Menu
cache/resized/7a303faa48902efd848c7494b9385c2b.jpg

RED

Rapid Engineering Diagnostic

Specialize in:

...
Latest News

Fa‘utohi ‘i he Mītiá, Liliu Leá: Konga II Featured

Sione Ake Mokofisi Sione Ake Mokofisi

Fa‘utohi ki Loki Akó, Mo e Mītiá: Fa'utohi: Sione Ake Mokofisi – Konga II 

 Kōlomu: Lea Tonga Senituli 21 – Na‘á ku faka-fe‘iloaki atu ‘i he Konga I ‘a hono faikehekehe ‘o e fa‘utohi ki loki akó mo e fa‘utohi ki he mītiá. ‘Oku kau ‘a e fa‘utohi pepa fakaakó (academic essay writing) ‘i he fa‘utohi ki loki akó 'o a‘u hake ki he ‘iunivēsití. Pea hoko hake ai ki he fa‘utohi fakatotolo ki he mata‘itohi MA (thesis), pea toe hiki hake ai ki he fa‘utohi PhD (doctoral dissertation).

Kā ko e fa‘utohi ki he mītiá ‘oku founga ‘e ua (2). Ko e fa‘u faiongoongó (news writing) mo e fa‘utohi fakatotoló (investigative reporting).

Ko e faiongoongó ‘oku pulusi ‘e he ngaahi nusipepá, pea ko e fa‘utohi fakatotoló ‘oku pulusi ‘i he ngaahi makasiní. ‘Oku na fakatou kamata‘aki ‘a e founga mālié ke puke ‘a e manako ‘a e tokotaha laukongá. 'Oku kehe 'aupito ia mei he fa'u ki loki akó.

Fa‘u Faiongoongó

 Manatu‘i ‘a e lao sēkoni ‘e valú (8) ke puke‘aki ‘a e manakó ‘a e tokotaha laukongá. Ko ia ‘e feinga ‘a e fa‘utohī ki he ngaahi sētesī nounou, pea ke manakoa hono fakaleá ke mahino ‘aupito. ‘Oku fiema‘u ke tali ‘e he sētesi ‘uluaki ‘a e fehu‘i ‘e nimá (5): kohai, ‘anefē, founga, ko e há, ko e ‘uhí.

 Fakatātā 1: “Na ‘e liuakimai ‘a e hā‘elé ‘a ‘Ena ‘Āfifió, Tu‘i Tupou VI mo Kuini Nanasi Pau‘ú, ‘aneafi hili ‘Ena maa‘imoa ki Ha‘amoa ‘Amelika ki he me‘a faka-‘eiki ‘o e Tu‘i Manu‘á, ‘i Tutu‘ilá.” Ko e kakato ia ‘a e fo‘i ongoongó. Ko hono toe ‘o e fakamatala ko e fakaikiiki ‘o e ha‘elé. Kā kuo pau ke hokohoko faka-‘uhinga mālie (logical) ‘a e ngaahi sētesí. 

 ‘I he tokāteline faitotonu ‘a e mala‘e faiongoongó (journalism ethics), ‘oku ‘ikai totonu ke tānaki ‘e he fa‘utohí ha‘á ne faka‘uta (opinion) ki he sino‘i ongoongó. Fakatātā 2: “Na‘e liuakimai ‘a e hā‘ele maumautaimi ‘a ‘Ena ‘Āfifió…” ‘Oku tatau aipē pe ko e vikiviki‘i pe ko hono manuki‘i ‘oku ‘ikai totonu ke fakangofua ‘e he ‘ētitá ha ‘uta ‘a e tokotaha fa‘utohí ke kau ‘i he faiongoongó totonú.

 Fa‘utohi Fakatotoló   

 Ko e fa‘utohi fakatotoló ‘oku faikehekehe si‘isi‘i mei he faiongoongó. ‘Osi hono faka-fe‘iloaki ‘o e palakalafi ‘uluakí, mo e uá, ‘oku ngofua ke faka-momoiki hono fakamatala ‘o e talanoá mei he kongokonga lalahi ki he fakaikiikí. 

 Ko e sīpinga fa‘utohí ni ‘oku ‘ikai faka-‘aonga‘i ‘e he fa‘utohí ‘a hono hingoá, pe ‘okú ne kau ‘i he sino‘i talanoá. Ko e tokotaha fa‘utohí ko ‘ene talanoa fakamatalá ‘a e me‘a na‘e hokó ki he tokotaha kehe tau‘atāina mei he ‘ene ‘utá faka-fo‘ituituí. 

 Ko hono ‘uhingá ke tuku ki he tokotaha laukongá ke fai ha‘á nā ia laú. ‘Oku fai ‘a e fakamatalá‘aki ‘a e ngaahi faka-mo‘oni (evidence) lau ‘a e kau sio-tonú, ngaahi ‘uhinga mālié mei he ngaahi lekooti nusipepa, kau Polisi, ngaahi ‘apiako, etc.

Masiva Liliu Leá

‘Oku kaumai mo e mala‘e liliu leá ‘i he mahu‘inga ‘a hono ‘omai ‘a e fakalahi ‘o e ako‘i (educate) mo e fakahinono‘i (inform) ‘o e ‘ilo ki he ngaahi me‘a kehekehé ‘i he ‘etau lea Tongá. Tautau tefito ki he ngaahi fa‘u fakaakó (scholarly writing) ‘oku masiva ‘aupito ‘i he ‘etau lea Tongá. 

Na‘á ‘oku tau pehé ko e fiema‘u liliu leá ke fai pë ‘i he ngaahi pulusi faka-siasí, mo e ngaahi nusipepá ‘e ni‘ihi. Ka ‘oku ‘ikai totonu ke pehé. ‘E kei masiva aipē ‘etau lea Tongá ‘i he ngaahi ‘ilo faka-akó, faka-politikalé, faka-saianisi ‘oku tau masiva liliu lea ‘i he ngaahi fa‘u mahu‘ingá lahi. ‘Oku lahi ‘etau falala ki hono fakamatala lea (oral history) pe ‘o me‘a kotoá.  

 ‘Oku ou kamata ‘i he liliu leá ‘o e ngaahi ongoongo mahu‘ingatahá ‘i he mītiá, pea ‘e hokoatu ki he ngaahi fa‘u fakaakó, mo e ngaahi ‘ilo faka-saianisi kehekehé. Ko 'eku faka'amú ‘e kau ia ki hono pukepuke mo e fakalakalaka ‘a hono ngaue‘aki ‘etau lea Tongá. 

(Hokoatu ‘amuiange Konga III ‘a Sione Ake Mokofisi ‘i he mahu‘inga ‘o e pukepuke ‘etau lea Tongá ‘i he ngāue mo e mītiá. Na‘e ngāue ta‘u lahi faiongoongo lea Pilitānia mo e lea Tongá ‘i ‘Ameliká. Pea foki mai ‘o faka-kaungatāmaki ko e faiako ‘i he Tonga International Academy, mo e ‘ētita nusipepa ‘i Tonga pea toki fokiatu ki ‘Amelika ‘o fakakakato ‘a ‘ene ako toketā.)      

Leave a comment

Make sure you enter all the required information, indicated by an asterisk (*). HTML code is not allowed.

back to top