Menu
cache/resized/7a303faa48902efd848c7494b9385c2b.jpg

RED

Rapid Engineering Diagnostic

Specialize in:

...
Latest News

‘Ulungia ‘a e Pule Lelei mo e Totonu ka e Ikuna ‘a e Pule Kovi mo e Faihala Featured

Kapineti 'a e Palemia (Faitaa 'a e (Matangitonga Online) Kapineti 'a e Palemia (Faitaa 'a e (Matangitonga Online)

Nuku’alofa, 23 ‘Okatopa 2015.

Kuo fakamahino ‘e he paloti ‘a e Fale Alea ‘o Tonga ‘i he ‘aho ‘aho Tu'apulelulu 22 ‘o ‘Okatopa 2015 ‘a e kuonga he’ikai toe ngalo ‘i he hisitōlia ‘o e fonua ‘a hono taukave’i ‘e he Palēmia mo e Paati ‘Otumotu Anga’ofa ‘a e Faihala pea ikuna ‘a e loi mo e pule kovi kae faka’ofa ‘a e totonu mo e mo’oni.

‘Oku fakaloloma he ko e hoko tonu ‘eni lolotonga ‘oku ‘i he fohe ‘a e Palēmia mo e Pule’anga ‘oku taku ko e Pule’anga ‘o e kakai pea ‘oku te’eki ke mato’o atu ‘a e fakakaukau koia mei he kakai ‘o e fonua ‘a ia ‘oku nau kei mo’utāfu’ua pe ‘oku malava nai ke hoko ‘eni ‘i ha fonua ‘oku taku koe fonua lotu pea toe fou ‘i he halafononga ‘o e Temokalati fo’ou ‘a ia na’e teke mo poupoua tene ‘omai ha Fakamaau totonu mo ha pule lelei ki he fonua.

Ko e paloti ko’eni ‘a e Pule’anga mo e kau memipa ‘o e Paati Temokalati ‘Otumotu Anga’ofa ke fakahaofi ‘a e Minisitā ko ‘Etuate Lavulavu mei he hoko atu ‘a e hopo ki he Pule kovi mo hono ngāue hala ‘aki ‘a e pa’anga ‘a e kakai mo e fonua ‘oku  ne hulu’i mai ‘a e ‘ata ‘o e temokalati ‘oku vaivai fu’u ‘i hono me’angāue’aki ‘a e tokolahi ke taukave’i ‘a e loto (interest) faka-paati mo faka-kulupu kae li’ekina ‘a e totonu mo e mo’oni.

‘Oku toe pango foki he kuo mahino lelei mei he lipooti ‘a e komiti na’a nau ngāue ki hono vakai’i ‘a e Faka’ilo Faka Fale Alea ko’eni ‘oku ‘i ai ‘a e prima facie case pe ko e ngaahi makatu’unga mo’oni ke fai ai ha hopo. Na’e poupou ki heni ‘a Lipooti ‘a e ‘Atita mo e ngaahi tokiumeni kehe pē ‘a ia ‘oku angamaheni ‘aki ki hono tataki ‘o e fakamaau totonu mo e pule ‘a e lao ‘i he fonua.

Na’e toe kole fakamolemole foki mo e Kaiha’a ‘Akau ‘a e Minisitā na’e faka’ilo ‘Etuate Lavulavu ki he ngaahi tukuaki’i ko’eni pea na’a ane loto kene fua ‘a ia koe faka’ilonga ia ‘o e halaia pea na’e tafe mo e lo’i fofonga ka na’e kei fakahaofi pē ‘e he Palēmia mo hono Pule’anga pehe ki he kau memipa ‘o e Paati ‘Otuanga’ofa ‘o makatu’unga ‘i he tauhi vā mo e faka-kengi kae mokosia ‘a e totonu mo e mo’oni ‘i he tu’a Fale Alea ‘o e fonua.

Na’e toe hoko ‘a e kole ‘e he Palēmia ke tuku kene fua ‘i hono tumu’aki ‘a e hia ‘a e Minisitā ‘a e ‘ikai ke mahino ki he taki ‘a hono fatongia mo e mavahevahe ‘o e mafai pule (separation of powers) ‘a ia koe ongo mafai kehekehe ia pea ‘oku ‘ikai kena fehulunaki. Ko e me’a kehe ‘ene fakahifo ‘a e Minisitā ‘ongongata’a ni 'a ia na'e totonu ke fei mo fakahoko ia mei he fatongia totonu ‘o e Fale Alea ‘o fakatatau ki he ‘ene tu’utu’uni ngāue (standing orders), lao mo e konisitutone ‘o e fonua.

‘Oku mahino mei heni ‘a hono nusi fakataha ‘o e ngaahi laini mafai pea ko e fakatātā mahino ‘e taha ‘a e tali ‘a e Kapineti ki he tohi lāunga’i ‘e he kau ngāue ‘a e Ngaahi Potungāue Ngaahi Lalahi ‘a e Minisitā tatau ki he Palēmia pea na’e tu’utu’uni ‘a e Kapineti ‘oku fakahoko kiai ‘a e ngāue ‘a e Fale Alea. Ko e fakamo’oni ‘eni ‘a e ‘ikai mahino ‘a e hu’unga ‘o e mafai he ‘oku totonu ke tu’utu’uni ‘a e Pule’anga  (Executive) ka ‘oku ‘ikai ko e fakaongoongo ki he Fale Alea (Legislative Assembly) he ko e sino kehe ia ‘o fakatatau ki he Lao mo e tu’utu’uni ngāue.

‘Oku toe fakaloloma he ko e Minisitā Pa’anga mo e Minisitā Lao na’a na kau ‘i he komiti ke vakai’i ‘a e Faka’ilo Faka Fale Alea ko'eni ni pea na’a na kau hono fokotu’u mai ‘oku ‘i ai ‘a e makatu’unga ke hoko atu ai ‘a e faka’ilo ko’eni. Ko e Minisitā Pa’anga na’a ne kole ke fakahoko ‘a e ngāue ‘a e ‘Atita ki he me’a ni pea na’e mahino mei he lipooti ‘Atita ‘a e tekeutua hangē ko Kao ‘a e Faihala mo hono ngauehala ‘aki ‘a e mafai mo e pa’anga ‘a e fonua. Hili koia kuo na toe paloti ‘o faka’ikai’i ‘a e fokotu’u na’a na fakahoko.

Ko hono lavaki’i mo’oni ‘eni ‘o e totonu mo e mo’oni kuo fakahoko ‘e he ongo Minisitā ‘oku na ‘i he fatongia mamafa ‘o e fonua ko e pa’anga mo e lao. Kapau ko ha me’a fakafāmili ‘eni pea ‘oku toe fakaloloma ange ia ka ‘oku mahino mai ‘ena li’aki ‘a e mo’oni mo e totonu kae fakahoko ‘a e pango fakahisitōlia ko’eni. Ko e ha leva hono 'aonga 'o e ngaahi komiti 'a e Fale Alea heni? kapau koe founga 'eni 'a e kau memipa.

Na’e fakalongo ‘a e Tonga kotoa ‘i he teu ‘a paloti ko’eni pea na’e ‘i ai mo e ‘amanaki lelei ‘a e kakai ‘o e fonua ki he laumalie ‘o e temokalati fo’ou mo e Pule’anga ‘oku taku ko e Pule’anga ‘o e kakai ka na’e iku launoa kotoa ‘eni pea ’e ‘alu fakataha ‘eni mo e hisitōlia ‘o e fonua ki he pā‘angangalu.

‘Oku tangi mai si’i kau ngaue faka pule’anga kuo nau ngaue popula ‘i he pa’anga ‘oku si’isi’i kae tukuange ‘e he Pule’anga ‘o e kakai mo hono kau poupou ‘a e laukilu ke hao mo tau'ataina. ‘Oku fehu’ia heni pe ‘oku kei ngaue ‘a e lao pe ‘ikai?. ‘Oku kei totonu nai ke ngaue’aki ‘a e ngaahi me’afua faka-temokalati hange koe lipooti ‘atita?. Pe kuo taimi ke lele ‘aki ‘a e founga fo’ou kuo tau sio mata kiai ‘i he kuonga ‘o e sivilaise mo e temokalati.

‘Oku ‘i ai ‘a e tangane’ia ‘i he Hou’eiki Nopele pehē kia Vaipulu mo Manuopangai he tu’u kalikali ‘i he totonu mo e mo’oni pea tu’u ke ma’u he koe lelei mo e mo’oni ‘e ‘ikai puli ha taimi. ‘Oku ‘i ai ‘a e tui ‘oku totonu mo taau ke fakahoko ha ngāue fakalao he vave taha ki he kau memipa ‘o e Fale Alea na’a nau fili mo paloti ke ikuna ‘a e Pule Kovi mo e faihala ‘i he Pule Lelei mo e Mo’oni ‘i he fonua ‘oku tu’u ‘i ‘oseni.

30 comments

  • Sifa
    Sifa Saturday, 24 October 2015 14:52 Comment Link

    Faka'ulia, na'e 'ikai keu lavelave'iloa ki he hia 'a Lavulavu 'i 'Amelika he taakoani 'oku matolu. Ta ko e Kapineti ia ko e kau Criminal e!

    Report
  • Sione A. Mokofisi
    Sione A. Mokofisi Saturday, 24 October 2015 13:22 Comment Link

    HON. LAVULAVU CONVICTED IN U.S. FORGERY CASE
    Ko e maumau lao 'a Hon. Lavulavu na'e a'u ki Amelika...
    It was a deception scheme involving 700 Tongans who paid $2,000 each for fake U.S. birth certificates, was also reported by the Deseret Daily News, March 3, 2004, Salt Lake City, Utah.
    Utah Police have been searching to serve Hon. Lavulavu since 1997, and finally arrested him at Salt Lake International Airport in October, 2003. He spent 21 days in jail, and charged with 11 felony counts. But prosecutors reduced the charges due to seven (7) years of stale records, and Hon. Lavulavu pleaded guilty to two (2) misdemeanor charges. He was fined $5,000.
    Hon. Lavulavu bragged outside the court house that he was released without punishments, but the Deseret Daily News obtained the official documents. ‘Etuate S. Lavulavu was guilty on two (2) counts of forgery, fined $5,000, a conviction which would have impeached a U.S. senator in Congress, the Deseret Daily News reported.

    FORGERY ACTIVITIES
    The forgery scheme involved his elder brother Samuela Lavulavu, and an accomplish Tongan lady name Ana Malia Fuka who was an employee at the Utah Vital Statistics department. The Lavulavu brothers forged Mormon blessing and baptism certificates as well to do their illegal activities.
    The Deseret News reported the Lavulavu brothers passed these faked Mormon records to Ms. Fuka who then issued U.S. birth certificates for the purpose of establishing U.S. citizenship for their clients.
    Samuela Lavulavu served prison time for his involvement in 1998, and Ms. Fuka was sentenced to serve community services in 1998. Some of the Tongan people who received U.S. citizenship were tracked down by Immigration agents, and sent back to Tonga.

    LEADERS LAWLESSNESS

    Utah Police confirmed that several IDs with different names were used by the Lavulavu brothers. Etuate Lavulavu was discovered to have used an Utah notary stamp to validate the fake documents. This is total dishonesty to rake in over US$140,000 using forgery methods.
    Hon. Lavulavu and his brother went about with deceptive and cunning means to establish faked citizenship statuses for fellow Tongans. They turned these Tongan people into fugitives, and on the run from the law, are probably looking over their shoulders every day for fear of being deported back to Tonga.
    This government leader is not setting good examples for the youths of Tonga. He is being encouraged by his colleagues in Government who shared the same values of total disregard for the rule of law.
    Question: How did Hon. Lavulavu get to vote on his own impeachment?

    Report
  • loipango
    loipango Saturday, 24 October 2015 13:19 Comment Link

    TOE MALIEANGE E HEKE MAMULU HOLO E FM87.5 A KATALINA. 'IKAI KO E ME'A IA 'OKU MOU KAU AI KI HE PM HE KO E 'U POLOKALAMA IA HE TAIMI NI KUO TOTONGI ATU PE IA KIA MOUTOLU KE MOU FKMAFOLA. FEFE E PRESS CONFERENCE KO ENA E PM 'ANEAFI KO MOUTOLU PE IA NE MOU FKMAFOLA. FEFEE E HUUFI E VAKA E SOTIA KO MOUTOLU AI PE IA NE MOU FKMAFOLA MAI. 'IKAI KO E ME'A KU 'ITA AI E PULE'ANGA HE LETIO TONGA KO E LAHI HONO FKANGA'I IA 'AI PEA TUKU PM HO'O MIO'I MO E FKOLI. TUKU A FM 87.5 E HEKE NA'A MAMULU HO TASESE. 'OUA E HOKO E PA'ANGA KU 'OATU HE PULE'ANGA KIA MOUTOLU KE MAPUNI AI HOMOU NGUTU

    'ILONGA LELEI ENI IA SIAOSI LAVAKA, FK'OFA SI'I SIAOSI HENE LONGO HE PRESS CONFERENCE. 'IKAI KE 'ILO PE NA'E FEKAU KE LONGO PE KO 'ENE HEKE PE IA 'A'ANA FKOLI E NGAAHI ME'A KO ENI HE 'OKU MAU FANONGO LELEI ATU PE KIA MOUTOLU HE 'AHO KOTOA.

    Report
  • loipango
    loipango Saturday, 24 October 2015 12:48 Comment Link

    KUO TAU SIO MATA KI HE TEKEUTUA PEHEE MAI E KAKAA MO E LOI HE PALEMIA KO ENI.

    KUO TONU KE 'OMAI A HA TA** 'O FA'O HO NGUTU
    KUO HANGEE ENI IA KO IA PE IA KU POTO TAHA I TONGA NI FAI FKMAAU EEEHHH. TUKU A E MIO'I 'AKILISI MO E KOVI PEA 'AI PEA TUKU HO'O KAAIMU'A. SIO HIFO KUO KE UESIA KO E ME'A IA 'OKU KE LOTO NGALONGALO AI KO E KAKAA.

    Report
  • siaafafine
    siaafafine Saturday, 24 October 2015 12:29 Comment Link

    Na'e fa'a kalanga 'a 'Akilisi "ko e ha kuo lava ke ngaue popula ai ha kalake pea tuli mei he ngaue fakapule'anga ki he'ene ngaue hala'aki e $10.00". Ko eni kuo ne kole ke tuku ange ki ai ke ne fai e tautea 'o Lavulavu pea ne toki fai hono fakahikihiki'i e Ngaahi ngaue 'a e Hia. Ko 'etau toki fanongo eni he fakamaau 'oku ne toe fai pe hono taukapo'i e hia na'e fai. Ne toe fakatetetete hake mo e lotu loi 'e'e... ko Penisimani hono taukapo'i 'o e Hia. Kuo mahino pe 'a e me'a ia 'e fai 'e he fakamaau. KUO PAU E KAAKAA ia.
    Ko e me'a foki 'e taha ko 'etau toki sio eni ha Press Conference pehe ke toe lea 'a Palenitina mo Po'oi. Mahalo ko e founga faka'iulope pe eh ?
    Ko hai te ne totongi e pa'anga ne ngaue kaakaa'aki 'e he 'Eiki Minisitaa ? 'E kaniseli pe nai ia he na'a ne fai e ngaue lelei ? Ka fai e hopo 'a Lavulavu mo Mateni 'e 'alu nai e Palemia 'o kei kole ki he fakamaau'anga ke tuku ange kiate ia ke ne fai e tautea kapau te na halaia mo kole fakamolemole mo tangi loi.
    Ko e pehe ko e ko e fili 'a Vava'u, ko e pa'anga ne kaakaa ai e siana ko e pa'anga 'a e kakai ne naui fili 'a Lavulavu pe ko e pa'anga 'a e kakai kotoa 'o Tonga ni ?

    Report
  • Tama Vavau
    Tama Vavau Saturday, 24 October 2015 11:53 Comment Link

    'Oku mahu'inga ange foki e pa'anga he taimi lahi 'i hono tala 'o e mo'oni mo 'ave fakamatala 'oku totonu ke 'ilo kiai 'a e kakai. Kapau foki 'e tala e mo'oni 'e si'isi'i e polokalama 'e ma'u ee...
    Ko au mei Vava'u 16 pea koe loto 'o e kakai heni 'oku kehe mo e me'a 'a kakai 'oku faka'ai'ai pea totongi 'aki ha fo'i maka 'e lavulavu ke nau taa telefoni atu 'o poupou ki he'ene faihala. 'Oku mau mate maa peaa 'oku mau pango'ia he 'oku 'afio hifo 'a Sihova 'oku 'ikai kemau poupou ki he kovi.

    Report
  • Matangi Tokelau
    Matangi Tokelau Saturday, 24 October 2015 07:45 Comment Link

    'Oku 'iai 'a e ki'i letio 'oku tau manavasi'i na'a nau mamulu he heke holo. Ko hono fakatu'utamaki ia 'a e siokita he mitia he 'oku 'ilo pe 'a e faihala kae 'aofi pe. Tuku e heke holo na'a tolonua ha taha kakai pea ta'e ngali ia moe toutou vete folofola mai.

    Report
  • Saimone
    Saimone Saturday, 24 October 2015 07:41 Comment Link

    Na'e mahino mai mei he fakamatala 'a e Palemia he fakataha moe kau ongoongo koia pe 'a e fakamaau totonu pea ko ia 'oku 'ilo ki he me'a koe fakamaau totonu ka 'oku 'ikai ha toe taha. Ko e me'a 'eni 'oku ui koe tikitato pe koe matu'aki fakapo'uli mo'oni pe fakakaukau ai.

    Report
  • Sione A. Mokofisi
    Sione A. Mokofisi Friday, 23 October 2015 18:22 Comment Link

    FAKA'OFA KO SI'I 'AKILISI PŌHIVA...
    1, MOLE HONO FAINGAMĀLIE KE FAKA-MO'ONI'I KO E TANGATA TAKI LELEI 'O FAKATATAU MO 'ENE TU'UAKI KUO NE FAI...
    2, Mahu'inga ange 'a e lelei 'a e tokotahá ('Eutate Lavulavu) 'i he lelei 'a e fonuá fake-kātoá.
    3. 'Oku nau faka-fiefia 'i he 'enau mālohi faka-politikalé. Ka kuo hāmai 'a e vaivai 'o e 'atamaí fakapotopotó 'o e Palēmia 'o e fonuá.
    4. Ta'u 'e 30 'e ne feinga ki he 'OFISI 'O E PALĒMIÁ, ka 'i he hoko ke sivi'i 'a hono ngeiá mo 'e ne fakapotopotó, kuo 'ikai ke lava 'o tu'u ia 'i he totonú ke poupou'i 'a e lao 'o e fonuá.
    5. Mahu'inga ange kia PM 'Akilisi Pōhiva ke tauhi vaha'a mo fafanga 'e ne fanga poné, ke laka ange ia 'i hono pukepuke 'a e lao 'o e fonuá.
    6. Na'a toki 'osí ni 'e ne feinga 'i Fale Alea ke "tuku 'a e laó ki he tafa'aki" ka e tuli ta'e fakalao 'a e kau talekita poate 'o e Ngaahi Kautaha Pisinisi 'a e Pule'angá.

    Report
  • loipango
    loipango Friday, 23 October 2015 17:36 Comment Link

    KOEHA KUO TOE KOVAHO AI E MONGA O LAVULAVU. MALIE KOE TEKINIKI EEEEHHH 'AI PE FO'I TANGI KE HEE AI E KAKAI EEEHH MALIE VAVA'U MATATANGI MO HA'APAI PM MIO'I HHHHHH

    Report

Leave a comment

Make sure you enter all the required information, indicated by an asterisk (*). HTML code is not allowed.

back to top