Menu
cache/resized/7a303faa48902efd848c7494b9385c2b.jpg

RED

Rapid Engineering Diagnostic

Specialize in:

...
Latest News

Fai e fetukuaki 'i he mafai kae kei tukuhausia kakai na’e uesia ‘ia Gita Featured

Photo by WCCC Photo by WCCC

17 ‘Epeleli, 2018. ‘Oku a’u mai ki he ‘aho ni kuo laka hake ‘i he mahina ‘e ua ‘a hono ‘ahia ‘e Saikolone Gita ‘a e fonua.

Ko e maumau lahi foki na’e hoko ki he fonua pea ‘oku ‘i ai ‘a e ngaahi famili ‘oku te’eki kenau malava ke makape mei he ta’au mo e ha’aha’a ‘o Gita pea ‘oku toe fakaloloma he ‘oku te’eki ke tau mavahe atu mei he faha’i ta’u afā mo e ‘uha.

‘Oku kei ‘ato tapoleni ‘a e ngaahi fale ‘e ni’ihi pea koe si’i ngaahi famili ‘e ni’ihi ‘oku nau kei nofo teniti mo nofo ‘i he ngaahi palepale ‘i he ano mo e vai ‘o a’u mai ki he ‘aho ni.

‘Oku fakaloloma pea faka’ofa fau ‘a e hokohoko mai ‘a e ‘uha lalahi pehe ki he fakatokanga saikolone ko Keni na’a tau situ’a kiai ‘a e te’eki ke malava ‘a e kakai kenau mavahe mei he faingata’a ko’eni pea ‘oku nofo ‘eni ‘i he’enau fakakaukau tukukehe ange ‘a e ngaahi uesia ki he mo’ui mo faka-sosiale ‘oku nau fehangahangai mo ia.

Kapau tetau nofo hifo ke fakakaukau lelei ki he faingata’a ko’eni ‘oku tofanga ai ‘a e ni’ihi ko’eni pea ‘e mahino kiate kitautolu ‘oku ‘ikai ha pa’anga fe’unga pea ko e ngaahi famili ‘e ni’ihi ko hono mo’oni ‘oku matu’aki hala ‘aupito pe moha pa’anga ke fakahoko’aki hano ‘ato, fakalelei, monomono honau ngaahi nofo’anga.

Ko e ni’ihi na’a nau tu’u lavea ngofua pe mei mu’a ki he ngaahi fakatamaki fakaenatula pehe ni pea ‘oku toe faka’ofa ange ‘a e tu’unga ‘oku nau ‘i ai ‘i he ngaahi ‘aho ni. ‘Oku ‘i ai ‘a ‘etau lea Tonga ‘oku taka “koe nofo ni koe tali vai ki langi” ‘a ia ‘oku pehe tofu pe ‘a e me’a ‘oku hoko ki he tokolahi hotau kainga ko’eni he ngaahi ‘aho ni ‘a ia ko e tali pe kiha ‘ofa moha tokoni.

‘Oku malie foki he ko’etau toki situ’a atu eni mei he Fili Fale Alea ‘o e 2017 pea na’e ‘i ai ‘a e ngaahi kaveinga ngāue na’e tu’uaki ‘o hange koe; “ko ho’o mamahi na ka ‘oku ou ongo’i”, “Pule’anga ‘o e kakai”, “Ofa ki he masiva”, “Takanga ‘etau fohe” ka ‘oku fehu’ia pe koe fē ‘a e kopate ‘oku fa’o ai ‘a e ngaahi kaveinga ko’eni ‘i he ngaahi ‘aho ni.

‘Oku tau fakamālō’ia ‘a e ngāue ‘a e NEMO mo e Pule’anga pehe ki he tokoni ‘a e ngaahi fonua muli mo e ngaahi kautaha tokoni ka ‘oku mahino koe tokoni ko’eni ‘oku malava kene feau ‘a e ngaahi fiema’u iiki mo peisiki faka’aho ka koe lele lōlōa ‘oku fu’u kei ‘i he tu’unga faka’ofa ‘a e kakai ko’eni.

‘Oku ‘ohake leva heni ‘a e fifili ki he anga hono fakahokohoko (prioritize) ‘o e ngaahi feima’u tefito ‘a e fonua mo e ‘asenita ngāue ‘a e kau taki ‘a ia ‘oku mahino lelei ki he kakai mo e fonua koe ngaahi ‘isiū ia ‘oku talanga’i lahi taha he ‘aho ni ‘oku fekau’aki ia mo e mafai mo e fa’unga faka-politikale kae tukuange pe ‘a si’i kau kafo ia kenau tangi mo tukuhausia.

‘Oku ‘i ai ‘a e manumanumelie’ia ‘i he me’a ‘oku hoko ‘i Fisi ‘i he ngaahi ‘aho ni lolotonga ‘a e fakaakeake ‘a hotau fonua kaunga’api ni mei he ngaahi fakatamaki fakaenatula kuo ne toutou ‘ahia ‘a e fonua.

Kuo fakamahino ‘e he taki mo e Palēmia ‘o Fisi Vorge Bainimarama ‘oku nofo ‘a e fakaakeake mei he ngaahi fakatamaki fakaenatula ni ‘i he tumu’aki ‘o e ‘ene ‘asenita ngāue pea kuo ne a’u tonu ki he meimei feitu’u kotoa na’e uesia lahi taha pea ‘oku tukuhausia lahi taha ai ‘a e kakai ‘o sio mo fekita mo kinautolu.

Kuo tukuange mai ai ‘e hono Pule’anga ‘a e pa’anga Fisi ‘e $7000-00 ki he fāmili kotoa na’e uesia lahi honau ngaahi ‘api nofo’anga pea koe pa’anga tokoni (relief fund) ‘eni. Na’e toe tukuange foki mo e faingamalie ki he pa’anga tatau ki he ngaahi famili ‘oku ‘ikai ke a’u ‘enau ma’u’anga mo’ui ki he pa’anga ‘e $50,000-00 ‘i he ta’u kenau ma’u mo e pa’anga tatau.

‘Oku ui ‘eni koe taki lelei mo e fa'u tu'utu'unu ngaue pe polisii (policy) lelei he ‘oku foaki ‘a e tokoni ‘i he taimi ‘oku fiema’u ai. Na’e fakahoko kotoa ‘eni ‘e Bainmimarama kimu’a pea ne toki folau ki Lonitoni ki he fakataha ‘a e kau taki o e Kominiueli.

‘Oku kehe ‘eni ia ‘i hono fakahoa mai ki Tonga ni he kuo laulau miliona ‘a e pa’anga tokoni mei he ngaahi fonua muli ki Tonga ni hili ‘a e Saikolone ko Gita ka ‘oku te’eki ‘asi mai ha polisii pe koha tu’utu’uni hotau kau taki ‘oku malava kene hakeaki’i ‘a si’i kakai ko’eni pea kenau mavae a mo e tukuhausia ‘oku nau tofanga ai neongo koe me'a faingata'a 'a e fakaakeake.

‘Oku fiema’u ha tu’utu’uni ngāue fakavavevave neongo ‘oku fai pe ‘a e palani mo e tu’utu’uni ngāue ki he lele lōlōa ka ‘oku ‘ikai fakapotopoto hono li’aki ‘o e si’i kakai tukuhausia ko’eni. ‘Oku toe fakaleleloto koe mahino mai ‘oku hikihiki holo pe ‘a e taki ia mei he hotele ki he hotele pea ‘oku fehu’ia ai ‘a e tu’unga fakataki mo e fokotu’utu’u ngāue ‘a e Pule’anga lolotonga 'oku faingata'a'ia 'a e kakai ko'eni.

‘Oku ‘ikai koe me’a mahu’inga mo vivili he aho ni koe politiki mo e to’o 'o e mafai meia hai kia hai ka koe kaveinga ‘oku mahu’inga pea ke manatu’i ‘e he kau taki ‘o e Pule’anga ‘oku 'a e si'i  kakai ‘oku nau kei nofo palepale mo teniti ‘i he ano mo e vai pea ‘oku nau fu’u fiema’u lahi ‘a e tokoni.

‘Oku fakahoko e he Pule’anga ‘a e kumi fale’i fakalao ki Tu’apule’anga koe taumu’a ki he fakatonutonu mafai pea ‘oku ‘eve’eva atu ia he lau kilu pea ‘oku fakahoko mo e ngaahi fakamole hange koe fefolau'aki mo e ha fua 'a e kau taki ‘a ia ‘oku ‘i ai ‘a e tui ‘e ‘aonga ange ‘a e seniti koia kiha la’ikapa mo ha va’a papa ma’a kinautolu 'oku tutulu honau nofo'anga mo kei nofo he vai mo e ano.

'Oku ‘i ai pe ‘a e faka’amu ‘e malava ke fakamu’omu’a ‘a e ngaahi me’a ‘oku totonu ke fakamu’omu’a ‘i he anga ‘etau fakahoko fatongia ki he fonua mo hono kakai.

 

3 comments

  • bertie
    bertie Tuesday, 22 May 2018 21:24 Comment Link

    Editor; Sir why are we still blasting the PM and his government ? Most of the comments aimed at the people who are running the country is in the NEGATIVE . So why are they still in GOVERNMENT ????? . The people put them in power , so! the exact same people should be able to remove them from power , by a motion of no confidence through Parliament , but it seems despite all of their short falls the majority of the populace are happy with their performance . Surprised ? bewildered ? why should we be , it's a weakness we as a people will always fall for " THE GIFT OF THE GAB ' o' how we love listening to how things could be done differently, bringing in a new era full of happy prosperous people . Work for all . In reality only a few will benefit only those with money will have more MONEY, the rest will be as before .poor and nothing changes till the next loud mouth comes along . We could go on and on ,making accusation and excuses counter accusation, all to no avail .Until this government is removed whether be it peacefully or by force this squabbling will just be an ongoing occurrence meantime nothing done which would be for the betterment of the country as a whole.

    Report
  • Pouono
    Pouono Tuesday, 17 April 2018 23:11 Comment Link

    'Oku malo pe 'a e fakamaama pea 'oku mahino lelei kae pango na'e 'ikai fili kotoa 'a Tonga he PM mo e Kapineti mo e PTOA. Ko ia ai 'oku ou fokotu'u atu ke fefe ke tuku pe 'a e kakai na'a nau fili he PM mo e Kapineti mo e PTOA ke nau "kai pe lele 'enau hoosi" he ko e "fili pe na'a nau fai" ka e fakataumu'a 'a e tokoni vivili mo fiema'ua ki he toenga na'a nau fili kehe he "na'e 'ikai fai'aki honau kete ka e fai'aki honau 'atamai lelei."

    'Oku tau tui lahi mo mo'oni foki 'oku SIO pe 'a e kau fili he PM mo e Kapineti mo e PTOA he "hikihiki hotele" 'a e PM mo 'ene kau pone kaupoe mo pulekaka ko 'enau "kai momo" mo e "fakahekeheke" ka e 'ikai ke nau 'ILO he 'oku 'ikai ha'anau 'atamai pea ko ia ai 'oku tau tui 'oku nau loto pe ki ai ke "saisai pe" 'a e PM mo 'ene fanga pone kaupoe mo e kau pulkekaka ka nau "kovikovi pe kinautolu" ka ko e me'a oku ongo mo o'o ko e lavekovia ai 'a e kotoa 'o e fonua mo e kau "takanofo mo fakapotopoto" he ngaue pango 'a e "kau takatu'u mo e kaka."

    Report
  • Josh Fahina
    Josh Fahina Tuesday, 17 April 2018 18:33 Comment Link

    Malo 'aupito hono fakamanatu mai 'a e ngaue totonu ke fai 'ehe Pule'anga ni hili e fu'u matangi kaafakafa kuo fepaki moe fonua pea mo hono kakai..Ko e toki a'usia 'eni 'e Tongatapu pea mo Eua ha fakatamaki fakaenatula lahi pehe .. OKu fakaongo mai e kakai ki he kau taki pe koe ha e palani ki he hoko atu moe tokoni si'i ngaahi famili kuo tukuhausia hili a e TC ko Gita..
    Oku mahino pe mei he hili 'a e afaa 'a e natula o e PM ko 'eni 'a ene uluaki ha mai pe o fakaha mai oku ikai ha'ane kaunga ki he ngaue ki he afaa he oku 'iai pe 'a e Potungaue tokua ko NEMO oku nau tokanga kinautolu kiai .. Ko 'ene fakamatala foki koeni kuo osi mu'a mai 'a Ene Afio mo 'ene to folofola fakanonga ki hono kakai mo ene kole etau ngaue fakataha koe kainga Tonga ke langa hotau fonua. Ne hoko mai moe matangi ko Keni mo uha lahi oku 'ikai pe ha teki ' a e Taki ni ..
    Oku mahino ta koe me'a oku mahu'inga kiai koe mafai pea 'e toki lava ai kene fai ha ngaue.. Kapau oku ikai kene lava 'o fai ha me'a he mafai lahi kuo ne ma'u he 'aho ni pea e fefe ai ka osi katoa atu kiai e mafai kene leva'i e fonua. Kuo ne hanga 'e ia mo hono foha I he fono o taki e kakai ke tukuaki'i e Polisii Komisiona mo e AG ki he kaka 'a e faihia he fonua pea na toe fehu'i mai ko e ha e me'a e fai.
    Kainga Tonga mou 'a'aa o sio ki he mata 'oe fie ma'u mafai moe ngutungutu ua . Naa tau tui kotoa pe koe tangata 'eni tene fai e me'a e mahiki ai 'a Tonga ki ha tu'unga oku ma'olunga ange fakaulungaanga pea mo fakfapalofesinale ange 'a e faitotonu moe 'ata ki tu'a .. Ka kuo mahino mai 'eni kuo katoa e loi e motu'a ni pea mo hono kau muimui.
    Ofa atu ki he kainga Tonga hono kotoa oku mou kei fakaongoongo ki ha palani ngaue mei he PM fekau'aki moe fu'u taufa kaafakafa kuo to he fonua..

    Report

Leave a comment

Make sure you enter all the required information, indicated by an asterisk (*). HTML code is not allowed.

back to top