Menu
cache/resized/7a303faa48902efd848c7494b9385c2b.jpg

RED

Rapid Engineering Diagnostic

Specialize in:

...
Latest News

Ngaahi sino ngāue fakalao ki he Sipoti Pasifiki 2019 Featured

Ngaahi sino ngāue fakalao ki he Sipoti Pasifiki 2019

Nuku'alofa 17 Ma'asi 2016. ‘Oku kei hokohoko atu pe ‘a e ngāue ‘a e Pule’angá ki he palani mo e alea ki he teuteu ki he Sipoti Pasifiki ‘o e 2019, tautefito ki he ngaahi feitu’u fai’anga sipoti.

  Na’e ‘osi fakamahino foki ‘e he Pule’anga ko e pole lahi ki hono fakahoko ‘o e sipoti ko hotau ivi fakapa’anga,  ka kuo fakapapau’i mai e ngaahi fonua hoa ngāué tenau tokoni’i ‘a Tonga ni kau ai ‘a Nu’u Sila, Lepupilika ‘o e Kakai ‘o Siaina pea mo Papua Niukini pea ‘oku hokohoko atu e alea mo e ngaahi fonua kehe.   

‘Oku ‘i ai ‘a e ngaahi sino ngāue fakalao ‘e tolu ‘oku nau tokanga’i e ngaahi teuteu ki he Sipoti.  Ko e ‘uluaki, ko e Tonga Pacific Games Organising Committee, ko honau fatongia ke tokanga’i e teuteu, pule’i mo fakahoko e sipoti.  Ko e ua, ko e Audit and Governance Authority pea ko honau fatongia ke nau siofi ‘a hono pule’i, fakalele, palani ngāue ‘a e Tonga Pacific Games Organising Committee, ki hono fakahoko ‘o e sipoti.  Ko hono tolu, ko e Government Facilities Committee pea ko honau fatongia ke tokanga’i ‘a e ngaahi feitu’u mo e naunau ‘e fakahoko mo fiema’u ki he sipoti.  Ko e ngaahi sino ngāue ni, kuopau ke nau fengāue’aki lahi mo lelei, kae fakahoko ha sipoti ‘oku ola lelei.

‘I he kamata mai ‘a e teuteu ki he sipoti, ko hono tā ‘o e palani fakalukufua (master plan), kau ai mo hono siofi ‘o e ngaahi feitu’u mo e ngaahi langa ‘e fiema’u ki he sipoti na’e  fakahoko kotoa ia ‘e he Organising Committee ‘o toki fengāue’aki ai pe mo e Government Facilities Committee.  ‘I he ta’u ni, hili hano toe vakai’i ‘e he Pule’anga ‘a e ngaahi sino ngāué ni mo honau fatongia, ne tu’utu’uni ai ‘a e Pule’anga pea fakahoko ki he Organising Committee ke nau hoko atu pe ‘i honau fatongia tefito, kae fakafoki mai ‘a e fatongia ki hono tokanga’i e ngaahi feitu’u mo e ngaahi langa ki he Government Facilities Committee ke toe vave ange ‘a e ngāue.

Ko e fai’anga sipoti lalahi ‘e ua ‘oku fu’u fiema’u ke langa he ko ia ‘e senitā ai ‘a e sipotí, ko e Mala’e Teufaiva pea mo e Ako Ma’olunga ‘o Tonga.  Ko e folau ki Papua Niukini na’e taki ai ‘a e ‘Eiki Palēmia, Samuela ‘Akilisi Pohiva, na’e tali ‘e he Pule’anga pea mo e Organising Committee ke fakahoko ‘o fakataumu’a ki hono fakalelei’i ‘o e Mala’e Teufaiva pea mo e High Performance Centre ke teuteu’i ai ‘etau kau sipoti.  Hangē ko ia na’e ‘osi tuku atu, na’e tali ‘e Papua Niukini te nau tokoni mai pea ‘oku kei hokohoko  atu ‘a e fengāue’aki ko iá.  Na’e ‘osi ‘i ai e tokoni ‘a Nu’u Sila ki Teufaiva, ka he‘ikai ke lava heni ‘a hono fakalelei’i ‘o Teufaiva ki ha tu’unga ‘oku fiema’u ke a’u ki ai.  Ko e tokoni ‘a Papua Niukini te ne fakaa’u ‘a e ngāue ‘oku fiema’u ke fakahoko ki Teufaiva.  Ko e ‘Apiako Ma’olunga ‘o Tongá ‘e fakapa’anga mo fakahoko e langa ko ia ‘e Siaina.

Ko e ngaahi feitu’u fai’anga sipoti kehe, hangē ko e ‘Atele Indoor Stadium ko hono fakalelei’i pe ‘o e fale lolotonga kae ‘ikai ha toe langa fo’ou. ‘Oku ‘i ai mo e ngaahi mala’e va’inga kehe ‘e ngāue’aki ka ko e fakalelei pe.  Ko e katoa ‘o e ngaahi langa mo e ngāue ko eni ‘e tokanga’i ia ‘e he Government Facilities Committee pea mo e Pule’anga pea ‘e toki fengāue’aki vaofi ai pe mo e Organising Committee mo e Audit and Governance Authority ke fakapapau’i ‘oku maau e ngaahi fakaikiiki ‘oku fiema’u ki he sipoti.

‘Oku mahu’inga ke ‘ilo’i ‘e he kakai ‘o e fonua ‘a e ngaahi sino ngāue ki he Sipoti pea mo e mahu’inga honau ngaahi fatongia pea ke poupou mai ki ai ‘a e kakai ‘o e fonua.  Ko e teuteu ki he sipoti ko e teuteu lahi, pea neongo ‘oku si’isi’i ‘a e ivi fakapa’anga ‘o e fonua ka ‘oku tau monu’ia ‘oku ‘i ai e ngaahi fonua ‘oku tau fengāue’aki mo tokoni mai ki he ngāue mamafa ni pea te tau tokanga lahi ke ngāue totonu’aki ‘a e ngaahi tokoni ni.

-NGATA’ANGA-

Tuku atu mei he:‘Ofisi ‘o e Palēmia, Pule’anga Tonga, Nuku’alofa, Tonga.Tu’asila:Taufa’ahau Road, P.O. Box 62.Tel: (676) 24 644     Fax:  (676) 23 888; NgaahiFaka’eke’eke- Email: This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it.  

2 comments

  • Moneata
    Moneata Friday, 18 March 2016 14:55 Comment Link

    Ko e fo'i manafa ia koia 'oku fe'unga lahi ki he sipoti fakaha'apai ko e fakamaau lau mo e tau fusi'ulu. Koia ai tu'u ke ngali fefine a e tu'ukimu'a ki he tu'ukimui, malimali pea tekifaiva. Tokanga na'a sakisi ha taha he 'oku te'eki hoko e fo'i fe'auhi ia koia e. Manatu'i temou tui pe salusalu fakaha'apai, pea ko e mouth guard helepelu helekosi mo e misini tutu'u'akau 'e toki fiema'u ia ki he takai 2. Ka ko e kamata ena .... MAALIE HA'APAI VEU

    Report
  • Mark Hanson
    Mark Hanson Friday, 18 March 2016 01:46 Comment Link

    'Ikai pe toe 'osi e tuku fakamatala fakapiko 'a PA Po'oi. Koe ha leva 'e sipoti 'e fai honau paaka fakafamili 'o Popua? Tau kole pe ke fakahingoa mu'a ia koe "Pohiva Family Recreation Park", pea ke fakahoko ki ai e fe'auhi inu pia moe fe'auhi konaa kamata atu pe he taimi ni ke a'u atu kihe sipoti kuo 'osi tokolahi fe'unga e kau mate moe kau lavelavea hei'ilo na'a ma'u ai ha metali koula.

    Report

Leave a comment

Make sure you enter all the required information, indicated by an asterisk (*). HTML code is not allowed.

back to top