Menu
cache/resized/7a303faa48902efd848c7494b9385c2b.jpg

RED

Rapid Engineering Diagnostic

Specialize in:

...
Latest News

Ongoongo ta'e taau 'o e kau Neesi ngāue li'aki mo'ui Featured

Ongoongo ta'e taau 'o e kau Neesi ngāue li'aki mo'ui

ONGOONGO TA’E TAAU ‘O E KAU NEESI NGĀUE LI’AKI MO’UI
Totofa ‘o Nuku’alofa…Volume 3. Fika 7. Me 13, 2016
Fa’utohi ‘a Sione A. Mokofisi

Kuo lahi ‘a hono faka-mafola ‘o e ongoongo tokua, ‘oku ma’ulalo ‘aupito ‘a e ngāue faka-polofesinale ‘a e kau neesi ‘i he Potungāue Mo’uí. ‘Oku mo’oni ‘e lava ketau kumi ha tōlalo ‘enau ngāué, pea ‘e ‘aho e pooni ‘i hono fakalau. Ka ko e kau ngāue eni ‘oku nau ‘uluaki fetaulaki mo e ngaahi mahaki ‘oku tau ‘oatu ki falemahakí, mo e ngaahi kilinikï mo’ui leleí.

Ko ‘eku sio totonu eni ki he tu’unga ‘enau ngāué. Pea na’a ku faka-‘eke’eke ‘a e kau toketā akoako ’e toko fā (4) mei Pilitānia na’a nau ō mai ‘o ngāue’ofa mo Toketā Viliami Vao, ’i he Falemahaki Vaiolá. Na’a nau toki ma’u honau mata’itohi toketā mo’ui lelei (medical doctors) mei he ngaahi ‘iunivēsiti ‘i Pilitānia, pea na’a mau fetaulaki ‘i he Friends Café ‘i loto Nuku’alofa.

“Ko e hā ho’o mou fakafuofua ki he founga ngāue kuo mou sio ki ai ‘i Vaiolá,” ko ‘eku fehu’i ia.

Tali mai ‘e he tokotaha, “‘Oku fu’u mātu’aki ngāue faka-polofesinale ‘aupito ‘a e kau toketā mo e kau neesi ‘o fakatatau mo e tu’unga ‘o e ngaahi me’angāue ‘oku ‘oange kenau ngāue ‘akí.” Pea ketau tānaki atu ki ai mo e faingmālie ke ako’i ai kinautolu ki he ngaahi founga fakalakalaká.

“Ko e hā ho’o mou vakai ki he tu’unga ‘o e ngaahi me’a ngāue ‘oku nau faka’aonga’í?” Ko ‘eku toe fehu’i atu ia.

“‘Oku mau sio kuo lahi e ngaahi me’a ngāue foaki mai mei Siapani mo ‘Aositelėlia, ka ko e ngaahi me’angāue kuo ‘osi motu’a ‘o ‘ikai ke lava ‘o faka’aonga’i ‘e he kau neesí mo e kau toketá,” talimai ia ‘a e tokotaha.

Pea tãnaki mai ‘e he tokotaha, “Ka ko e ‘avalisi taimi talatala mahaki houa ‘e fā (4) ‘oku fu’u lōloa.” Mahino kiate au, na’a nau faka-‘eke’eke pea kuo fakahāange kuo a’u ‘o houa ‘e fā ‘a e tali talatala mahaki ‘a e kakaí. Ka na’e faikehekehe ia mo ‘eku taukei talatala mahaki ‘i Vaiolá.

KO ‘EKU SIO TONU ‘I HE TALATALA MAHAKI ‘I VAIOLA

Ko e ola eni ’o e ngāue 'a e kau neesi 'i he Falemahaki Vaiolá 'i he 'eku ngaahi 'a'ahi ki ai 'i he ta'u eni 'e taha talu 'eku foki mei ‘Ameliká. ‘E ‘ikai foki teu faka’amu ‘e tatau tofu ‘i ha’aku faka-fehoanaki ‘a Tongá ni ki ‘Amelika. ‘Oku tau kei potungāue mo’uilelei “fakatahataha” (socialize healthcare) ka ‘oku tau lava ‘o fai ha ki’i fakatātā ki ‘Amelika ‘oku takitaha totongi pē ‘ene fakamolé (private healthcare).

1) Na'a ku ‘alu ‘o talatala hoku va'e na'e fufula 'i he u'u 'a e kutufisi-pulu. Mahalo na’e fetuku mai 'e he fanga pulu ‘oku nau lata ange 'o kaikai musie 'i homau 'api koló. (a) Lōloataha ‘o ‘eku talitali ‘i he neesi talatala-mahakí (receptionist nurse), ko e miniti ‘e 30; (b) na’e tatau pē ‘a e faka-polofesinale ‘a e neesi talatala mahakí mo e kau neesi ‘i he ’eku toketā ‘i ‘Ameliká; (c) na’e fua ‘e he neesi na’a ne teuteu’i au ki he toketā pe ‘oku ou toto mā’olunga; (d) na'a ne sivi'i hoku totó ki hoku mahaki suká, pea na'e 'ikai ke fu'u mā'olunga; (e) na'e tatau tofu pē mo e ngāue 'a e kau neesi 'i he 'eku toketā 'i 'Ameliká; (f) totongi talatala mahaki na’e $0.00, ka ‘i ‘Amelika, US$35.00 mo e malu’i mo’ui lelei (health insurance), pe ko e US$153.00 ta’e malu’i; (g) totongi ‘o e fo’i’akau faito’o na’e $0.00, ka ‘i ‘Amelika, US$25.00 ki he $50.00 mo e malu’i mo’ui lelei, US$100-tupu ta’e malu’i.

TALATALA MAHAKI ‘O HOKU ONGO ‘ÕFEFINE

2) Na’a ku toutou ’ave hoku ‘ōfefine ta’u 13 ’o talatala 'a e papala 'i hono ongo va’é: (a) Na'e faka-polofesinale 'aupito ‘a e neesi faka-fe’iloaki ‘i he matapā talatala mahaki (receptionist nurse); (b) lōloa ‘o e tatali ki he neesi talatala mahaki ko e miniti ‘e 30. (c) Na’a ma tau pongipongia ki ai pea te’eki lava e houa ‘e taha kuo ma ‘osi sio ki he toketā; (d) na’e tu’ukimu’a ‘aupito ‘a e sivi’i ‘e he toketā ‘a hoku ‘õfefiné. Na'e miniti nai ‘e 30 ‘e ma tali ‘i he matapā talavai ki he faito’o mo e fo’i ‘akau.
    
3) Na'a ku toutou 'ave hoku 'ōfefine fika-ua − na’e toki lava mei Tonga High School ‘i he 2015 −  ko e talatala hono nifo na’e langa pea fufula hono kou’ahé: (a) Ko e fuoloataha ‘e ma tatali ‘i he neesi talatala-nifó ko e miniti ‘e 30; (b) pea na’e a’u ki he pule toketā-nifó, Dr. ‘Amanaki Fakakovi-kaetau, pea ne ‘omi ‘a e taimi tepile ke fai hono tafa nifo; (c) ka na’e ta’etokanga ‘a e kau neesi ki he tu’utu’uni ‘a e toketā, pea toe toloi hono tafa “root canal operation” uike ‘e taha; (d) lōloataha e talitali ‘i he matapā talavai mo e fo’i’akau na’e miniti 30; (e) totongi $0.00, ka ‘i ‘Ameliká ‘oku US$250-tupu.

Ketau manatu foki ‘oku tau ma’u ta’e totongi ‘a e ngaahi fai fatongia ‘a e kau neesi mo e kau toketā (socialized healthcare). ‘Oku totongi ‘enau ngāué ‘i he tu’unga ma’ulalo ‘aupito ‘o fakatatau ki he ngaahi fonua lalahi ‘oku nau totongi leleiangé.  ‘Oku tokolahi ‘a e tukufolau atu ’a e kau toketā mo e kau neesi lelei ki muli (brain drain) ko e ‘uhi ko e leleiange ‘a e vāhenga ngāué, pea nau ngāue’aki ‘a e ngaahi me’angāue faka-onopooni.

TOKONI KE MA’AMA’A ANGE NGĀUE ‘A E KAU NEESÍ

‘I he ‘eku vakaí, ‘oku tau toki talatala mahaki pe ‘i he ‘etau puke lahi. Ka ‘i he ‘eku nofo ‘i ‘Ameliká, na’e fiema’u ‘e he ’eku toketā keu ‘a’ahi ange ’i he māhina ‘e ono (6) kotoa. ‘Oku lava leva ke ne tala pe ‘oku ou kei mo’ui lelei pe ‘ikai. Pea ‘oku faingofua ange foki ‘i hono faka’aonga’i ‘o e ngaahi komipiutá ‘o tauhi ‘a e lekooti mo’ui lelei ’o e tokotaha kotoa. ‘Oku ou tui ‘e fakalakalaka lahiange ‘o kapau tetau toutou ‘a’ahi ki he toketā ke sivi mo’uilelei (preventive consultation) tu’o-taha pe tu’o-ua ‘i he ta’u.

Kuo u faka’aonga’i foki ‘a e ngaahi kiliniki faka-fo’ituitui ‘a e kau toketā ‘i Tongá ni. Na’e fai tatau pe ‘e Dr. Lei Saafi ‘a hono sivi mo e talavai ‘i he ‘eku puke tupu mei he fetongotongi ‘a e ‘ea (allergies), tatau mo e fa’a faito’o au ‘e he ‘eku toketā ‘i ‘Ameliká. ‘Oku lava foki ‘o u ‘a’ahi ki he kau toketā kiliniki ke fakafonu ‘eku fo’i’akau suká na’e sivi’i ai au ‘i ‘Amelika foki.

‘Oku ou faka’apa’apa’i lahi foki ‘a e ngāue ‘a e kau neesi ‘a Tongá. Neongo ‘oku ‘ikai ko e kau toketā kinautolu, ka ‘oku nau fai velenga’i honau ngaahi fatongiá. ‘Ofa ‘oku nau ma’u ha ngaahi faingamālie kenau ō ki muli ‘o ngāue ai ke fakalakalaka ‘enau ‘ilo mo e poto ngāué. Na’a ku faka-tokanga’i ‘a e mataotao ‘a e ngāue ‘a e kau toketá, ka ‘oku mahino foki ‘enau lava ‘o folau atu ki muli ‘o fakalele’i ‘enau ‘ilo mo ‘enau poto ngāué. Ko e founga pe ia ‘e fakalakalaka ai ‘a e fua fatongiá ‘a e kau neesí.

(Ko e taukei fa’utohi ‘a Sione A. Mokofisi ‘i Tonga pea mo muli foki. Ko e Talēkita English, Journalism & Business Management ‘i he Tonga International Academy, Haveluloto, Tongatapu. Kuo ne ma’u MBA mei he University of Phoenix−Arizona; BS mei he Brigham Young University−Hawaii. E-mail Address: This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it.).

18 comments

  • luseane manu
    luseane manu Monday, 16 May 2016 08:53 Comment Link

    koe ngaue fakaneesi i hotau fonua e malava pe ke fakaleleii aki eni oku iai e Nurse Incharge ihe fale talatala pea oku mahuinga ke fau e plan ngaue ke follow kiai e kau neesi kae tautau tefito kihe fale talatala oku triage pea koe emergency oku ikai ke toe tatali action he vave taha pea call e Dr ka oku ikai ke hau ha taha koe kovi e manava , chest pain , bleeding moe high fever over he 40degree oku mou kei tangutu pe moe fakafuofuolahi oku fiemau ae fakautouta ae nurse pea moe lotoi ofa pea tatau pe ha taha oku hau kihe falemahaki , kou fkameapangoia koe tuo fiha eni eku lele atu kihe falemahaki moe tuu mai ae neesi o omai e faitoo kihe gastro pea ke mau foki ki api koeha leva e mea ae Dr oku fai neongo koe o atu ihe after hours, kou tui au osi fkalakalaka pe tuunga oku iai ae falemahaki ke mou fai ae ngaue tatau oku mau fai ihe fonua muli.

    Report
  • Sione A Mokofisi
    Sione A Mokofisi Monday, 16 May 2016 03:21 Comment Link

    KATAKI LAVINIA MANU...NA'E 'IKAI TEU LEA FAKAPALANGI KI HE KAU NEESI...Na'a ku talitali pe 'i he laine fakataha moe finematua, fanau, mo e matu'a tangata 'i he ngaahi sea talatala mahaki.
    1) 'Oku 'ikai totonu ketau omi mei muli 'o 'atamai hikisia, pea tau siolalo ki he si'i kakai 'oku nau fai fatongia 'i Tonga ni.
    2) 'O kapau teu fie 'alu 'o talatala ki he kiliniki 'a e kau toketa taautaha, 'oku nounouange 'a e laine 'i ai, peau totongi foki.
    3) Ko e si'i ngaue 'a e kau toketa moe kau neesi 'i Vaiola ko e fai fatongia ta'e totongi kiate kitautolu.
    4) Mahalo 'oku totonu ke 'i ai 'a e laine ke totongi 'o kapau 'oku te fakavavevave.

    Report
  • Lavinia Manu
    Lavinia Manu Sunday, 15 May 2016 23:51 Comment Link

    Kou fakamalo pe au kihe Eiki oku teeki keu aluatu o talatala oku pehei au eha Neesi pe teu sio atu oku tokanga ia kihaane meanoaia he teu hu atu pe au o fakafonu vai ha fuu mea huhu o huhu aki hono ulu ke mahua e launoa ki tu'a.
    Sai hono ohake gaahi taalanga koeni pea kou faka'amu kenau lau pea nau ilo oku ikai ke vale kakai. Pea ku hohoko i Tonga ni meimei i he Potungaue kotoa a e tokanga makehe ae kau Ngaue kiha taha oku lea fakapalagi aia ku ke lave ai koe Mokofisi pea sio kiheenau reaction atu ki hoo lea fakapalangi Lose.
    Ai moe ikai mate kii leka ke hili pe mamahi e famili he kau Shift oe po koia moe fakatuta.

    Report
  • Mateaki Lioa
    Mateaki Lioa Sunday, 15 May 2016 23:28 Comment Link

    I question this preposterous performance management system and how the nurses were appraised accordingly. Who carries out the assessment? The answer to these questions may provide a huge bias which would reflect skewed and statistically insignificant results.
    2. The measure of ones proffessional conduct should take into account a host of variables which include working conditions, lack of staff, overworked, lack of equipment to work with, lack of CME, lack of training opportunities and the list goes on. These factors should have been taken into account or at least mentioned- how can you expect one to perform (according to your PMS) if you do not provide the proper platform?
    These nurses work 8hour shifts and the ratio of a nurse to patient in Tonga is on a good day, 1:8. One nurse will slave away doing work that 4 nurses should do, without complaint and to the best of there ability. On top of this is the lack of staff and nurses having to do double shifts a lot of the time to fill in for lack of staff.
    It is very easy to compare service in Tonga to overseas- however please do note, that you cannot bring an Australian standard and expect tonga to follow it, if you don't provide the nurses in Tonga with what Australia have!
    As a medical health proffessional, I am disappointed that such statistics would be mentioned in public without the knowledge of the workforce first and that it was not verified before being published in public. ( Where is the proffessional conduct in that?)
    I am aware that we all share our fair deal of short comings. But to state that(bluntly put), your workforce is incompetent- that is arrogant and out of line, as well as insulting to the hardworking leaders of the past and present. However on another note, one may look at the results published as a reflection of the current leader, which may not be far from the truth.
    To all the nurses of MOH, I salute your hard work, patience and perseverance! Thank you for your commitment to your work despite the trying circumstances- Please know how proud we are of you! Ofa lahi atu & God Bless!

    Report
  • Lose
    Lose Sunday, 15 May 2016 22:10 Comment Link

    Ko au na'a ku fakakaungatamaki he falemahaki Vaiola he Valungofulutupu si'i, pea fai he hiki fonua mai 'o ngaue 'i he potungaue mo'ui 'i he muli ni, pea koe tu'ofiha 'eni 'eku folau atu ki Tonga moe te'eki pe ke fiema'u ha tokoni fakafaito'o ke tu'unga ai ha a'u ki he falemahaki Vaiola, tukukehe 'eku toki lele atu mo hoku famili 'i Tisema pea fiema'u ai hoku hoa ke sio ki ha toketa he na'e puke he mahaki koe Gastroenteritis pea na'e fiema'u ke fai 'a e hu 'i he ED/A&E Department, Me'apango neu fetaulaki ai moe fa'ahinga 'ulungaanga unprofessional na'e 'i he ongo ua neesi na'a na ngaue he po ko ia, Mahalo pe koe kakai na'e talitali na'e 'i he toko 12-15 'o kau ai 'a e ki'i leka girl 4-5 yrs 'oku mata'a'a mai pe 'ene faingata'ai'a , 'ou mahalo'i 'oku puke he hela, he anga 'o 'ene feinga manava, si'i tangi pe 'ene fa'e mo tapili pe mei he kau'a sea ne na tangutu mei ai, kou fai pe 'a e me'a 'oku anga maheni fakamamani lahi 'i he tafa'aki ko 'eni, ko 'ete hangatonu pe ki he Triage nurse pea toki mei ai 'ete talitali he talitali'anga pe ko 'ete hu hangatonu ki he toketa 'oka koe emergency case, 'alu atu 'o 'o tu'u 'oku ta'utu mai 'a e ongo neesi he cubicle , fai e game 'a e nurse 'e taha he computer kae sio atu pe 'a e nurse 'e taha, mahalo 'oku lava ha miniti 'e 2 'eku tu'u , 'ikai pe ke na fakalea mai, peau pehee keu fakalea atu, ko ia neu tukituki atu he sio'ata 'o e cubicle , hala ke na tafoki 'o sio mai, kae hiki hake pe nima 'o e neesi 'e taha 'o ngaue mai 'aki hono tuhu 'o ne pehee mai. MOU OO KI HE SEA 'O TA'UTU MEI AI KAE TOKI 'ALU ATU HA TAHA.. man! did I explode or what?, I gave them my peace of mind, all in english, toe hiki'i hake hoku le'o, pea lele mai e toketa 'o talamai , pe koe ha e me'a 'oku ou tokanga ki ai, keu hu ange au, kou talaange , why me? because I am angry? because I can voice my frustration out? but not that poor girl who have difficulty in breathing, 'ikai ngata ai na'e mu'a mai ia 'iate au........na'a nau puna kotoa pe ki 'olunga, 'o kamata ke serve e kakai na'e 'i he loki, To me it's a very poor conduct / performance, na'e 'ikai faingata'a kiate au keu report kinautolu he koe tokotaha 'oku ta'utu he sea pule 'a e kau neesi na'a ma to'u neesi fakataha 'i Vaiola, ka koe me'a 'oku mahino kiate au, 'oku 'i ai 'a e kau neesi tokolahi 'oku nau ngaue lelei, fakamaatoato, tauhi ki he fuakava na'a nau fai, ka 'e ngali kovi pe 'enau ngaue 'o faka seterotype 'aki 'a e kau neesi tokosi'i 'oku nau laulaunoa, fieme'a, abuse honau power , highheaded, 'o malava ai ke to'o 'e he kakai tokolahi 'oku nau fetaulaki moe fa'ahinga 'ulungaanga ko 'eni 'o tukuhifo ai 'a e ngaue 'aonga mo mahu'inga 'oku fai 'e he kau neesi tokolahi 'o mamani........

    Report
  • Saimone
    Saimone Sunday, 15 May 2016 21:36 Comment Link

    Mokofisi, e vave mau pe hoo talatala au i Vaiola, pea tauhi lelei koe ehe kau neesi, he koe tangata poto koe mo iloa peake toe celebrity. Ko kimautolu ni haa mea vale ni, e kei treat fkhaameavale pe, he ko hotau fokotuutuu fksiosiale ia i hotau sosaieti.

    Report
  • Josh Fahina
    Josh Fahina Sunday, 15 May 2016 20:42 Comment Link

    Malo Mokofisi e fakamaama..Oku 'ikai ke 'ilo pe koe me'afua mei fe 'a e Dr ko'eni... ko fe a professional standard kuo fakahoa kiai 'ehe Pule ko 'eni 'ene kau ngaue...???? ... Ko e natula oe faletalatala kuopau ke Triage.. ke mu'omu'a e mahaki oku fu'u fiema'u 'a e tokoni fakavavevave moe kau pepee pea toki hoko atu e kau hangatamaki moe fo'i pala pe ... Oku 'ikai ko ha Pangikee ke first come first serve.. ka ma'u ia 'ehe kainga Tonga pea e faingofua e ngaue 'a e kau neesi ...
    Ko e anga pe eni e sio 'a e Dr ki he'ene kau ngaue pea 'ofa 'oku 'ikai ke loto mamahi heni e kau ngaue .. koe lahi ange koee 'ete ako pea pukupuku si'i ai pe me'a oku te 'ilo he kuo te Dr kita he ki'i poini pe 'e taha na'a te fakatotolo kiai ka oku kei tekeutua pea fokoleta e me'a kete ako mei hoto kaunga gaue..
    With respects to all health care workers in Tonga...

    Report
  • Vika
    Vika Sunday, 15 May 2016 20:19 Comment Link

    Ko e ngaue ia a e kaU Neesi oku professional pe ia o hange ko emau sio. Ko e palopalema ia oku i he taimi tali ki he talatala. Monuia koe Mokofisi nae vave oku teeki ai haaku talatala aku e vave pea nounou ange i he houa e 4. Katau fakafeta'i mua kihe Eiki he tufa taleniti kihe kau Neesi moe Toketa onau fepaki mo ha faahinga mahaki pe temau ma'u.

    Report

Leave a comment

Make sure you enter all the required information, indicated by an asterisk (*). HTML code is not allowed.

back to top