Menu
cache/resized/7a303faa48902efd848c7494b9385c2b.jpg

RED

Rapid Engineering Diagnostic

Specialize in:

...
Latest News

‘Oku ‘i ai nai ha filosofia faka-Pasifiki? Featured

Kau lea fakalangilangi tefito & kau lea tefito; mei hema ki mata'u: Hufanga Prof. Dr 'Okusitino Mahina, Thomas Menidiola, Prof. Dr Konai Helu-Thaman, Hoa 'o Tui Atua, Tui Atua Tupua Tamasese Ta'isi Tupuola Efi, 'Eiki Tu'ifakamaaulahi Rangatira Taihakurei Durie Kau lea fakalangilangi tefito & kau lea tefito; mei hema ki mata'u: Hufanga Prof. Dr 'Okusitino Mahina, Thomas Menidiola, Prof. Dr Konai Helu-Thaman, Hoa 'o Tui Atua, Tui Atua Tupua Tamasese Ta'isi Tupuola Efi, 'Eiki Tu'ifakamaaulahi Rangatira Taihakurei Durie

20 Sune, 2018. Na'e fai 'a e fehu‘i tefito ni he fua konifelenisi he filosofia 'a e Pasifiki (IPPC) 'i Suva, Fisi, he 'aho Mōnite 11 - Tu'apulelulu 14 'o Sune, 2018, 'a ia na'e fokotu'utu'u mo fakahoko mo fakapa'anga 'e he Pacific Theological College (PTC; Kolisi Tohitapu 'a e Pasifiki), Pacific Islands Association of NGOs (PIANGO; Ngaahi Kautaha Ta'efakapule'anga 'a e Pasifiki), University of the South Pacific (USP; 'Univesiti 'o e Saute Pasifiki / Pasifiki Tonga) mo e Fiji National University (FNU; ‘Univēsiti Fakafonua ‘o Fisi).

Na'e fakatefua he hōtele Studio 6 ‘i loto Suva ha kakai ‘e toko 100 tupu, ‘o kau ai 'a e kau sikola, teolosiani, 'atisi, ‘aati mo e litileli kilitiki / fakaanga ‘aati mo e litilēsa mo e kau 'ilo'ilo, a‘ua‘u mo e kaimu‘a he faiva talaefonua, talatukufakaholo mo e talatukungutu ke fekumi, talanoa'i, talanga'i, vavanga‘i, filihi mo fokihi 'a e fehu'i lahi mo fakalukufua ko ia pe, "'Oku 'i ai nai ha filosofia faka-Pasifiki, pea kapau 'oku 'i ai, ko e hā leva 'a e filosofia faka-Pasifiki?"

'Oku 'uhinga 'a e filosofia ko e taha ‘o e ngaahi sapuseki pē lēsoni faka‘akatēmika he ngaahi ‘univēsiti ki ha fakakaukau tefito 'oku ne kātoi mo lukufua 'a e me'a kotoa pē he 'iai, 'o hangē ko e filosofia 'o e lialisimi (realism), 'a ia 'oku taukave 'oku hoko tau'ataina 'a e ngaahi me'a kotoa pē ‘i natula, 'atamai mo e fonua / sōsaieti, mo e filosofia 'o e 'aitialisimi (idealism) 'oku ne taukave 'oku tefito 'a e 'iai he 'atamai, 'o nau toki hoko pē hono 'ilo 'e he 'atamai, mo e tāvāisimi (tāvāism), ‘a ia ‘oku peisi he tā mo e vā ko e vaka tefito ia ‘oku hoko ai ‘a e me‘a kotoa he ‘iai.

Na'e ‘i ai ‘a e ongo lea fakaafe tefito fakalangilangi he konifelenisi IPPC, ‘a ia ko Tui Atua Tupua Tamasese Tupuola Efi 'o Ha'amoa he ngaahi 'ilo (mo e poto) ‘oku fa‘oaki ngaahi fananga mo e talatupu‘a mo talaki he tala/lea ko e ongo me‘angāue fakafonua / fakasōsiale pea mo e Tu'ifakamaaulahi ko 'Eiki Rangatira Taihakurei Durie 'o Aotearoa Nu'usila hono fakafenãpasi ‘a e ‘ilo mo e poto ‘a Aotearoa mo e Uēsite he mo‘ui lotolotonga ‘a e kakai Mauli.

Koe ni ihi 'oe kau koniflenisi mei hema ki mata'u: Dr Frances Frances Koya-Vaka'uta, Sia Figiel, Prof. Dr Manulani Meyer, Hufanga Prof. Dr 'Okusitino Mahina (kau tu'u); Keiano Pa'utu 'O Vava'ulahi Rev. Viliami Ha'ota 'I Pangai Sau (tu'ulutui)

Na'e kau he kau lea fakaafe tefito 'a Prof. Dr Konai Helu-Thaman 'o Tonga he 'ilo fakatu'ufonua (indigenous knowledge / epistemology), Prof. Dr Manulani Meyer 'o Hawai'i he laumālie fakatu'ufonua (indigenous spirituality), Rev. Dr Sevati Tuwere 'o Fisi he vanua (land and its people), Archbishop Rev. Dr Winston Halapua 'o Tonga he moana (ocean), Prof. Dr 'Okusitino Mahina 'o Tonga he ta-va (time-space), Ratu Semi Seruvakula 'o Fisi he 'ikonomika fakatu'ufonua, Thomas Mendiola 'o Guam he mo'uilelei fakatu'ufona mo Ratu Manoa Rasigatale 'o Fisi he faiva faifolau / toutaivaka fakatu‘ufonua (voyaging/navigation).

Na'e fakavahavaha'aki 'a e ngaahi lea fakaafe fakalangilangi mo e ngaahi lea fakaafe tefito ‘a e ngaahi pēnolo ha kau sikola Tonga na‘e kau ai ‘a Maui-TaVa-He-Ako Assoc. Prof. Dr Tevita 'O Ka'ili 'he filosofia 'o e ta-va (time-space) mo Drew Havea mo Siale Telefoni 'Ilolahia he mo'ui fakafonua / sōsaieti fakasivile (civil society) mo e ngaahi sēsoni he faiva laumaau / lauta‘anga (poetry in motion) na'e kau ai 'a Keiano Pa'utu 'O Vava'ulahi Rev. Viliami Ha'ota 'I Pangai Sau mo Hufanga Prof. Dr Mahina.

Na'a na faka'ali'ali ai 'a e ngaahi me'alea tu'ufonua ko e kele'a mo e lali ka e tautefito ki he fangufangu, 'a ia 'oku tefito ai 'a e motu‘a afo, fasi pe ongo faka-Tonga ko e fakafa'ahikehe / fakatētēvolo ‘oku to e 'iloa ko d maina pē mīnoa. Na'a na laulautu'u 'a e ngaahi kupu / veesi 'o e "Ko Lulu," "Puko mo Puko" mo e "'Ana Latu," mo tā / ifi he fangufangu pea to e hiva'i fakafa'ahikehe mo fakatētēvolo pē maina mo mīnoa.

Na’e fokotu’u ‘e Rev. Assoc. Prof. Dr Upolu Lama Va’ai ‘o e PTC ha ‘uhinga mālie ke vakai‘i ‘a e fakakaukau ‘o e fekau‘aki / fekaukau‘aki (relationality ko e ma‘u mei he relational, relation, relationship mo e relate) ko e makatu‘unga ‘o e filosofia faka-Pasifiki.

‘Oku ofi ‘eni he taha ‘a e ngaahi tēneti lalahi mo fakalukufua ‘o e filosofia tā-vā ‘o e ‘iai ‘oku fakalea ‘o pehē, “‘Oku fekau‘aki / fekaukau‘aki he fakafetongiaki ta‘engata ‘a e me‘a kotoa pē he ‘iai, ‘o tupu ai ‘enau fenāpasi pē fepaki,” ‘a ia ‘oku to e ma‘u ai ‘a e ‘uhinga tatau ‘oku fakalau kehe ‘o pehē, “‘Oku fakafelavai ‘a e me‘a kotoa pē ‘i natula, ‘atamai mo e fonua / sōsaieti, pea ‘oku ‘ikai ha me’a ‘oku to e makehe / mavahe mei he fakahoko / fenāpasi mo e fakamavahe / fepaki.”

'Oku fakama'opo'opo mo fakamaau 'a e ngaahi ‘ēsei mei he ngaahi lea fakafe fakalangilangi tefito mo e ngaahi lea fakaafe tefito mo e mo kau ai ‘a e ngaahi pepa mei he pēnolo mo e laumaau / lauta‘anga mo e faiva ke pulusi ko e tohi, 'a ia ‘e 'etita 'e Rev. Assoc, Prof. Upolu Lama Va'ai 'o PTC, Dr Frances Koya Vaka'uta 'o USP mo Prof. Dr Unaisi Nabobo-Baba 'o FNU.

'Oku fakaangaanga ke fai fakata'u 2 'a e konifelenisi he'ene tu'u ko 'eni ki he kaha'u, pea 'oku 'i ai 'a e fakakaukau mo e fokotu'utu'u 'e fai fakataha mo e Pacific Arts Festiva (Fesitivolo 'Aati 'a e Pasifiki), 'a ia 'oku 'amanaki ke fai 'i Hawai'i he 2020 hili ko ia hono fai fakamuimui 'i Guam.

7 comments

  • Siukituangalu Teiko
    Siukituangalu Teiko Tuesday, 31 July 2018 16:19 Comment Link

    'Oku 'i ai pe 'a e filosofia faka-pasifiki ia pea na'e 'i ai pe ia 'i mu'a ka na'e te'eki ke tau tohi mo fu'u fakatokanga'i. 'Oku malie '`a e toutou fakataha 'a e kau ako mo poto 'o talanoa'i 'a e ngaahi me'a fakapasifiki pea ko hono ola ko 'enau 'eva pe 'o paati mo talanoa pea nau vahe kae 'ikai ketau sio kiha ola. Ko e lahi ange 'enau fakamatala koe lahi ange ia ;etau ninimo.

    Report
  • bertie
    bertie Friday, 27 July 2018 03:00 Comment Link

    One wonders why all the hoo hah about whether people of the Pacific had a philosophy or not ! wouldn't it be more beneficial to all concerned , if the la di das with the fancy university degrees use that knowledge to improve the life of the people of the Pacific . Has anyone from the Pacific with a degree , ever participated in research to find a way to grow mangos that don't grow to become giant trees , but small and bear abundantly , or do research to find a cure for cancer or some other diseases . Has anyone being able to mash around with sea weeds so as to come up with a new variety ? One would expect , with the many boffin around that the nations of the Pacific , would be govern by honest people and the people thereof are all self sufficient , and not rely on Chinese money . " Don't expect anything and you won't be disappointed , that's my philosophy " If all the Boffin from the nations of the Pacific get together and all work for the common good , these nations would be a healthy and wealthy paradise .

    Report
  • Hufanga (Okusitino Mahina)
    Hufanga (Okusitino Mahina) Wednesday, 11 July 2018 20:56 Comment Link

    Fakamolemole 'ala Sosefo he loa hono ta'etali atu ho'o ongo komeni he na'e fai 'ae femo'uekina he taka'uta, takavava moe takavaha hono ha'amoa 'ae ngaahi ngafa mo fuesia 'ae ngaahi fatongia pea koe toki avangamalie 'eni ke fai ha tali.

    Malo fau 'ae toutou tapa mai kihe kaveinga na'e fai hono toutou fehu'ia, "'Oku 'iai nai ha filosofia fakaPasifiki?" 'aia kuo ke hanga 'o fetongi'aki 'ae fehu'i, "Koe ha 'ae filosofi fakaPasifiki?" 'o ke taukave koe fua fehu'i ia ke fai.

    'Oku 'ikai nai ke fa'o pe 'ae fehu'i, "Koe ha 'ae filosofia faka-Pasifiki?" he fehu'i, "'Oku 'iai nai ha filosofia fakaPasifiki?" 'Oku tomu'a fehu'i, "'Oku 'iai nai ha filosofia fakaPasifiki?" pea 'oku ua mate pe 'ae tali, (1) "'Ikai, 'oku 'ikai" moe (2) "'Io, 'oku 'iai."

    'O kapau 'oku (2) "'Io, 'oku 'iai 'ae filosofia fakaPasifiki" pea 'oku toki muimui mai leva 'ae fehu'i, "Koe ha 'ae filosofia fakaPasifiki?" 'Oku tefito 'eni he fekumi tau'ataina kihe 'iai (reality) 'oe 'ilo fakaPasifiki, 'aia 'oku fa'oaki he fonua/kalatua mo fetu'utaki he tala/lea he ta moe va he vaa'ikounga.

    'Oku ui leva 'ae "'iai-'iate-ia" (reality as it is) koe ontology ('onitolosi; ways of being) pea 'oku toe 'iloa leva 'ae "vakai-kihe-'iai" (reality as we know it) koe epistemology ('epitemolosi; ways of knowing).

    'Oku mu'omu'a ma'u pe 'ae 'onitolosi (onitolosi; "'iai-'iate-ia") kae muimui ma'u pe 'ae 'epitemolosi (epistemology; "'iai-he-vakai") koe tefito ia 'oe filosofi, 'o 'uhinga 'oku tomu'a 'ae "'iai-'iate-ia" pea toki tomui ma'u pe 'ae "'iai-he-vakai."

    Report
  • Sosefo otutaha
    Sosefo otutaha Saturday, 07 July 2018 04:34 Comment Link

    In other words the question has BEING to have a usefulness outcome explanation, not to understand the being from what is being question: what is pacific philosophy? There is non ONLY philosophy, for the language of philosophy is epistemology and ontology has no culture and race, only rational human existing in time and space, a thinker thinks like a thinker not a tongan thinker or western thinker but a human thinker, a thinker thinks like a thinker

    Report
  • Sosefo otutaha
    Sosefo otutaha Friday, 06 July 2018 22:37 Comment Link

    Malo 'aupito Palofesa Mahina e huluhulu mo hono fakamahinoi'i mai e fehui ke mahino lelei, ka 'ihe fo'i fehu'i koe "Oku iai nai ha filosofia fakapasifiki ?"Koe fehu'ii ko 'eni 'oku 'osi veiveiua pe mei he kamata, 'aia ko 'etau tali e fo'i fehu'i koia e toe veiveiua ange hono mahinoi'i kae 'oleva ke toe veteki hifo ki hono ngaahi fakafehu'i ke lava ke mahino, 'a 'ena kuo ke lave mai kiai, ka 'I he tu'unga 'IAI 'oe fo'i fehu'i ko 'eni, 'oku tu'u tete pea 'Ikai aka ke tau ki mo'oni 'o 'ete feinga ki he mahino, 'oku tau feinga kiai, 'aia kapau tetau fetongi e fehu'i ko 'eni ki he "Koe ha e filosofia ?" Ke uluaki fehu'i 'aki 'etau fekumi ki he filosofia fakapasifiki pea te tau toe fehu' levai koe ha e pasifiki ? Pea fakafenapasi aki leva ki hono fotunga ofi ke 'alu ai e tali ki he mo'oni, pe koe IAI. 'Aia koe ongo fehu'i ia 'i he KOE HA ? Pea toki 'alu leva ki hono 'aonga pe koe what is for ? Pe koe ha hono 'aonga pe usefulness, 'aia, ko 'etau tali fehu'i pe ki he 'uluaki fehu'i 'oe talanoa 'uhinga, KOE HA? 'e lava leva ke ofiofi he Pau 'o ofi ki he mo'oni. 'Aia koe fehu'i KOE HA ? 'Oku 'ikai ta'epau pea koe makatu'u ia pe kamata lelei pea Pau mai e fehu'i 'o 'ikai veiveiua pea tau toki tali leva mei he Pau 'ae fehui pea 'e lava leva ke tali e fehu'i 'o 'alu ke ofiofi ki he natula pe 'ulungaanga 'oe me'a 'oku tau veiveiua ai, ke ofi he Pau, 'aia, ka tau tali e fo'i fehu'i na'e fokotu'u mai 'iate ia pe, "oku 'iai nai ha efilosofia fakapasifiki?" Kuo 'osi palopalema peia iate ia, he 'oku te'eki ke veteki mai ia he fo'i fehu'i ko 'eni pe koe ha e filosofia?, pe koe ha e pasifiiki? Pea koe tu'u 'ae NAI, 'oku veiveiua pe ia 'iate ia mo ta'epau pe 'oku 'iai nai pe 'ikai, 'Aia 'e toe veiveiua ange 'e tali ia ki he fehu'i ko 'eni he tetau feinga ke tali e 'uluaki fehu'i 'oe talanoa 'uhinga koe ha? ki he filosofia pea moe pasifiki 'i he'ene tu'unga ta'epau e fehu'i tene toe 'omai e tali 'oku toe ta'eta'epau lahi ai, 'o 'ikai tatau ia mo ha'ate 'eke 'e 'uluaki fehu'i 'oe talanoa 'uhinga 'aia koe, Koe ha e filosofia ? Mei ai ki he, koe ha e pasifiki ? Aia koe ongo fehu'i ia e WHAT IS ? Pe koe ha ? Pea tau toki alu leva ki he, koe ha e filosofia fakapasifiki ? Aia koe kamata lelei ia e talanoa 'uhinga ke a'u ki he aofangatuku 'oku ofi ki he mo'oni pe truth o mau leva e mahino. He ka ikai ke 'ave e 'uluaki fehu'i tetau alu leva ki he usefulness pe koe 'aonga ki he ha, aia oku asi mai he fehu'i ko eni koe fehu'i ki he aonga aia oku aonga aki he pasifiki o fakapasifiki kae ikai ketau mahinoii koe ha e filosofia moe pasifiki. Malo moe fakaapaapa sefo

    Report
  • Hufanga (Okusitino Mahina)
    Hufanga (Okusitino Mahina) Friday, 06 July 2018 14:02 Comment Link

    Malo fau Sosefo 'Otutaha 'ae tapa mai kihe kaveinga 'oku fai hono fehu'ia he 'atikolo mo ia na'e toe fai he konifelenisi. 'Oku malava pe ke fai 'ae tefito'i fehu'i koia, "'Oku 'iai nai ha filosofia fakaPasifiki." 'Oku fa'o pe 'i loto he fehu'i koia he fehu'i na'a ke langalanga mai "What is, is" (Koia 'oku 'iai, 'oku 'iai) moe "What is not, is not (Koia 'oku 'ikai 'iai, 'oku 'ikai 'iai).

    'Oku ua foki 'ae tali kihe fehu'i "'Oku 'iai nai ha filosofia fakaPasifiki koe (1) "'Io, 'oku 'iai" (yes, there is) moe, (2) "'Ikai, 'oku 'ikai 'iai" (no, there is not).

    'O kapau 'oku "'io" pea 'oku hoko atu kihe fehu'i, "Koe ha leva 'ae filosofia fakaPasifiki (moe "uhinga)?" (What then is Pacific philosophy and why?) pea 'o kapau 'oku "'ikai" moe ha 'oku 'ikai ai pea 'oku toe hoko atu kihe toe fehu'i, "Koe ha 'ae 'uhinga 'oku 'ikai ai (moe 'uhinga 'oku 'ikai ai)" (If not, why not?)

    'Oku toe fa'o pe 'i loto he fehu'i koia na'a ke langa'i mai "What is, is" (Koia 'oku 'iai, 'oku 'iai) moe "What is not, is not" (Koia 'oku 'ikai ['iai], 'oku 'ikai ['iai]).

    'Oku tefito 'ae ngaahi 'otu fehu'i kotoa koia hono te'eki ai ke fakapapau'i 'ae tali kihe fehu'i, 'o 'uhinga 'oku 'ikai ke 'ilo pau ki ai 'ae 'atamai moe fakakaukau (esperimentation, observatiob and verification), 'aia 'oku 'iloa he 'Ingilisi koe "hypothesis" (theory, assumption, supposition moe model, paradigm, framework moe ha fua), 'o 'iloa he lea Tonga koe matamata, mahamahalo, ngalingali, hangehange, fakafuofua, fakaofiofi, (mo fakahua koe sapusekitivi, palafu, natu, fakanafala).

    'Oku 'apalai 'ae fehu'i tatau pe kihe ngaahi kaveinga, 'isiu moe topiki kotoa 'oku kumi mo fekumi hono mo'oni 'oku 'ilo pau 'ehe 'atami moe fakakaukau, 'o hange koe 'efika, 'aati, politiki moe ha fua, 'aia 'oku toe faitatau 'ehe ngaahi sapuaseki kehe, 'aia 'oku kau ai 'ae fika, vusika, musika, hisitolia moe ha fua.

    'Oku toe 'iai moe ongo fehu'i kainga "What is the case?" (Koe ha 'ae me'a ['iate ia pe]?) moe "Wha is to be done?" (Koe ha 'ae me'a 'e fai'aki?). 'Oku mu'omu'a ma'u pe 'ae fua fehu'i kae muimui ma'u pe 'ae ua fehu'i, 'o 'uhinga 'oku tomu'a / mu'omu'a 'ae 'ilo (ako 'uhinga) pea toki tomui / muimui ma'u pe hono ngaue'aki 'ae 'ilo koia kihe fiema'u 'ae fonua (ako 'aonga).

    Report
  • Sosefo otutaha
    Sosefo otutaha Friday, 06 July 2018 09:08 Comment Link

    A wrong question will have a wrong answer, the first question of philosophy is WHAT IS ?, not IS THERE ?

    Report

Leave a comment

Make sure you enter all the required information, indicated by an asterisk (*). HTML code is not allowed.

back to top