Menu
cache/resized/7a303faa48902efd848c7494b9385c2b.jpg

RED

Rapid Engineering Diagnostic

Specialize in:

...
Latest News

Ko e Sipitau Featured

‘Ata: Mei hema-ki-mata‘u: Pasifiki Tonga; Polutele Tu‘ihalamaka, Taimifolau; Fa‘aleo Tūpī ‘Ata: Mei hema-ki-mata‘u: Pasifiki Tonga; Polutele Tu‘ihalamaka, Taimifolau; Fa‘aleo Tūpī

Kōlomu ‘Aati & Litilesā: Faiva Ta‘anga, Faiva Hiva & Faiva Haka /
Art & Literature Column: Poetry, Music & Dance

Ko e Sipitau

‘Oku ‘uhinga ‘ae lea koe sipi tau / sipitau koe ta‘anga tau / maau tau koe tā‘anga/maau ‘oku laulau ‘ehe kautau he teu tau he mala‘e tau, ‘o hangē koe lau sipi / laulau sipi / lausipi / laulausipi  koe lau ta‘anga / lau maau ‘ae tangata kihe fefine he faiva tango moe faiva ‘eva.

Kuo fetongi ‘ae lausipi ‘ehe hiva kakala koe heliaki kihe hoihoifua moe faka‘ofo‘ofa ‘oe fefine ‘aia ‘oku toe ‘uhinga pē koe hiva tango, hiva ‘eva moe hiva ‘ofa ‘ae tangata kihe fefine. ‘Oku fakatatau heni ‘ae ‘ofa kihe mate, ‘o hangē koe ongo kupu ‘oku pehē, “Koe totonu mo‘oni ‘ae ‘ofa ia ke hūmataniu ai e pekia;” moe “Ifo keu mate ‘i tahi pē koha fu‘u lōmaki.”

‘Oku ma‘u kotoa ‘ae lea koe sipitau ‘i Fisi, Tonga, mo Ha‘amoa kae ma‘u ia he kau Mauli ‘i ‘Aotealoa koe haka tau, ‘aia ‘oku nau ‘uhinga kotoa pē kihe me‘a tatau, ‘o ‘uhinga koe ta‘anga / maau ‘oku laulau ‘ehe kautau he‘enau teutau he mala‘e tau.

‘Oku tefito ‘eni he tau koe tau tamate ‘ae ongo kongakau ‘e ua ‘oku taumu‘a kihe ikuna, ‘aia ko hono anga koe fakailifia moe fakalilifu ‘oku tumutumu he kafo, fetoto‘i moe mate. ‘Oku hikifu‘u mai ‘eni meihe faiva tautāmate he mala‘e tau ‘o hangē koe ongo kolotau ko Feletoa mo Velata koe heliaki kihe tau‘akapulu he mala‘e ‘akapulu ‘o hangē ko Fangatongo mo Teufaiva.

‘Oku ofi taha pē ‘ae haka tau ‘ae kau Mauli he fakailifia koe faiva tautāmate he mala‘e tau koe heliaki kihe faiva tau‘akapulu he mala‘e ‘akapulu ka ‘oku ‘ikai ha fakaofiofi ‘ae sipitau ‘a Fisi, Tonga, mo Ha‘amoa he faiva tautāmate he mala‘e tau koe heliaki kihe faiva tau‘akapulu he mala‘e ‘akapulu! ‘Oku mā‘uhinga fau ke tefito ‘ae sipitau ‘a Fisi, Tonga, mo Ha‘amoa koe heliaki kihe faiva tautāmate he mala‘e tau ke fakailifia mo fakalilifu, fefeka mo mālohi, fakato‘a mo fakamanavahē, kae kei tatau, potupotutatau, mo mālie / faka‘ofo‘ofa atu he koe heliaki pē meihe faiva tautāmate he mala‘e tau.

‘Oku tefito ‘ae sipitau he haka fakatangata he koe tau‘akitangata koe tau‘akapulu he mala‘e ‘akapulu (koe heliaki meihe faiva tautāmate he mala‘e tau), ‘o hangē pē koe haka ‘oe faiva kailao[1] moe faiva mako mei ‘Uvea mo Futuna, ‘aia ‘oku fua‘aki ‘ae haka ‘ae tikili ‘e 45/45 (kae ‘ikai koe tikili 30/60 ‘o fakafefine hono fua). ‘Oku pehē tofu ‘ae fua he faiva lakalaka, ‘aia ‘oku pehē: “teuteu fū ē ua,” ‘o tikili 45/45 ‘a tangata kae tikili 30/60 ‘a fafine. ‘Oku tefito heni ‘ae ongo motu‘a faiva kailao moe faiva mako koe heliaki mei hono faiva kinaua he faiva tautāmate, ‘aia ‘oku taulalo mo fesihaka ‘ae kau tangata faiva he tikili 45/45.

‘Oku ake ‘ae manatu kihe lika moe langiloa ‘ae Tama Tu‘i ko Tāufa‘āhau Tupou IV he 1970 ta‘u he‘ene maa‘imoa faiva ‘akapulu, ‘aia na‘a ne mokoi ke tefito hono fa‘u ‘ae sipitau ‘ae Timi Tau‘akapulu Fakafonua ‘a Tonga he faiva tau ‘akapuku he mala‘e ‘akapulu koe heliaki mei he‘etau motu‘a faiva koe kailao koe toe heliaki meihe faiva tautāmate he mala‘e tau. ‘Oku ma‘u ‘eni he ‘ata ko ‘ena ‘ae sipitau meihe tua ‘ae Timi Tau‘akaplu Fakafonua ‘a Tonga ki ‘Asitelēlia he 1973, ‘aia ko hono fai fakaangaanga kihe tau lahi ‘e Pasifiki Tonga (hema), Polutele Tu‘ihalamaka, Taimifolau (loto), mo Fa‘aleo Tūpī (mata‘u).

‘Oku nau hū leva ki loto mala‘e ‘akapulu kuo nau lototo‘a mo lotolahi he funga ‘oe ta‘eilifia, ta‘elīfusia, mo ta‘emanavahē‘ia fakakātoa ‘ae ‘atamai moe fakakaukau, ongo moe loto, he ‘uto moe fatu / mafu. ‘Oku toki mālie leva ‘enau faiva ‘ae ‘pulu’ ‘o tatau pē ‘oku nau fa‘ahi ‘ohofi (offensive side) he‘enau feinga ke ‘avangi’ ‘ae fa‘ahi ta‘ofi pē fa‘ahi ta‘ofi (defensive side) he‘enau feinga ke ‘tāpuni’ ‘ae fa‘ahi ‘ohofi , ‘o taumu‘a ke ‘tata‘o’ ‘ae ‘pulu’ he lotokolo kae lau ‘ae ‘kai.’ ‘Oku kau ai hono fetukuaki ‘ae ‘pulu’ he lakupulu, sikalamu, ulaki, laini‘auti, ‘aka‘auti, ‘akafakatotolo, ‘akafakatō, ‘akama‘olunga, moe ‘akafakahū koe feinga ‘kai.’

Fakava‘e/futinouti:

[1] ‘Oku matamata koe ‘kailao’ koe ‘kaitao’ ‘oku ‘uhinga koe ‘kai’ ‘ae ‘tao’ ‘ae to‘a koe ‘tāmate,’ pea ko hono motu‘a anga koe ‘tāmate’ (‘o hangē koe ‘kai’ ‘a Polutele Tu‘ihalamaka, Taimifolau, koe faiva ‘akapulu, ‘o ‘uhinga ‘ae ‘kai’ kihe me’a ‘oku ‘ilo lahi mo poto lahi taha ai ha taha). ‘Oku fōtunga tatau ‘ae mata ‘oe ‘pate’ kailao he mala‘e faiva moe mata ‘oe ‘tao’ he mala‘e tau.

Tau toki hoko atu,

‘Ofa fau moe ‘ānau ma‘u,

Fetongikava Dr Viliami Uasike Lātū & Palōfesa Hūfanga-He-Ako-Moe-Lotu Dr ‘Ōkusitino Māhina

 

Leave a comment

Make sure you enter all the required information, indicated by an asterisk (*). HTML code is not allowed.

back to top