Menu
cache/resized/7a303faa48902efd848c7494b9385c2b.jpg

RED

Rapid Engineering Diagnostic

Specialize in:

...
Latest News

Kavei Fā ‘a e Tau‘atāina (Tonga) mo e Temokalati (Uēsite) Featured

Hūfanga Dr ‘Ōkusitino Māhina Professor of Art, Culture & Critical Anthropology Hūfanga Dr ‘Ōkusitino Māhina Professor of Art, Culture & Critical Anthropology

Kavei Fā ‘a e Tau‘atāina (Tonga) mo e Temokalati (Uēsite)

Motu e kavei ka na‘e navei
(Koe lea Tonga heliaki/paloveepi/poloveepi)

‘Oku fa‘oaki ‘ae ‘ilo (knowledge) moe poto (skill) mei he ako he fonua/kalatua mo fetu‘utaki he tala/lea koe ongo me‘angāue ‘oku fai he tā moe vā, pea mo tefito ai ‘enau fepikipiki‘i moe ta‘emavahevahe. ‘Oku lahi ‘ae ngaahi ‘ilo moe poto, fonua/kalatua (culture) moe ngaahi tala/lea (language) kehekehe ‘i mamani ‘oku nau faitatau he ngaahi me‘a ‘e ni‘ihi mo nau faikehekehe he ngaahi me‘a lahi, ‘o hangē ko Tonga mo Pilitānia.

Na‘e talu ‘ene ‘asi ‘ae fepaki ko ‘eni he fua fetu‘utaki ‘ae Moana/Pasifiki moe Uēsite, ‘o hangē koe fua fetaulaki ‘a Tonga mo Pilitānia, he kamata ke hake‘uta ‘ae ngaahi me‘a lahi mei he Uēsite ki Tonga koe tupu mei he mālohi ‘enau tekinolosia (‘o hangē koe ngaahi me‘angāue moe me‘afana) hono teketeke‘i ‘ehe ‘ilo, poto moe ako pea moe fonua/kalatua moe tala/lea ‘ae Uēsite ‘ae ‘ilo, poto moe ako pea moe fonua/kalatua moe tala/lea ‘a Tonga.

‘Oku toe ‘asi ‘ae kehekehe ‘ae Uēsite mo Tonga mei hono fokotu‘utu‘u ‘ae tau‘atāina, ‘aia ‘oku ‘iloa he Uēsite koe democracy (temokalati; koe pule ‘ae kakai, ‘ehe kakai ma‘ae kakai) kae ui ‘i Tonga koe tau‘ataina (koe pule ‘ae ‘atā/vā ‘oku lahi). Koia ai, ‘oku lau ‘ae democracy (temokalati) ‘i Tonga koe tau‘atāina ‘oku tefito he tauhivā moe fatongia kae taku ‘ae tau‘atāina he Uēsite koe democracy (temokalati) ‘oku makatu‘unga he pule ‘ae kakai.

‘Oku lava ke pehē ‘oku tefito ‘ae tau‘atāina fakaTonga he pule fakatokolahi ‘o hangē ko hono tau tokolahi (‘aha kakai) ke ma‘u ‘ae ‘atā ‘oku lahi, ‘aia ‘oku nofo ‘i tu‘a-he-sino, ‘o tu‘u ‘atā leva ‘ae tau‘atāina mei he kita (siokitu‘a) kae peisi ‘ae democracy/temokalati fakaUesite he pule ‘ae tokolahi, ‘o hangē ko hono tau‘i ‘ehe kakai ke nau ma‘u ‘ae mafai ‘oku tefito ‘i loto-he-sino, pea mo nofo pōpula kihe kita (siokita).

‘Oku mahino lelei ‘eni he fehangahangai moe fepakipaki he vaha‘a ‘oe kavei ‘e fā ‘ae tau‘atāina ‘a Tonga (‘aia ‘oku nofo ‘i tu‘a-he-sino, siokitu‘a, ‘atā mei he kita moe pule fakatokolahi ‘oe tau‘atāina) moe kavei ‘e fā ‘ae temokalati ‘ae Uēsite (‘aia ‘oku nofo ‘i loto-he-sino, siokita, pule ‘ae tokolahi moe pōpula kihe kita). ‘Oku mā‘uhinga ke fakafenāpasi ‘ae ngaahi fehangahangai moe fepakipaki ko ‘eni ke potupotutatau mo faka‘ofo‘ofa.

Na‘e tufunga ‘ehe ta‘ahine ‘ofa mo ‘ofeina ko Kuini Sālote ‘ae ngaahi kavei kolua ‘e fā ‘oe Tonga koe (1) faka‘apa‘apa; (2) lototō; (3) tauhivā; moe (4) mamahi‘ime‘a, ‘o fakaola koe tau‘atāina, ‘aia ‘oku nau fehangaghangai mo fepakipaki moe ngaahi kavei ‘e fā ‘oe temokalati koe (1) ‘atakitu‘a (transparency); (2) taliui (accountability); (4) vahevahetaau (equity); moe fakamaautotonu (justice).

‘Oku tupu hake ‘ae fakatau‘atāina mei loto-ki-tu‘a ‘ae ngaahi kavei ‘e fā ‘oe tau‘atāina (faka‘apa‘apa; lototō; tauhivā; moe mamahi‘ime‘a), ‘o tefito he tauhivā moe fatongia kae tupu hake ‘ae fakapōpula mei tu‘a-ki-loto ‘ae ngaahi kavei ‘e fā ‘oe temokalati (‘atakitu‘a [transparency]; taliui [accountability; vahevahetaau [equity]; moe fakamaautotonu [justice]) mei tu‘a-ki-loto, ‘o peisi he tauhilao moe lao.

‘Oku tupu ‘ae fakatau‘atāina mei loto-ki-tu‘a ‘ae ngaahi kavei ‘e fā ‘oe tau‘atāina (faka‘apa‘apa; lototō; tauhivā; moe mamahi‘ime‘a), ‘o tefito he tauhivā moe fatongia kae tupu ‘ae fakapōpula mei tu‘a-ki-loto ‘ae ngaahi kavei ‘e fā ‘oe temokalati (‘atakitu‘a [transparency]; taliui [accountability]; vahevahetaau [equity]; moe fakamaautotonu [justice]) mei tu‘a-ki-loto, ‘o nau peisi kotoa he tauhilao moe lao.

Koia ai, ‘oku tupu fakatau‘atāina mo fakanatula hake ‘ae fakaTonga ‘oe tau‘atāina mei loto-ki-tu‘a he LOTO ‘ae ONGO koe faka‘apa‘apa, lototō, tauhivā, moe mamahi‘ime‘a kae tupu fakapōpula mo fakamalohi hake ‘ae fakaUesite ‘oe temokalati mei tu‘a-ki-loto ‘i TU‘A ‘ae FAKAKAUKAU koe ‘atakitu‘a (transparency); taliui (accountability); vahevahetaau (equity); moe fakamaautotonu (justice).

‘Oku tefito ‘ae ngaahi kavei ‘e fā ‘oe Tonga he ngaahi ‘uhinga loloto ‘oku kehekehe ‘ae tokotaha kotoa mo honau ngaahi fatongia takitaha mo fevahevahe‘aki ‘enau koloa he funga ‘oe fetauhi‘aki honau ngaahi vā he funga ‘oe potupotutatau ke ma‘u ‘ae lelei, fiefia, melino, fekoekoe‘i moe tau‘atāina, ‘o ‘ikai ke potupotukehekehe honau tauhi, ‘aia tene fakatupu ‘ae kovi, mamahi, vātau, feke‘ike‘i moe pōpula.

‘Oku makatu‘unga leva ‘ae ngaahi kavei ‘e fā ‘oe Uesite koe ‘atakitu‘a (transparency); taliui (accountability); vahevahetaau (equity); moe fakamaautotonu (justice) he tauhi ‘ae ngaahi lao kotoa kuo fa‘u ke ‘oua ‘e potupotukehekehe kae potupotutatau hono takitaha fai ‘enau ngaahi ngāue, ‘o hangē koe falealea, pule‘anga moe fakamaau‘anga ke ‘oua ‘e hoko ‘o felekeu kae ma‘u ‘ae maau.

‘Oku mā‘uhinga lahi ke mahino ‘oku tau mo‘ui‘aki mo lea‘aki ‘ae ‘ilo moe poto moe anga moe lea fakaTonga ka ‘oku pule‘i mālohi kitautolu ‘ehe ‘ilo moe poto moe anga moe lea fakaUesite. ‘E ‘ikai lava to‘o hotau Tonga pea mo ‘ikai toe lava ‘o ta‘ofi ‘ae kaupeau ‘oe Uēsite (kae tefito kihe ongo sisitemi faka‘ikonōmika mo fakapolitikale koe kepitalisi moe temokalati) pea koia ai ‘oku mā‘uhinga ke fakafenāpasi kinaua ke potupotutatau mo faka‘ofo‘ofa, ‘o ‘ikai li‘akifua ‘ae fakaTonga kae to‘ofua kotoa ‘ae fakaUesite, ‘o mo‘oni ‘ae lea Tonga heliaki “ka motu hono kavei na‘e fai pe hono navei.”

Hūfanga Dr ‘Ōkusitino Māhina
Professor of Art, Culture & Critical Anthropology
Tonga International Academy &
Vava‘u Academy for Critical Inquiry & Applied Research

Leave a comment

Make sure you enter all the required information, indicated by an asterisk (*). HTML code is not allowed.

back to top