Menu
cache/resized/7a303faa48902efd848c7494b9385c2b.jpg

RED

Rapid Engineering Diagnostic

Specialize in:

...
Latest News

Fa‘utohi ki Loki Akó, Mo e Mītiá Featured

Sione Ake Mokofi Sione Ake Mokofi

Fa‘utohi ki Loki Akó, Mo e Mītiá: Fa'utohi: Sione Ake Mokofisi – Konga I

Kōlomu Lea Tongá ‘i he Senituli 21: Kuo ‘ohake ‘e Palōfesa Dr. ‘Ōkusitino Māhina ki he fungavaká ni ‘a e kaveinga mālie ‘aupito, “ Ko e Liliu m o e Lea” ‘i he ‘e ne Kolomu ‘Ilo, Fonua, & Talá.

Teu lave atu ‘i heni ki he faikehekehe ‘o e fa‘utohi ‘i loki akó mo e fa‘utohi ki he mītiá.

‘Oku ma takitaha e mala‘e ko e taukei ‘a Dr. Māhina ‘i loki akó mo ‘eku taukei fai fatongia ‘i he mītiá.

Na‘á ma faka-kaungatāmaki ‘i he feinga ‘apiako Tonga International Academy ‘i Nuku‘alofá.

‘Oku ‘i ai ‘a e faikehekehe ‘o e fa‘utohi ‘i loki akó mo e mītiá kā ‘oku ‘ikai lahi hono fakatokanga‘í.

‘Oku fiema‘u ‘e he kau faiakó ke tonu pasika ‘a e kalamá ‘o e sētesi kotoa, ko e ‘uluaki lēsoni ke ako ‘e he fānaú.

Ko e taumu‘a ‘o e fa‘utohí kotoa ke ako‘i (educate), fakahinohino (inform), pea mālie (entertaining). ‘E leleitahá ke ma‘u kotoa kinautolu ‘i he fa‘utohí kotoá ka ‘oku ‘ikai faingofua.

‘I loki akó, ‘oku fakamamafa‘i ‘e he kau faiakó ‘a e ako‘i mo e fakahinohinó, pea muimuimai ‘a e mālié. Kā ‘i he mītiá, ‘oku ‘uluaki fiema‘u ke mālie ‘a e fa‘utohí, hokomai mo e fakahinohinó, pea toki muimuimai ‘a e ako‘i.

‘Oku fiema‘u ‘i he mītiá ke manakoa ‘a e fa‘utohí, pea vave hono tufakí ke lahi hono fakataú ‘e he kakaí. Kā ‘oku ‘i ai foki ‘a e tokāteline faitotonu ‘oku fiema‘u ke ha‘isia ki ai ‘a e kau faiongoongó (journalism ethics).

Fa‘utohi ki he Mītiá: Sēkoni ‘e 8

‘Oku ako‘i ‘a e kau faiongoongó ke faka-manakoa ‘enau fa‘utohí ‘i he sēkoni pe ‘e valu (8).

Tupu mei he mo‘umo‘ua ‘a e kakaí – mo e fokoleta ‘a e ngaahi nusipepá mo e makasiní – ‘oku nau lau ‘a e ngaahi ‘ulu‘itohi ‘o e nusipepá mo e makasiní ‘i he vavetahá ki he ongoongo mo ha talanoa ‘oku nau manako ke laú.

Ko ia ko e sēkoni pē ‘e valu ke ma‘u ai ‘enau manakó, pea tenau fakatau pē ko ‘enau hokoatu ki ha nusipepa mo ha makasini kehé.

Ko e me‘a tatau ‘oku hoko ‘i hono lau ‘o e nusipepá mo e makasiní. Kamata mei he ‘ulu‘itohí mo e ‘uluaki palakalafí, ‘osi pe sēkoni ‘e valu ‘oku ta‘eoli ‘a e fa‘utohí, ‘e hokoatu ‘a e fekumí ki he fa‘utohi ‘oku mālieangé.

Ko ia ai ‘oku feinga ‘a e kau fa‘utohí ke ‘i ai ha‘á nau sīpinga (style) tālanga ‘e manakoa ai ki he kau laukongá.

Pea ko e fiema‘u ‘a e mītiá ke mo‘umo‘ua ma‘upē ‘a e tokotaha fa‘utohí ke fafanga ‘a e fie laukonga ‘a e kakaí.

Ko ia ai ‘okú ne ako mo fekumi ma‘upē ke fakalakalaka ‘a ‘ene ‘iló, mo ‘ene taukeí.

‘Oku fiema‘u ‘e he kau laukongá kenau ako, pea fakahinohino‘i kinautolu ‘i he ongoongó mo e ngaahi tu‘utu‘uni mei he kau takí.

Kā ‘oku mu‘omu‘atahá ke manakoa pea mālie ‘a e ngaahi sīpinga fa‘utohí ki he laukonga ‘a e kakai ako leleí, kakai ngāue leleí, pea ‘oku nau manako ‘i he ngaahi fakamatala ‘uhinga mālié pea fakalakalaka.

Malu‘i, Pukepuke , ke Tolonga ‘Etau Leá Tongá

Kuo lahi ‘a ‘eku ngaahi fa‘utohi kau ki he ngaahi fili ‘o e lea Tongá ‘i he ‘etau mītiá. ‘Uluakí, ko e tekinolosia komipiutá, telefoni to‘oto‘ó, lētiō mo e TV.

‘Oku tau manako ke tohi e-meili mo e text tavale ‘o ‘ikai fakatonutonu ‘e ha taha ‘a e sipela mo e kalamá. Hoko ai ‘a e kei holomui ‘a e fa‘utohi lea Tongá pea tatau ki he lea Pillitāniá.

Pea fietika ai ‘a e kau fakamafola lea lētiō mo e TV ‘aki ‘enau fiehā‘aki ‘enau lea Pilitānia leleí. ‘Oku ‘ikai kenau kumi ki he lea Tonga totonú ke faka‘aonga‘í.

Kuo nau ‘omai ‘a e lea Pilitānia lolotonga ‘oku nau talanoa ‘i he lea Tongá. Pea fanongo ki ai ‘a e to‘utupú ‘o nau fa‘ifa‘itaki ki ai pea a‘u ‘o nau manakoa ai. Ko e tupu‘anga ia ‘o e moleatu ‘a ‘etau ngaahi lea Tonga motu‘á.

‘Oku mahu‘inga hono tauhi ke tolonga ‘etau lea Tongá. Ko e lahitaha ‘o e maumau ‘e hokó ki he kaha‘u ‘o ‘etau leá ko e ngāue ‘a e mītiá mo e tekinolosia fo‘oú.

Kuo tau fakavaivai ki hono ta‘ota‘ofi ‘a e ngaahi maumau ‘oku hokó, pea tau kauatu ‘i he takimu‘á hono faka-manakoa‘i ‘o e maumau‘i ‘etau lea faka-fonuá.

‘Oku fiema‘u ke tokolahi ‘a e kau fa‘utohi mālie pea manakoa foki ‘i he ‘etau lea Tongá.

(Hokoatu amuiange Konga II ‘o e kōlomu “Lea Tongá ‘i he Senituli 21” ‘a e taukei faiongoongo ko Sione Ake Mokofisi ‘i he lea Tongá mo e lea Pilitāniá. Na‘e faiako ‘i he Tonga International Academy ‘i Nuku‘alofa ta‘u ‘e fā, pea kuo fokiatu ki ‘Amelika ‘o faiako ‘i he BYU-Idaho. Na‘e ako ‘i Liahona High School; Mesa Community College-Arizona; BYU-Hawaii; University of Phoenix-Arizona. Na‘á ngāue ta‘u lahi ‘i he ngaahi kautaha mītia, kautha vakapuna lalahi, mo e ngaahi kautha hotele lalahi.)

Leave a comment

Make sure you enter all the required information, indicated by an asterisk (*). HTML code is not allowed.

back to top