
  • Pelenatita Mafi
    Pelenatita Mafi Thursday, 28 March 2019 14:41 Comment Link

    You hit the bullseye. Need more private radio station to communicate all these home truths to the mass out there in villages and outer islands. Government owned/run TV and radio are not going to relate these grave concerns. As for HM directive to Ombudsman, AG and related bodies to investigate cases raised by people ‘s petitions, best to seek Australia & NZ Governments advice on procedures, even hire their legal experts on forensics, IT and all required to conduct these properly so as to avoid conflict of interest, collusion, manipulation of data & events etc. independent analysis of legal experts from overseas are definitely required this time. Malo

    Report

Leave a comment

Make sure you enter all the required information, indicated by an asterisk (*). HTML code is not allowed.

back to top