Menu
cache/resized/7a303faa48902efd848c7494b9385c2b.jpg

RED

Rapid Engineering Diagnostic

Specialize in:

...
Latest News

Hopoki Paati Tufunga Fonua 'a e Kakai (People's National Party) Featured

Hopoki Paati Tufunga Fonua 'a e Kakai (People's National Party)

11 Sune, 2018. 'I he ‘aho Tokonaki 9 Sune 2018 na’e hopoki ai ‘ae Paati politikale fo’ou oku ui koe “Tufunga Fonua ‘ae Kakai” pe koe “People’s National Party”, ihe Hotele Tanoa, Nukua’lofa.

Koe fakaafe fakalangilangi ‘o e Katoangani ko Toketa Aisake Eke, koe Minisita Pa’anga malolo, mo e memipa falealea malolo.

Koe Lea ‘oe ‘aho’ pe koe guest speaker ko Kalafi Moala, koe tu’ukimu’a he mala’e 'o e Faiongoongo pea moe politikale.

Na’e lesisita ‘a e Paati ni 'i he Pule’anga Tonga he ‘aho 7 Me 2018, pea koe Palesiteni ko Col. (Rtd) Siamelie Latu koe Konisela malolo a Tonga ihe Pule’anga Siaina pea Tokoni Palesiteni ‘a Sione Tu’itavake Fonua (Barrister & solicitor)

Na’e fakahoko ‘ehe Palesiteni, Siamelie Latu ‘ae lea talitali mone lave kihe ngaahi tefito’i taumu’a ‘a e Paati:

1. Koe Otua mo Tonga hotau tofi’a 

2. Ke tu’uloa ‘a Tupou mo hono fale’ ‘ihe fonua

3. Koe ngaahi tokateline moe tefito’i tui ‘ae lotu Kalisitiane kene tataki pea ke fai ‘ae ngaue ‘ae Tufunga Fonua ‘ae Kakai.

4. Ke pukepuke ‘ae faa’i kaveikoula ae Tonga

5. Ke muimui’i lelei ae liliu fakapolitikale oe 2010.

6. Ke fakalele ha fonua moha pule’anga oku pule lelei, ‘ata ki tu’a pea ke pukepuke ‘ae melino moe ma’uma’uluta ‘ae kakai oe fonua ke tu’uloa.

Na’e me’a e fakaafe fakalangilangi, Toketa’ Aisake Eke ‘o pehe ko e ngaahi taumu’a ngaue kuo palani mo fokotu’utu’u ‘e he Paati ni ke tau ngaue’i ‘i he taimi kotoa ke ‘unuaki ‘a Tonga ki mu’a. Pea ke tau manatu’i ma’u pe ‘a e ‘uluaki taumu’a kuo fokotu’u, ko e ‘Otua mo Tonga ko hoku tofi’a pea ko hotau mo’ua ia ki he Fale ‘o Tupou.

Ne fakahoko foki ‘e Sione Fonua, Tokoni Palesiteni, ha fakataukei ki he Paati ni, ‘one lave ai ki he ngaahi me’a lalahi ‘e 3:

1. Tufunga Fonua ‘a e ‘Uluaki Fa.

Hange koia ko hono fatu ‘o e Konisitutone ‘o fakamu’omu’a ai hono foaki e tau’ataina ke pule ‘a e fefine mo e tangata ki he ‘ene koloa.
Kimu’a ‘i he 1875 ne ‘ikai foki ke kau e kakai hono alea’i e fonua. Ka na’e fakahoko heni ‘e Tupou I ‘a hono fakahu ha fakafofonga ‘o e kakai mo e hou’eiki ke alea’i e fonua. Ko e kamata eni oe Temokalati.
Mahu’inga ‘o e ‘Otua mo Tonga ko hoku Tofi’a pea mo hono ta ‘i he sila ke fakamanatu ki he tangata mo e fefine Tonga ke ngaue fakatatau ki he tui fakakalisitiane.

2. Tufunga Fonua ‘a e La’a kuo to, King Siaosi Tupou V ‘i he 2010.

‘Ohake ‘o tokolahi ange e fakafofonga ‘o e kakai he Hou’eiki Nopele ‘i Fale Alea pea ‘omai mo e mafai mei he Fakataha Tokoni ki he Kapineti.

3. Taumu’a ngaue ‘a e Paati Tufunga Fonua ma’ae Kakai.

Fa’u ha sosaieti ‘oku to e lelei ange ke tatau e Lao ki he taha kotoa pe, pea ke mo’ui e lao ‘i he Fonua mo e Pule’anga kene ‘omai e ma’uma’uluta mo e melino ki he fonua mo e kakai. Pea ke fakamamafa’i e tufotufa taau ‘i he ako, lotu, ‘ekonomika, sosiale mo e politikale. Ko e tau’ataina ‘o e tangata mo e fefine Tonga pea ke pehe pe foki mo e tau’ataina e faiongongo.

4. Langa ha sosaieti ‘e tu’uloa.

‘I he lea ‘ae tangata Lea 'o e ‘aho’, Kalafi Moala, na’ane pehe ‘oku ne mahu’inga’ia ‘aupito ‘i he fokotu’u ‘o e paati fakapolitikale ko eni, he ko e lolotonga ni,‘oku fakalele mo pule’i ‘e he Paati pe ‘e taha ‘a Tongani, ‘aia ko e PTOA (Paati Temokalati ‘Otumotu Anga’ofa), ka’ ihe fokotu’u ‘a e Paati Tufunga Fonua ‘ae Kakai’, e lava kene pole’i ‘a e fakahoko ngaue ‘ae Paati PATOA, ikai koia pe’ ka’ kuo toe ‘iai ‘a e Paati e taha ke unga kiai ‘a kinautolu oku ikai tenau tui tatau moe Paati PATOA o hange’ koe kakai oku nau kei poupou malohi pe kinautolu ki he Pule ‘a Ha’a Moheofo, Pule ‘a e ‘Otua, moe Pule Fakatemokalati ka ‘oku ‘ikai ko e pule ‘ae PTOA.

Na’e pehe ‘e Kalafi kuo fe’unga e ngaahi fakalelei ‘o e fa’unga fakapolitikale. Ko e me’a ‘oku fiema’u he taimini ko e TAKI lelei, ke ne fakahoko mo ngaue’i e fa’unga kuo ‘osi fakahoko.

Koe ngaahi longoa’a moe fepakipaki oe ngaahi ahoni koe tupu meihe hu’ atu ‘ae kau taki’ onau fua holo honau KITA kae ikai ke ngaue o fakatatu kihe lao moe Konisitutone ‘a e fonua’ he koe taki lelei’ ia.

Na’e ‘omai foki e Kalafi ‘ae lea ‘a Palesiteni Lingikoni “ka’ oku te fie ‘ilo ‘ae natula totonu ‘oha taha, pea ‘oange kiai ha tu’unga ma’olunga pe ma’u MAFAI, pea tene toki fakaha’ ai hono natula totonu.

Na’e lotua mo tapuaki’i e Palesiteni oe Siasi Tonga Tau’ataina Faifekau Semisi Fonua ‘ae ngaue kuo fokotu’u ‘o ne pehe ko Sisu ne ‘i mamani ihe famili Tufuga pea kuo fakava’e ia ‘ihe fotuga moe mape ‘a hono pouaki e Paati ni ke fataki kihe kahauna.

Na’ane fakatatau foki ‘ae ngaue kuo fokotu’u’ kihe Saame a Tevita o hange ha vai oku tafetafe malie ma’ae kakai.

30 comments

  • Falakiko Vahe
    Falakiko Vahe Saturday, 23 June 2018 18:44 Comment Link

    Sori Lowe, I have used the word Kalou aka barking as to interpret how things are said publicly for everyone but the message intruded straight at me not spearheading my name. Please read the last comment of my last paragraph it has the hot knowledge of points that I wanted to verify including my previous posted comment. I have to say that I don't want to sound like a broken recorded tape repeating the same thing. Your shallow way of interpretation has nailed you to a wrong path of view. I have made it crystal clear in my post of what I think and how it should be learned by most. Unfortunately, your lack of critical analysis has driven everything blurry in your head. When I posted up my comments it's like a pebble been dropped into a calm water, the effect of its wavelength cant be felt by everyone reading it. It's sound find that you wanted to dance to the rhythm in my song without knowing how to start and finish a tiny winy step.
    God bless the real man behind the fake Lowe

    Report
  • Mark Hanson
    Mark Hanson Saturday, 23 June 2018 17:04 Comment Link

    Kau a Kiko he kalasi kalou noa'ia mo'oni. 'Alu 'o fai fakamaatoato'i ho'o faiako ke ma'u ha kaha'u lelei e fanau ako mo ma'u ai ha tapuaki ho'o fanau kae tuku a ho'o kalou noa'ia holo moe longoa'a. Koe me'a ena 'oku ui koe lau ki kao kae tuku a 'ao.

    Report
  • Lowe
    Lowe Saturday, 23 June 2018 15:15 Comment Link

    Falakiko, koe "ABSOLUTE....... " ko e 'oku fai ki ai 'a e mohe misi, 'oku hange ia ha fo'i hui 'oku lii'i mai ki he kau poupou 'a e PTOA ke nau ngaungau mo hanga noa ai ka e secretly lulu tava 'a e kau taki moe ki'i tokosi'i 'I he fu'u kappa ngako. (lau 'a e tohi tangi).
    Koe tofi'a moe hingoa nopele na'a foaki ia, as a reward, ki he kakai to'a mo lava me'a 'I he 'aho koia pea koe koloa tuku fakaholo ia. Ko 'eta fanga kui fo'i mo fakapikopiko na'e kei fakapale'i pe 'aki 'a e 'api kolo moe 'api tukuhau pea koe koloa tukufakaholo pe mo ia. 'I he hulu ki tu'a 'a e 'ofa kakai 'a e 'Uluaki Fa, na'a ne fakangata ke 'oua toe pule mai 'a e kau nopele ki he kelekele, ngoue moe koloa 'oku ma'ae kakai pea 'ikai ngata ai ka na'a ne toe fakaava 'a e matapa ki he kakai moe kau nopele ke nau fakalele 'a e fonua pe koe Falealea 'aia koe fuofua fanau'i ia 'oe Temokalati. Koe Constitutional Monarchy 'oku mou kei 'avea ai, na'e fa'u ia ke fai tu'uni 'oka hu ha fa'ahinga pule kehe ke maumau'i 'a e nofo melino 'a e kakai 'o Tupou.
    Koe Pule'anga pe 'e taha 'e ma'u ai 'a e "Absolute.......",koe Animal Kingdom, especially the species that "Kalou " is their native language. Your interpretation of my post as "kalou" makes think that you are one of them. (I hope that not the case)

    Report
  • Falakiko Vahe
    Falakiko Vahe Saturday, 23 June 2018 13:55 Comment Link

    Malo Mua T Vaini e hoo kei tuku taimi ke fai eta ki lavelave.Oku ha mei hoo comment a e kii tuunga maalalo aupito kihe eku vakaii.Kou fkapaapa ki he tuunga koia kae lava ke kei hoko atu eta talanga
    Kapau teke refer ki heeku comment i he aho 19 june 2018 palakalafi 4 setesi 2 neu osi lave ai ki hono minimize oe corruption ihe ngaunu ke toe fktemokalati ange(fiemau hoo reading skills ke toe lelei ange ke fksiisii e taemahino)
    Ko hoo lave ko ena ki heeku comment fekauaki moe ngaue ae kautm kimuaa nae feunga moe foi noa.Koe core responsibilty peia oe puleanga kotoa koe fk[paasi e lao o kau ai e recruitment policy oku ke lave kiai.Koe uhinga ia oku nau vahenga lelei ai.(I hate to repeat myself ihe mea oku osi tali mahino atu kake toe eke tuo 2 mai pe.
    Koe Vahenga fknopele koku uhinga kiai nae tonu pasika peia ihe taimi koee.Ne tatau peia moe pehe mai koia nae iaia e fuu Toa i popua ne kaka ai a ahoeitu ki Langi.Tonu pasika he taimi koee kae hala mo fkhiteni he taimi ko eni.
    Oku mole ke mamao haaku fie houeki aku.Ne fanaui peau he famili Tu'a pea teu kei Tu'a pe kihe pa angangalu.Pe teu fiemau mafai.IKAI.Neu sii lele mai au ia mei uta mamao moe liaki homau u api tukuhau ka nae fai e tukupa ke mau oh o nofo I loto Nukualofa o ngaue malohi ke mau api tukuhau kiho mau foi UTO pea paotoloaki ai e foi mooni koia o paasi ki heemau fanau moe fanau o emau fanau.
    Koe poini oku ou fiefkmamafai atu.Oku ou tui koe ngaunu koee ke fakatemokalati ange koe sai ange ia.Pea ka faifai ange oku ikai ke ausia ia ehe PTOA e ikai ke palopalema ia kia au.Teu kei mohe mafana peau mo hoko famili mo kai makona.Ka kuopau pe ke tau iku kiai.Soon or Later
    Ofa atu tokoua moe Hufaki

    Report
  • T Vaini
    T Vaini Saturday, 23 June 2018 01:38 Comment Link

    Falakiko, ko hoo toki omai eni ae uhinga hoo post “koe full democracy tene minimize e corruption” nae teeki ai keke omai e koe. Naa ke femouekina pe koe hono talamai hoo tui kihe PTOA mo enau move ke ma’u a e new product.
    Naa ke fakatataa e ngaue a e kau Fale Alea kimua kihe foi 0, peau fokotuu atu ai nae iai honau aonga, he naa nau fakapaasi e Lao o mau ngaue ai hoo matua mo koe mo ho mali, koe uhinga ia nau lave ai ki ho famili he ne hange hoo talanoa ne pasika hifo pe hoo mou ngaue mei langi.
    Tuku aupito e talanoa ia kihe LAO he oku level mai hol fakauhinga au moe ngaahi news a e Kele’a oku toutou moua.
    Pea koe tuo fiha eni hoo mention ko ho fatongia ou ke akoi pe hoo Fanau, ta koena oku ikai ke ke fietokoni ki he Fonua kake fie talanoa politikale. Oku hangehangee oku ke kavahia moe koe he mahaki oe PTOA KO E TANGI KE TATAU. Ke tala ko ho faingamalie ihe kakava ne tutuu’i. Ka nae fefee e kau Nopele ia? Nae mau honau tapuaki he kakava na’e tutuu’i mei mu’a i mu’a. Na’e i fe ho’o kui au, ikai ke ne ngaue’i ha’o Nopele. Kuo alu pe taimi kuo mahino mai oku ke kau he fie Tu’i hange ko Akilisi ka ke fie Nopele koe.

    Report
  • Falakiko Vahe
    Falakiko Vahe Thursday, 21 June 2018 23:26 Comment Link

    Malo mua T Vaini neongo oku ikai keu iloi atu ho hingoa mooni ke ifo e talanga he funga tepile neongo oku iai moe kalou he tafaaki ka oku ikai ilo pe koe kalouu ka hai.Teu hoko atu eni kihe view a aku o hange ko hoo kole.
    Teu foki pe kihe square 1 o hange naaku lave ki mua.Koe corruption koe fuu zone fa lahi aupito pea oku style kehekehe ihe level kehekehe.Ko hoo fktt ko ena kihe custom koe taha ia oe corruption. Koe ngaunu koee kihe full democrazy he ikai ke taofi ai e corruption ia kae MINIMIZE ai e corruption.Ko eku say tuo 2 eni e mea tatau(You should have read my previous comment more than twice)
    Koe Puleanga kotoa pe(democratic,republican,constitutional monarcy etc etc) kuo pau kenau fkpaasi e lao moe ngaahi policy kau ai e recruitment policy oku ke lave kiai.Oku hange peia koha tefitoi fatongia oha tamai moha fae ke fksiosio ha matapa ki haana ki fanau ka koe fanau a hono ngauei. He kapau teu taeako mo fkvaivai.E hange tofu pe fuu otu policy ko ena oku ke uhinga kiai koha tama malanga malie kiha fanga ika.
    Koe faingamalie oku ou ma'u o mau ai emau foi ma fkaho koe mau ia mei he kakava ne tutuui pea ne tanupou aki ae ngaue mateaki moe lotu.HE OKU KEHE IA MEI HEETE HOKO KOHA NOPELE MAUTOFI'A PEA INHERIT I HOTO HAKO OKU OTOMETIKI PE MAU HOTO FUU VAHENGA(ikai pehee atu ia pe nake lv he sivi school certificate pe higher living).Kou tui koe lao eni oku ke uhinga ki ai ee. This is just the tip of the iceberg
    E tokoni aupito hao fai ha ki research keke ilo ai fekauaki moe paasipooti moe lao meatau.Oku ikai keu loto keu fkauliliki atu telia nau tukuhifo ai e feituuna.He oku ifo e alu ki apiako ihee te tomua fai ete homework.Mahalo ko koe pe oku teeki keke ilo kiai.
    He ikai keu eke eau kihe PTOA pe koe ha haa nau career path kihe hakotupu oe fonua.IKAI.Ko eku tefitoi fatongi ia o oku koe akoi eku ki fanau ke nau mau haanau ngaue moha moui ihe kahau(neu osi comment heni ki mua pea e toe sai ange keke lau e comment ke mahino ke ifo hoo tali mai). Kuo osi ihe Puleanga e kakai ne fili ehe MAJORITY kenau oh o fai honau fatongia koe hai au keu toe alu au o eke mea koia????
    Pee Taufonua e PTOA pe ikai pe koe Paati langafonua.E ikai koha palopalema ia ihe view aaku.Koe poini oku ou feinga ke fkmahino ko etau ngaunu koee kihe absolute democrazy tene minimize ai e corruption koee oku tau valelau kiai.Pea heikai qurantee mai ha fahinga puleanga ia tene omai ha tuumalie...Koe tuumalie oku langa peia mei he fkva'ee.Famili meia tamai mo fa'ee
    Ofa atu moe hufaki

    Report
  • T Vaini
    T Vaini Thursday, 21 June 2018 22:09 Comment Link

    Poupou Lowe.
    Ko e mea foki ia neu lave kiai heeku tali ka Falakiko, teeki ketau sio tautolu kiha palani, ke veteki e Constitutional Monarchy kae fetongi aki e ha pea koeha leva e fokotuutuu kihe Fonua, koe system e anga fakafefe? Nau pafua pe he ngutumalie a Akilisi o ngata ai.

    Report
  •  Lowe
    Lowe Thursday, 21 June 2018 17:31 Comment Link

    In England they called it DREAM. Ko hono ui 'i he West koe MOHE VIKU, pea 'i he East leva koe MOHE VAI. 'I he Tokelau 'oku ui ia koe MOHE PIPONU pea 'I he Tonga leva 'oku ui ia koe MOHE MISI. Ka 'ova leva 'a e mohe misi ki he MAFAI 'I he ta'u 'e 30 pea 'oku ui leva ia koe MOHE (tulou atu).
    'Okapau na'e 'uluaki study pea toki implement 'e 'Akilisi 'a e Temokalati na'e 'osi fokotu'u 'e Tupou ! kuo fuoloa 'a 'etau 'I taulanga he koe Temokalati 'eni mo hono fa'unga pule na'e fatu 'o fakatatau ki he tui faka-kalititiane 'o e kau taki 'o e 'aho ko ia.
    Ko e me'a ke 'ilo 'ehe kau poupou 'o e PTOA 'oku fakanonga 'aki kinautolu mo faka'amanaki ki ha tu'umalie 'okapau 'e to'o 'a e mafia kotoa 'a e Tu'i 'o 'ave ki he kakai. 'I he taimi tatau pe 'oku fai 'a e lulu tava ia 'a e ki'i kau tokosi'i pe 'I he fu'u kapa ngako hotau Pule'anga 'o fakatatau ki he tohi tangi 'oku tala koe ki'i kau fakahelekeu. Tokanga na'a mou melemo he 'e toe loloa ange ho'o mou MOHE MISI he koe pule faka-Constitution Monarchy te tau 'osi kitautolu mei mamani 'e kei tu'uloa pe ia 'o ta'engata he na'e hapai ia ki Langi ke fai mei ai hono malu'i.

    Report
  • T Vaini
    T Vaini Thursday, 21 June 2018 12:11 Comment Link

    Falakiko, malo e fakatalanoa pea oku alu atu eta talanoa ke fakaoliange. I hoo pehee ne liliu e lao ke lava ke fakatau e Paasipooti, e tokoni kapau teke omai e Taimi moe kuonga nae fakahoko ai a e mea koeni he oku taengali faiako e faahinga talanoa ia koeni oku ke fai. I hoo fakamatala o fekau’aki moe lao kihe mahafu o kaunga kiai e kau Nopele, oku mamaha aupito hoo ma’u pea e lava pe keu pehee oku ke ma’u fakamatala pe mei he Kele’a aee oki nau toutou hopo o mo’ua koe’uhi koe ikai ke iai ha sufficient evidence. Ta afe kihe corruption; teke omai e koe lau ahai mo hai, fefe keta nofo pe he context a Tonga ni, kau toe oatu e fakatataa e taha naa toe mahino ange. Ave ehe siaina e $5000 ae ofisa cusdom kae lava ke tute maamaa ene container pea oua naa toe aau e container, koe issue eni nae hoko ihe mahina kuoosi i he 80% democratic government oku ke lau, oku ke pehee ka tauka full democracy e lava o taofi? E lava e ofisa cusdom o kalokalo kiha seniti e toe mono atu koha kole tokoni kihaane uta? Oku ou feinga keu talaatu kiate koe, koe palopalema koe governing, not the constitutional monarchy.
    Ko e ma’ungaue ho Famili mo koe, koe Lao nae fakapaasi mei Fale Alea he oku ke pehee koe guidelines ae Puleanga kihe recruitment koe fakamanava’i mei fe? Ko e tafe mei Fale Alea. E fetaulaki eta talanoa kapau teke omai ho’o view, ka kuo ke omi e lau ahai mo hai oke feinga ke apply i Tonga ni oku tau kehekehe i he culture moe structure. Oku ou talaatu he’ikai taufonua e feinga temokalati koeni he oku ikai fai ‘aki ha laumalie ‘oku ma’a. Tuku pe a Amelika ia ki Amelika he oku lahi enau resources. Eke e koe kihe PTOA pe kuo maau ha Career path kihe hako tupu oe fonua okapau te tau temokalati kakato? Koe ha e fokotuutuu kihe employment, koe health moe sports moeha fua. Kapau oku ikai ha palani kiai, pea ofamai tau nofo pe hotau fe’unga na’a faifai kuo tau musia kovi he holi kihe me’a oku ikai ketau anga kiai.

    Report
  • T Vaini
    T Vaini Thursday, 21 June 2018 06:03 Comment Link

    Falakiko, malo e fakatalanoa pea oku alu atu eta talanoa ke fakaoliange. I hoo pehee ne liliu e lao ke lava ke fakatau e Paasipooti, e tokoni kapau teke omai e Taimi moe kuonga nae fakahoko ai a e mea koeni he oku taengali faiako e faahinga talanoa ia koeni oku ke fai. I hoo fakamatala o fekau’aki moe lao kihe mahafu o kaunga kiai e kau Nopele, oku mamaha aupito hoo ma’u pea e lava pe keu pehee oku ke ma’u fakamatala pe mei he Kele’a aee oki nau toutou hopo o mo’ua koe’uhi koe ikai ke iai ha sufficient evidence. Ta afe kihe corruption; teke omai e koe lau ahai mo hai, fefe keta nofo pe he context a Tonga ni, kau toe oatu e fakatataa e taha naa toe mahino ange. Ave ehe siaina e $5000 ae ofisa cusdom kae lava ke tute maamaa ene container pea oua naa toe aau e container, koe issue eni nae hoko ihe mahina kuoosi i he 80% democratic government oku ke lau, oku ke pehee ka tauka full democracy e lava o taofi? E lava e ofisa cusdom o kalokalo kiha seniti e toe mono atu koha kole tokoni kihaane uta? Oku ou feinga keu talaatu kiate koe, koe palopalema koe governing, not the constitutional monarchy.
    Ko e ma’ungaue ho Famili mo koe, koe Lao nae fakapaasi mei Fale Alea he oku ke pehee koe guidelines ae Puleanga kihe recruitment koe fakamanava’i mei fe? Ko e tafe mei Fale Alea. E fetaulaki eta talanoa kapau teke omai ho’o view, ka kuo ke omi e lau ahai mo hai oke feinga ke apply i Tonga ni oku tau kehekehe i he culture moe structure. Oku ou talaatu he’ikai taufonua e feinga temokalati koeni he oku ikai fai ‘aki ha laumalie ‘oku ma’a. Tuku pe a Amelika ia ki Amelika he oku lahi enau resources. Eke e koe kihe PTOA pe kuo maau ha Career path kihe hako tupu oe fonua okapau te tau temokalati kakato? Koe ha e fokotuutuu kihe employment, koe health moe sports moeha fua. Kapau oku ikai ha palani kiai, pea ofamai tau nofo pe hotau fe’unga na’a faifai kuo tau musia kovi he holi kihe me’a oku ikai ketau anga kiai.

    Report

Leave a comment

Make sure you enter all the required information, indicated by an asterisk (*). HTML code is not allowed.

back to top