Menu
cache/resized/7a303faa48902efd848c7494b9385c2b.jpg

RED

Rapid Engineering Diagnostic

Specialize in:

...
Latest News

Fuofua Konifelenisi Fakaako 'i he Filosofia ‘o e Pasifiki Featured

Fuofua Konifelenisi Fakaako 'i he Filosofia ‘o e Pasifiki

5 Sune, 2018. ‘Oku teuaki ke fai ‘a e fua konifelenisi fakaako he filosofia ‘a e Pasifiki ‘i Suva ‘i Fisi he ‘aho Monite 11 ki he ‘aho Tu‘apulelulu 14 ‘o Sune 2018, ‘a ia ‘oku fakahisitōlia he ko hono fuofua fai ‘eni ha fa‘ahinga konifelenisi pehē ni.

‘Oku fokotu‘utu‘u mo fakahoko ‘a e fua konifelenisi ni ‘e he Kolisi Tohitapu ‘a e Pasifiki (PTC) mo e PIANGO ko e Ngaahi Kautaha Ta‘efakapule’anga ‘a e Pasifiki fakataha mo e ‘Univēsiti ‘a e Pasifiki Tonga (USP) mo e ‘Univēsiti Fakafonua ‘o Fisi (FNU).

‘Oku fokotu‘u ‘a e tefito‘i kaveinga ‘o e konifelenisi ko e filosofia ‘a e Pasifiki (Pacific philosophy) ‘o hangē ko e fakakaukau faka-Tonga ‘o e tā (time) mo e vā (space) mo e fuo (form) mo e uho (content) mo e ngaahi ‘ilo (knowledge) mo e poto (skills) fūfū tu‘ufonua pea mo e kaveinga si‘i ko e ngaahi filosofia fakafekau‘aki ‘a e Pasifiki (Pacific relational philosophies) ‘o hangē ko e tauhivā mo e fatongia mo e mate mo e mo‘ui mo e fonua mo e moana moe hā fua.

Kuo fakaafe‘i mai kau mataotao kehekehe mei he ngaahi fonua kehekehe he ngaahi ‘ilo mo e poto ‘a e Pasifiki ko e ngaahi lea tefito he konifelenisi ni ‘o kau ai ‘a Afioga Tama Aiga, His Highness Hon. Tui Atua Tupua Tamesese Taisi Efi ‘o Ha‘amoa mo Professor Unaisi Nabobo-Baba ‘o Fisi mo Prof. Dr. Manulani Meyer ‘o Hawai‘i mo His Highness Hon. Sir. Justice Taihākurei Durie ‘o Aotearoa mo Professor Konai Helu-Thaman mo ‘Akipisope Dr Winston Halapua ‘o Tonga mo e tokolahi kehe pē.

‘Oku kau ‘a Maui-Tāvā-He-Ako Associate Professor Dr Tēvita O. Ka‘ili mo Hūfanga Professor Dr ‘Ōkusitino Māhina (‘o fakafofonga‘i ‘a e Tonga International Academy mo e Vava‘u Academy for Critical Inquiry and Applied Research) hono fakaafe ki he konifelenisi ni. ‘Oku tefito ‘ena lea he filosofia/teolia makehe mo fo‘ou ‘a e tā-vā (time-space) ‘o e ‘iai, ‘a ia ‘oku na takimu‘a hono taukave mo ha tokolahi kehe he ngaahi mala‘e kehekehe mo e ngaahi ‘univēsiti kehekehe ‘i mamani.

Leave a comment

Make sure you enter all the required information, indicated by an asterisk (*). HTML code is not allowed.

back to top