Menu
cache/resized/7a303faa48902efd848c7494b9385c2b.jpg

RED

Rapid Engineering Diagnostic

Specialize in:

...
Latest News

‘Ulungia ‘a e Pule Lelei mo e Totonu ka e Ikuna ‘a e Pule Kovi mo e Faihala Featured

Kapineti 'a e Palemia (Faitaa 'a e (Matangitonga Online) Kapineti 'a e Palemia (Faitaa 'a e (Matangitonga Online)

Nuku’alofa, 23 ‘Okatopa 2015.

Kuo fakamahino ‘e he paloti ‘a e Fale Alea ‘o Tonga ‘i he ‘aho ‘aho Tu'apulelulu 22 ‘o ‘Okatopa 2015 ‘a e kuonga he’ikai toe ngalo ‘i he hisitōlia ‘o e fonua ‘a hono taukave’i ‘e he Palēmia mo e Paati ‘Otumotu Anga’ofa ‘a e Faihala pea ikuna ‘a e loi mo e pule kovi kae faka’ofa ‘a e totonu mo e mo’oni.

‘Oku fakaloloma he ko e hoko tonu ‘eni lolotonga ‘oku ‘i he fohe ‘a e Palēmia mo e Pule’anga ‘oku taku ko e Pule’anga ‘o e kakai pea ‘oku te’eki ke mato’o atu ‘a e fakakaukau koia mei he kakai ‘o e fonua ‘a ia ‘oku nau kei mo’utāfu’ua pe ‘oku malava nai ke hoko ‘eni ‘i ha fonua ‘oku taku koe fonua lotu pea toe fou ‘i he halafononga ‘o e Temokalati fo’ou ‘a ia na’e teke mo poupoua tene ‘omai ha Fakamaau totonu mo ha pule lelei ki he fonua.

Ko e paloti ko’eni ‘a e Pule’anga mo e kau memipa ‘o e Paati Temokalati ‘Otumotu Anga’ofa ke fakahaofi ‘a e Minisitā ko ‘Etuate Lavulavu mei he hoko atu ‘a e hopo ki he Pule kovi mo hono ngāue hala ‘aki ‘a e pa’anga ‘a e kakai mo e fonua ‘oku  ne hulu’i mai ‘a e ‘ata ‘o e temokalati ‘oku vaivai fu’u ‘i hono me’angāue’aki ‘a e tokolahi ke taukave’i ‘a e loto (interest) faka-paati mo faka-kulupu kae li’ekina ‘a e totonu mo e mo’oni.

‘Oku toe pango foki he kuo mahino lelei mei he lipooti ‘a e komiti na’a nau ngāue ki hono vakai’i ‘a e Faka’ilo Faka Fale Alea ko’eni ‘oku ‘i ai ‘a e prima facie case pe ko e ngaahi makatu’unga mo’oni ke fai ai ha hopo. Na’e poupou ki heni ‘a Lipooti ‘a e ‘Atita mo e ngaahi tokiumeni kehe pē ‘a ia ‘oku angamaheni ‘aki ki hono tataki ‘o e fakamaau totonu mo e pule ‘a e lao ‘i he fonua.

Na’e toe kole fakamolemole foki mo e Kaiha’a ‘Akau ‘a e Minisitā na’e faka’ilo ‘Etuate Lavulavu ki he ngaahi tukuaki’i ko’eni pea na’a ane loto kene fua ‘a ia koe faka’ilonga ia ‘o e halaia pea na’e tafe mo e lo’i fofonga ka na’e kei fakahaofi pē ‘e he Palēmia mo hono Pule’anga pehe ki he kau memipa ‘o e Paati ‘Otuanga’ofa ‘o makatu’unga ‘i he tauhi vā mo e faka-kengi kae mokosia ‘a e totonu mo e mo’oni ‘i he tu’a Fale Alea ‘o e fonua.

Na’e toe hoko ‘a e kole ‘e he Palēmia ke tuku kene fua ‘i hono tumu’aki ‘a e hia ‘a e Minisitā ‘a e ‘ikai ke mahino ki he taki ‘a hono fatongia mo e mavahevahe ‘o e mafai pule (separation of powers) ‘a ia koe ongo mafai kehekehe ia pea ‘oku ‘ikai kena fehulunaki. Ko e me’a kehe ‘ene fakahifo ‘a e Minisitā ‘ongongata’a ni 'a ia na'e totonu ke fei mo fakahoko ia mei he fatongia totonu ‘o e Fale Alea ‘o fakatatau ki he ‘ene tu’utu’uni ngāue (standing orders), lao mo e konisitutone ‘o e fonua.

‘Oku mahino mei heni ‘a hono nusi fakataha ‘o e ngaahi laini mafai pea ko e fakatātā mahino ‘e taha ‘a e tali ‘a e Kapineti ki he tohi lāunga’i ‘e he kau ngāue ‘a e Ngaahi Potungāue Ngaahi Lalahi ‘a e Minisitā tatau ki he Palēmia pea na’e tu’utu’uni ‘a e Kapineti ‘oku fakahoko kiai ‘a e ngāue ‘a e Fale Alea. Ko e fakamo’oni ‘eni ‘a e ‘ikai mahino ‘a e hu’unga ‘o e mafai he ‘oku totonu ke tu’utu’uni ‘a e Pule’anga  (Executive) ka ‘oku ‘ikai ko e fakaongoongo ki he Fale Alea (Legislative Assembly) he ko e sino kehe ia ‘o fakatatau ki he Lao mo e tu’utu’uni ngāue.

‘Oku toe fakaloloma he ko e Minisitā Pa’anga mo e Minisitā Lao na’a na kau ‘i he komiti ke vakai’i ‘a e Faka’ilo Faka Fale Alea ko'eni ni pea na’a na kau hono fokotu’u mai ‘oku ‘i ai ‘a e makatu’unga ke hoko atu ai ‘a e faka’ilo ko’eni. Ko e Minisitā Pa’anga na’a ne kole ke fakahoko ‘a e ngāue ‘a e ‘Atita ki he me’a ni pea na’e mahino mei he lipooti ‘Atita ‘a e tekeutua hangē ko Kao ‘a e Faihala mo hono ngauehala ‘aki ‘a e mafai mo e pa’anga ‘a e fonua. Hili koia kuo na toe paloti ‘o faka’ikai’i ‘a e fokotu’u na’a na fakahoko.

Ko hono lavaki’i mo’oni ‘eni ‘o e totonu mo e mo’oni kuo fakahoko ‘e he ongo Minisitā ‘oku na ‘i he fatongia mamafa ‘o e fonua ko e pa’anga mo e lao. Kapau ko ha me’a fakafāmili ‘eni pea ‘oku toe fakaloloma ange ia ka ‘oku mahino mai ‘ena li’aki ‘a e mo’oni mo e totonu kae fakahoko ‘a e pango fakahisitōlia ko’eni. Ko e ha leva hono 'aonga 'o e ngaahi komiti 'a e Fale Alea heni? kapau koe founga 'eni 'a e kau memipa.

Na’e fakalongo ‘a e Tonga kotoa ‘i he teu ‘a paloti ko’eni pea na’e ‘i ai mo e ‘amanaki lelei ‘a e kakai ‘o e fonua ki he laumalie ‘o e temokalati fo’ou mo e Pule’anga ‘oku taku ko e Pule’anga ‘o e kakai ka na’e iku launoa kotoa ‘eni pea ’e ‘alu fakataha ‘eni mo e hisitōlia ‘o e fonua ki he pā‘angangalu.

‘Oku tangi mai si’i kau ngaue faka pule’anga kuo nau ngaue popula ‘i he pa’anga ‘oku si’isi’i kae tukuange ‘e he Pule’anga ‘o e kakai mo hono kau poupou ‘a e laukilu ke hao mo tau'ataina. ‘Oku fehu’ia heni pe ‘oku kei ngaue ‘a e lao pe ‘ikai?. ‘Oku kei totonu nai ke ngaue’aki ‘a e ngaahi me’afua faka-temokalati hange koe lipooti ‘atita?. Pe kuo taimi ke lele ‘aki ‘a e founga fo’ou kuo tau sio mata kiai ‘i he kuonga ‘o e sivilaise mo e temokalati.

‘Oku ‘i ai ‘a e tangane’ia ‘i he Hou’eiki Nopele pehē kia Vaipulu mo Manuopangai he tu’u kalikali ‘i he totonu mo e mo’oni pea tu’u ke ma’u he koe lelei mo e mo’oni ‘e ‘ikai puli ha taimi. ‘Oku ‘i ai ‘a e tui ‘oku totonu mo taau ke fakahoko ha ngāue fakalao he vave taha ki he kau memipa ‘o e Fale Alea na’a nau fili mo paloti ke ikuna ‘a e Pule Kovi mo e faihala ‘i he Pule Lelei mo e Mo’oni ‘i he fonua ‘oku tu’u ‘i ‘oseni.

30 comments

  • loipango
    loipango Friday, 23 October 2015 17:04 Comment Link

    KO E TAIMINI KUO 'IKAI KE TOE KEHEKEHE 'A 'AKILISI IA MO LAVULAVU. 'IKAI KE TAU 'ILO PE KOHAI KU LAHI TAHA 'ENE LOI 'E'EL*

    KO E SIANA FIEMA'U MAFAI PE A 'AKILISI 'IKAI KO HA SIANA FAI TOTONU. KO 'ENE FKMATALA HE 'AHO NI 'OKU TUKU MAI E FEKAU KO IA PE KU POTO TAHA HE FKMAAU. KO E CONCLUSION IA 'ENE PRESS CONFERENCE HE 'AHO NI.

    KUO TAIMI KE 'AI O VAHEUA E PALEMIA

    Report
  • siaafafine
    siaafafine Friday, 23 October 2015 16:43 Comment Link

    Na'e toutou tala 'e he PM te ne ngaue'aki hono mafai he kupu 41 'o e Konisitutone. Ko e kupu 41 ko e ngaahi mafai ia 'o e Tu'i ki hono pule'i (reign) 'o e fonua. Ko e fe taimi ne fakanofo tu'i ai ? Kuo a'u e ki he me'a kuo tohi mata'aa'aa 'oku kei loi pe.

    Report
  • Fihaki
    Fihaki Friday, 23 October 2015 16:31 Comment Link

    Kataki loipango 'e ongo'i pe 'e Penisimani ia mo 'Aisake 'a 'Akilisi he koe kau Toloa. He ko e tu'u he taimi ni 'oku nau fakapupuga, kuo tu'u fakataha pe kau Tonga High ia, pea pupunga fakataha mai e kau Toloa ia mo 'Atele, nau toki fetaulaki pe ki maketi o fakalao'i e kai pa'anga mo e kakaa! Pea tenau toe vaofi ange kinautolu, he kuo pole 'a e taki ke hili e toki ia ki hono 'ulu, kae toki pehee hake a Lavu ia mo e taufale, tafi'i kotoa kinautolu ka hala pe ko 'api popula ko falemahaki ... maalie ee

    Report
  • Potulalaa
    Potulalaa Friday, 23 October 2015 15:29 Comment Link

    mou katakai o fkmokomoko pe homou ngaahi loto koe ki'i fo'i Piliote nae tekaki kihe Langi kuo fai hono toe tukutuku hifo meihe Langi kihe vae2'anga o mamani mo heli koe atunga pe ena hotau ngaohi hau e tama heka kihe sea osi pe hono taimi alu ia mo ene kapa ngako ki honau API hau e alu hau e alu kai pe ha tau Fonua neongo e talamai koe tama faitotonu mo le'o afea Poto moe hafua koe aho pe ene heka kihe sea koe mau aipe etau oli hahahako Sisu pe koe Palemia lelei taha peia ki Tonga malie ee.

    Report
  • loipango
    loipango Friday, 23 October 2015 13:50 Comment Link

    KUO TAU SIO MATA 'I HE MIO'I, KAKAA, LOI PANGO, 'I HE PALEMIA - 'AKILISI POHIVA.

    FK'OFA E KAKAI HONO PEHE'I TOE LELE HAKE MO TONGATAPU 9 - PENISIMASI FIFITA O KAAIMU'A MAI AI. TUKU A E SETUATA LAHI MO E LOTU MALUALOI E** KUO TAIMI KE MOU FKFISI KOTOA 'ANGE'ANGE HE KI'I LOTU LOI EE*** KO 'AISAKE EKE MOE KAU MINISITAA

    Report
  • Failo Taufa
    Failo Taufa Friday, 23 October 2015 12:57 Comment Link

    Ko tonu 'oku lusa pe kae kaukaua pe 'a loi

    Report
  • Sifa
    Sifa Friday, 23 October 2015 12:54 Comment Link

    'Oku ou faka'amu ange mai 'eau he'ikai hoko 'a e paloti koeni ko ha common practice/culture 'i he fonua ni 'i he ngaahi to'utangata ka hoko.
    Ko e PM eni 'oku lolotonga fakamatala mai he letio, mo e mamahi'i lahi ki he kakai ke mou 'ofa mai aa 'oku te'eki ke maumau e fakamaautotonu, na'a mo ha pepee he'ikai ke toe tui ia!

    Report
  • Mamahii Fonua
    Mamahii Fonua Friday, 23 October 2015 10:47 Comment Link

    Faka'ofa ko e kakai 'o e fonua si'ono ta'etoka'i pehe'i. Na'e me'a 'a e Minisita lao he komiti ke tukuange 'a e lao ke ngaue, pea ha'u leva ia 'o puke e ihu e lao he paloti. Na'e 'iai pe honau faingamalie kenau 'omai e kau mamahi 'o talanoa kiai mo tautea ai e Minisita. Ka 'oku mahino ne nau fakafefeka pea toki mahino e iku kovi pea nau toki 'ai e fo'i ta'etoka'i ko eni. Hange eni ha kole ha'a tamai ki he fakamaau ke tukuange pe mu'a hono foha kene tautea he 'oku mahino taumaia tene tautau neongo e hoa 'ene hia moia. 'A ia ta 'oku tonu ke takitaha tautea pe a 'e ne kau ngaue kae tukuange 'a e lao ia. Lahi e me'a ke fakamatala ka teu koma he na koau pe ko a ia 'oku ta'emahino.

    Report
  • Fifita
    Fifita Friday, 23 October 2015 10:13 Comment Link

    Ko e 'ata totonu eni e pule lelei mo e ngaue 'a e lao he pule'anga 'o 'Akilisi Pohiva...kuo poupou'i e faikovi mo e ngaue hala'aki e mafai,.. he ko e me'asivi eni 'o hotau pule'anga 'i he taukave'i e pule lelei mo hono fakalele hotau pule'anga 'a e paloti na'e fakahoko...pea ko e ola ena 'oku talamai 'oku sai pe ia ke kai e pa'anga e fonua...kuo ha leva e lao 'oku taukave'i?..Accountability and transparency has always been favourite words used by this Prime Minister to compare themselves to previous governments . Where are these words applied at now ?..Kuo mahino mai e tu'u fakataha e Kapineti mo e kau poupou e PTOA ke taukave'i e faihala...me'ani 'ikai ke 'i ai ha kete pe konisenisi ha taha he toko 12 ko 'eni ke tu'u ma'ae mo'oni mo e fakamaau totonu ?..me'apango he ko e 'atamai 'oku taha pe ko e Palemia pe , he ko e mahino mai eni ne mahu'inga ange takitaha sio ki hono tu'unga Minisita mo hono sea he Fale Alea ne 'oange 'e 'Akilisi 'i he tu'u ma'ae mo'oni mo e fakamaau totonu...Na'a kuo taimi ke sio lelei a e kakai ki he 'ata totonu hotau pule'anga pea fai ha ngaue he 'oku longoa'a e meimei potungaue kotoa he pule'anga koeni, kuo taimi ke nau fakafisi a he kuo 'ikai tonu ha me'a ia...Ko e tala kei kapa pe na'a toe hoko ha 16/11
    "Truth is not determined by majority vote. "~Doug Gwyn...ko e loto ena e tokolahi 'oku talanoa ki ai e folofoloa ke tautau e fakamo'ui he kolosi pea fanofano ai 'a Pailato..pea ko e 'ata totonu ia e paloti na'e fai, ke kalusefai e fakamaau totonu mo e lao . Faka'ofa e kakai fakafonu 'i Hu'atolitoli he me'a tatau..fefe hotau kaha'u ?..

    Report
  • siaafafine
    siaafafine Friday, 23 October 2015 09:48 Comment Link

    Ko hai 'e kei tui ki he ngaahi fokotu'utu'u mo e visone loi 'a e taki he kuo ne lavaki'i pe kakai ka nau sio atu pe. Kuo taimi ke tau fai ha me'a telia hotau kaha'u. 'oku 'ikai ko e ngata'anga pe 'enau k'i Paloti.

    Report

Leave a comment

Make sure you enter all the required information, indicated by an asterisk (*). HTML code is not allowed.

back to top