Menu
cache/resized/7a303faa48902efd848c7494b9385c2b.jpg

RED

Rapid Engineering Diagnostic

Specialize in:

...
Latest News

Mei Lokiakó ki he Fe‘auhi ‘a e Mītiá Manakoá Featured

Sione Ake Mokofisi Sione Ake Mokofisi

Mei Lokiakó ki he Fe‘auhi ‘a e Mītiá Manakoá

Fa‘u-tohi: Sione Ake Mokofisi – Konga V

Kōlomu: Lea Tongá ‘i he Senituli 21 – Kuo ‘osiatu e fakama‘ala‘alá ki he ngaahi va‘a fa‘u-tohí ‘i he ‘etau lea Tongá, mo hono faka-fehoanaki ki he lea Pilitāniá. Mei he fa‘u ki he kau taukei lokiakó (educators), ki he pulusi ‘a e ngaahi mala‘e taukeí (specialized fields), mo e mītiá manakoá (popular media) ‘oku māvahevahe honau ngaahi sīpinga tālangá‘i.

Talu mei he ako fa‘u-tohi ‘ēsei ‘i he ‘apiako mā‘olungá mo e fakamamafa‘i ‘o e fa‘u sētesí, fa‘u palakalafí, mo e tānaki atu ha fakaikiiki mo e fakatātā ke poupou ki he ‘ulu‘i taumu‘á. Pea kamata ai hono fakamālohi‘i ke kaumai ki ai mo e fekumi ha fa‘u-tohi kehe kuo pulusi (references) ‘okú ne poupou‘i mo fakamo‘oni‘i ‘o e faka‘uhingá (logic) ‘o e ngaahi tu‘ungá fokotu‘utu‘u ‘o e fakamatalá. Pea a‘u ki he fa‘u pepá ki he mata‘itohi MA (theses) mo e toketā (dissertation) ‘oku fiema‘u ‘a e poupou mei he ngaahi pulusi kuo sivi‘i ‘e ha kau taukei ma‘u mata‘itohí (peer-reviewed).

‘Oku kamata ‘i heni ‘a e masiva ‘a ‘etau liliu leá ‘i hono fakamatala ‘a e ngaahi taumu‘á, pe ko e ngaahi fakakaukau lauangá (abstract) ‘i he lea Tongá. Kuo tu‘uaki ‘e he ni‘ihi ‘o e kau ako mataotaó tokua ‘oku masivesiva ‘a ‘etau lea faka-fonuá. Kā ko e lau fakapikopiko ia ‘oku ‘ikai keu tui ki ai. Ko e fatongia ‘o e tokotaha fa‘u-tohí ke feleoko‘i ‘ene ‘ilo kehekehé ke lahi, pea fakamatala ‘i he founga ifo ki he laukongá, mo e tānaki ‘ilo fo‘oú.

Ngaahi Mala‘e Taukeí vs. Mītia Manakoá

‘Oku tu‘uaki ai foki ‘e he ni‘ihi tokua ‘oku totonu ke ‘omai ‘a e ngaahi lea Pilitāniá fo‘oú ‘o ‘oange honau pu‘aki faka-Tongá. ‘Oku ‘i ai leva ‘a hono palopalemá ko ha fokoleta ‘a e ngaahi lea fo‘oú ‘i he mala‘e kehekehé; ‘o iku ai ‘a e ngāue‘i tavale ‘i he mala‘e faito‘ó, saienisí, mo e tekinolosiá. Ko e tupu ia mei he ‘enau fu‘u fakapikopiko pea masiva ‘ilo ki hotau hisitōliá mo ‘etau ngaahi tukufakaholó. ‘Oku lahi ‘aupito ‘a e ngaahi lea Tongá motu‘a ke fai e fekumi ki ai 'o faka'aonga'i.

Ko hai tene faka-‘ikai‘i ‘a e manakoa ‘o e polokalama letiō tala-fonua ‘a ‘Eiki Ve‘ehala ‘i he 1960s ki he 1970s na‘e ‘i he lea Tongá, lea Fisí, mo e lea Ha‘amoá? Na‘e lahi ‘a ‘ene me‘a ‘o ‘ilo-me‘akehekehé, peá ne me‘a mai ‘i he lea Tongá manakoá. Me‘a pangó ‘oku tokolahiange ‘a e kau leamai ‘i he letiō mo e TV ‘i onopooní ‘oku nau masiva ‘ilo lea Tongá, pea lahi mo e fie-papālangí.

‘Oku mavahe ‘a e fa‘u-tohi ki he mītia manakoá mei he ngaahi lao kalama fefeka ‘o e lokiakó. ‘Oku ‘i he malumalu ‘o e “faiva mālié” ‘a e sīpinga fa‘u tālanga ki he mītia manakoá. ‘I he Konga I, na‘á ku lave ai ki he fiema‘u ‘o e fa‘u ki he mītia manakoá ‘oku kamata‘aki ke mālie (entertain) ‘a e sīpinga fakamatalá, pea toki hokomai ‘a e ako‘i (educate) mo e fakahinohino (inform). Ko hono ‘uhingá ‘oku sēkoni pe ‘e valu (8) ke ma‘u ai e manako mo e tokanga ‘a e tokotaha laukongá. Kuo pau ke ma‘u ia ‘i he fakalea ‘o e ‘ulu‘i tohí, mo e ‘uluaki palakalafí.

Fa‘u-tohi ki he Mītia Manakoá

‘Oku ‘ikai manakoa ke pulusi ha‘á kú fa‘u-tohi ‘o kau ki he ‘ekonōmiká ‘o Tongá ko e konga ‘o ‘eku fa‘u dissertation ki he mata‘itohi toketā. ‘Uluakí, ‘oku kamata ia ‘aki ‘a e (1) ako‘i, (2) fakahinohinó, (3) pea toki fakamuimui ‘o ka mālie hono fakamatalá.

Ko hono uá, e ta‘eoli ‘aupito ia ki he kau laukongá ‘i he mītia manakoá. Pea ko hono tolú, ‘oku fonu ia ‘i he ngaahi fakamo‘oni mei he ngaahi fa‘u-tohi kehekehe, mo e ngaahi faka‘uto‘uta (hypothesis) mei he ngaahi pulusi ‘i he mala‘e pisinisí mo e ‘ekonōmiká. ‘E vave ai hono ta‘ofi ‘a e laukongá ka e hokoatu ia ki he fa‘u ‘oku mālieangé.

Ke manakoa ‘e he kau laukonga mītiá ‘oku fiema‘u ke ‘uluaki mālie ‘o mahino ngofua ‘a e ‘uluaki palakalafí; to‘oto‘o iiki ‘a e ngaahi hingoá ‘oku kau ki ai ‘a e talanoá; pea ‘oku ‘i ai hono ‘aonga ki he ‘enau mo‘uí. ‘Oku manakoa ‘a e fakamatala fakakikihí, pe ko e tipeiti ‘o ha taumu‘a faka-politikalé. Ka ‘oku fiema‘u ke taukei ‘a e fa‘u-tohí pea toki feinga ke taukave‘i ‘a ‘ene kaveingá politikalé.

(Hokoatu ‘amuiange Konga VI ‘a Mokofisi ‘i he mahu‘inga ‘o e pukepuke ‘etau lea Tongá ‘i he ngāue mo e mītiá. Ko e ‘uluaki Polinisia ia na‘e ‘ētita ‘i he nusipepa ‘a e BYU-Hawaii, Ke Alaka‘i, peá ne ngāue ta‘u lahi faiongoongo lea Pilitānia ‘i ‘Amelika, pea na‘e pulusi ‘i he ngaahi nusipepa ‘i Tongá ni. Na‘e fokimai ‘o faka-kaunga-tāmaki ko e faiako ‘i he Tonga International Academy, mo e ‘ētita nusipepa, pea toki fokiatu ki ‘Amelika ‘o fakakakato ‘a ‘ene ako mata‘itohi toketā.)

 

Leave a comment

Make sure you enter all the required information, indicated by an asterisk (*). HTML code is not allowed.

back to top