Menu
cache/resized/7a303faa48902efd848c7494b9385c2b.jpg

RED

Rapid Engineering Diagnostic

Specialize in:

...
Latest News

Mole Faingamālie ‘Eiki Fusitu‘a ke Fakahā “Ngāue Kākā” ‘i Pule‘angá ki Māmani Kotoá Featured

Lord Fusitu'a 'i he'ene me'a lolotonga 'a e Konifelenisi Lord Fusitu'a 'i he'ene me'a lolotonga 'a e Konifelenisi

Mole Faingamālie ‘Eiki Fusitu‘a ke Fakahā “Ngāue Kākā” ‘i Pule‘angá ki Māmani Kotoá
         
                Kōlomu: Totofa ‘o Nuku‘alofa, Vol.2 No.20.
                                Fa‘utohi ‘a Sione A. Mokofisi


Kuo mole ‘a e faingamālie lahi ‘o ‘Eiki Fusitu‘a he uiké ni, ‘i St. Petersburg, Lūsia, ke fai ha malanga faka-hisitōlia ma‘a Tonga ka e fanongo ‘a māmani lahi. Na‘e me‘a ai ‘a ‘Eiki Fusitu‘a ‘i he ‘ene fakafofonga‘i ‘a Tonga ‘i he fakataha faka-vaha‘a-pule‘angá ‘a e toko 1,500 ke ta‘ofi ‘a e “ngāue-kākā” ‘i he ngaahi pule‘angá ‘o māmaní.
 
He ‘o kapau ko e faingamālie eni ‘o e ‘Eiki Palēmiá, ‘Akilisi Pōhiva, ke fakaanga‘i ‘a e pule‘angá ‘okú ne faka-fepaki‘í, na‘a ne ‘osi hanga ‘o vakili hake ki he mītia ‘o tu‘a-pule‘angá, mo e ngaahi fakataha lalahi pehē ni. Ko e ngaahi faingamālie eni na‘e ‘umisi taha ki ai ‘a ‘Akilisi Pōhiva ke fai ‘ene fakahāhā ‘a e ngaahi ngāue hala mo e kākā ‘i he Pule‘anga Tongá ki māmani lahi.
 
Fakatapu atu kia ‘Eiki Fusitu‘a, pea ‘oku ou ki‘i maheni si‘isi‘i pē mo e ‘eikí ni. Ko e ‘eiki ako lelei, pea ‘iloa mo taukei ‘i he mala‘e ‘o e laó. ‘I he taimi si‘i na‘a ma fa‘a feme‘a‘aki ai na‘a ku mahino‘i ‘a e lahi ‘o ‘ene ‘ilo loloto ki he ngaahi me‘a kehekehe faka-māmani lahí. Ka ‘i he ngaahi me‘a tautau-tefito ki he fakapotopoto ‘i he taki fonuá (political), ‘oku kei “potopoto-‘a-niu-mui” ‘i he ‘eku vakaí.
 
‘Oku ou pehē ko e faingamālie totonu eni: (a) Ke ‘ohake ai ‘a e maumau faka-hisitōlia ‘i Tonga ko e pāloti‘i ‘e he Fale Alea Tongá ke fakamolemole‘i ‘a e “ngāue kākā” na‘e halaia ai ‘a Minisitā ‘Eiki ‘Etuate Lavulavu; (b) pea na‘e hikinima ki ai ‘a e Kapineti kotoa ‘o e Pule‘angá (Gang of 12) ‘o kau ai ‘a ‘Eiki Palēmia ‘Akilisi Pōhiva; (c) ko e mahino ai ‘a hono fakalao ‘o e “ngāue kākā” ‘i loto Pule‘angá ko e faka-pone‘i ‘o e ngāue kākā‘i ‘o e pa‘anga ‘a e pule‘anga ‘o e kakaí. Pea ko e taki hala‘i ia ‘o e kakaí.   
 
Faingamālie ‘o e Konisēnisi  
      
Na‘e faingamālie ‘a ‘Eiki Fusitu‘a ‘o ne mea‘i mo fanongo totonu lolotonga ‘a hono fakatotolo faka-Fale Alea‘i ‘o e ngaahi hia na‘e faka‘ilo ki ai ‘a ‘Eiki Minisitā Lavulavú. Na‘e faingamālie totonu ‘a ‘Eiki Fusitu‘a ‘o ne mea‘i mo fanongo totonu ‘i he ngaahi feme‘a‘aki ‘a e kau Fakafofonga Fale Aleá ‘i he loto falé.
 
Na‘a ne mea‘i ‘i hono konisēnisi, ‘a ia ‘oku tau ui faka-Kalisitiané ko e “Maama ‘o Kalaisí:” Ko ‘etau ‘ilo ‘a e lelei mei he koví. Ko ia na‘e pāloti ai ‘a ‘Eiki Fusitu‘á ke kapusi ‘a ‘Eiki Minisitā Lavulavu mei Fale Aleá, neongo na‘e ulungia ‘a e fa‘ahi ‘o e faitotonú ko e mālohiange ‘a e pāloti ‘a e “Gang of 12.” Ko e ‘aho ia na‘e mālohi ai ‘a Sētane ‘i he si‘i toko hiva (9) na‘a nau hiki nima ma‘a e totonú.
 
Pea ‘i he ‘aho ‘o ‘ene me’a ‘i St. Petersburg, ko e faingamālie eni ke ‘ohake ai ‘a e totonú ke fanongo ki ai ‘a māmaní. Mahalo na‘e mālohi ‘a hono konga fakalaó, ke mamae ki hono kaungā faka-fofonga ‘i he Falé. ‘Oku ou tui kuo ne mea‘i na‘e ‘ikai ko ha feitu‘u totonu mahalo ke vakili hake ai ‘etau ngaahi tō-ki-lalo faka-Tongá ‘i he ha‘oha‘onga ‘o e fu‘u kakai poto ‘o māmaní.
 
Ka ko e tangata taki fonua faka-potopotó, ‘oku ne lotolahi ke puke‘i mo ‘ohofi ha faingmālie ke tala ai ‘a e totonú ke ‘ilo ki ai ‘a māmani kotoá. ‘Iloa ai ‘a e tokotaha ‘oku ‘ikai papae hono konisēnisí mei ha taimi totonu ke malanga‘i ai ha “ngāue kākā” ‘oku hoko ‘i hono Pule‘angá. Tautau-tefito ki he ngaahi ngāue kākā ‘i he feitu‘u mā‘olungataha ‘i he Pule‘angá.  
 
(Ko e talēkita ‘a Sione A. Mokofisi ‘i he va‘a English-Journalism & Languages ‘i he Moana University, Havelu, Tongatapu.)

Leave a comment

Make sure you enter all the required information, indicated by an asterisk (*). HTML code is not allowed.

back to top