Menu
cache/resized/7a303faa48902efd848c7494b9385c2b.jpg

RED

Rapid Engineering Diagnostic

Specialize in:

...
Latest News

Pekia ‘a Palōfesa Sitīveni Hōkingi (Stephen Hawking), Saienitisi ‘Iloa Taha ‘o Mamani Featured

 Palōfesa Sitīveni Hōkingi (Stephen Hawking) Palōfesa Sitīveni Hōkingi (Stephen Hawking)

18 Ma'asi, 2018. Na‘e pekia ‘a e saienitisi pe kosimolosisi mo e fisisisi ‘iloa taha ‘o mamani kātoa ko Palōfesa Sitīveni Hōkingi (Stephen Hawking) ‘i hono ta‘u 76 he ‘aho 14 ‘o Ma‘asi, he 2018, ‘i Kemipilisi, ‘i ‘Ingilani, ‘i Pilitānia. Na‘e fa‘ele‘i ‘a Sitiveni he ‘aho 8 ‘o Sanuali, he ta‘u 1942, he lotolotonga ‘a e Tau Lahi ‘a Mamani Hono Ua, ‘i ‘Ōkesifooti, ‘i ‘Ingilani, ‘i Pilitānia.

Na‘a ne hū ‘o ako he ‘Apiako Sā Alapani, pea ne hoko atu ki he ‘Univēsiti Kolisi, ‘i ‘Ōkesifooti (University College, Oxford), he ta‘u 1952 ‘o ako fika. Na‘e fie hoko atu pe ai ‘ene ako he sapuseki ko e kosimolosia fekau‘aki mo e tupu‘anga mo e tupulaki pe ‘evalūsio ‘a mamani mo e ‘univeesi ki he lotolotonga pea mo e kaha‘u ka na‘e hala ha faiako lelei mo fe‘unga.

Na‘e hiki leva ‘a Sitīveni ‘i ‘Okatopa he ta‘u 1962 ki he Va‘a ‘o e Fika Faka‘aonga mo e Fisiki Fakafakakaukau (Department of Applied Mathematics and Theoretical Physics) he ‘Univēsiti Kemipilisi ‘o ma‘u ai hono PhD he ta‘u 1965 he‘ene fa‘u ‘a e fisisi malie ko e ‘Naunau ‘o e Ngaahi ‘Univeesi Tupulaki’ (‘Properties of Expanding Universes’).

Na‘e ma‘u ‘e Palofesa Sitīveni Hōkingi ha ngaahi tu‘unga faiako mo ako fakalangilangi kehekehe he ‘Univēsiti Kemipilisi mo ha ngaahi pale fakalangilangi kehekehe ‘oku ‘ikai fa‘a laua he ‘Univēsiti Kemipilisi mo e ngaahi ‘Univesiti kehekehe ‘i Pilitania mo mamani lahi ko e tupu mei he mo‘oni mo makehe mo fo‘ou ‘a e ola ‘ene faka‘eke mo e fekumi.

Na‘e kau ai ‘a e Toketā Filōsofia (PhD) fakalangilangi ‘e 13 he ngaahi ‘Univesiti kehekehe ‘i mamani mo e ngaahi mētali mo e pale fakalangilangi fakafonua mo fakaako kehekehe ‘o hangē ko e CBE (1982), Fundamental Physics (2013), Copley Medal (2006) mo e Wolf Foundation (1988) mo memipa he US National Academy of Sciences moe ha fua.

Na‘a ne ma‘u he ta‘u 1966 ‘a e pale ‘iloa ko e Adams Prize he‘ene ‘ēsei fo‘ou mo malie ko e ‘Fakatahataha (he ava ‘uli) mo e Siomita ‘o e Vā-Tā’ (‘Singularities and Geometry of Space-Time’). Na‘e pulusi he ta‘u 1973 ‘ene fua tohi faka‘akatēmika “Ko e Fa‘unga Lahi Fua ‘o e Vā-Tā” (“The Large Scale Structure of Space-Time,” fakataha mo George Ellis.

‘Oku to e kau ki ai mo ni‘ihi ko ‘eni, “General Relativity: An Einstein Centenary Survey,” mo W Israel, mo e “300 Years of Gravitation,” mo W Israel, ‘o kau ai mo e ngaahi tohi manakoa mo fakataua ko e, “A Brief History of Time, Black Holes and Baby Universes and Other Essays,” “The Universe in a Nutshell,” “The Grand Design” mo e “My Brief History.”


Na‘a ne hiki ‘o faiako he ‘Inisitute ‘o e ‘Asitalōnomī (Institute of Astronomy) he ta‘u 1968, pea ne to e foki pē ki he Va‘a ‘o e Fika Faka‘aonga mo e Fīsiki Fakafakakaukau he ta‘u 1973, ‘o hoko ko e Palōfesa ‘o e Fīsiki Fakakalāvite (Gravitational Physics) he ta‘u 1977 mo Talēkita Fekumi Dennis Stanton Avery and Sally Tsui Wong-Avery ai pē.

Kuo lahi ‘a e ngāue ‘a Palōfesa Sitīveni Hōkingi he ngaahi anga mo e lao tefito mo pau ‘oku nau pule‘i ‘a mamani mo e ‘univeesi. Na‘a ne to e feinga ke ne fakakaukau‘i fo’ou ‘a e teolia ‘iloa ko e ‘fe‘unuaki fakalukufua’ (general theory of relativity’) ‘a e ivi ‘o hangē ko e maama” ‘oku tefito he vā (space) mo e tā (time) ‘a e helo ko ‘Ᾱnisitani (Einstein).

Na‘e kamata he ta‘u 1970 ‘a e taukave ‘a Palōfesa Sitīveni Hōkingi na‘e ngali kamata ‘a e ‘fe‘unuaki fakalukufua’ (‘general relativity’) ‘a e ivi ‘o hange ko e maama ‘oku tefito he va (space) mo e ta (time) mei he ‘Pahū Lahi’ (‘Big Bang’) he kamata‘anga ‘o mamani mo e ‘univeesi pea fakaiku mai ki he ‘ava ‘uli’ (‘black holes’) ko e ‘auha‘anga.

Na‘e taukave ‘a Palōfesa Sitīveni Hōkingi ‘oku tefito ai ‘a e mā‘uhinga ke ‘uuni fakataha ‘a e ‘teolia fakalukufua’ (‘general relativity theory’) ‘a ‘Ᾱnisitani mo e ‘teolia kanitamu’ (‘quantum theory’) ko e ola ‘o e fekumi fakasaienisi he senituli 21. Na‘a ne taukave he 1974 tokua ‘oku ‘ikai ‘‘uli‘uli’ ‘a e ‘ava ‘uli’ (‘black holes’) ka ko e malama pē ‘oku mao ‘o puli.

‘Oku ‘uhinga ‘a e ‘kanitamu’ (‘quantum’) ki he ‘ata-kongaiiki-ki-loto’ (‘subatomic or microscopic particle’s)’ ‘o e ‘me‘a’ (‘matter’) ‘o kehe mei he ‘‘ata-kongalalahi-ki-tu‘a’ (concrete particles). ‘Oku to e ‘i ai ‘ene taukave ‘oku matamata mei ‘uhinga ni na‘e ngāue pē ‘a e ngaahi anga mo e lao fakasaienisi he kamata‘anga hono pule‘i ‘a mamani mo e ‘univeesi

Neongo ‘a e tu‘ia hono mahaki ‘o e moto neave hili hono ta‘u 21 ‘o mate kotoa ai hono sino tukukehe pē hono ‘uto, pea ne heka saliote teketeke ai, mo fakakomipiuta hono le‘o ‘ene lea hono fakafuo mo fakauho ‘a e masila mo e loloto mo e malie hono ‘atamai mo e fakakaukau he hokohoko atu ‘ene faka‘eke mo fekumi ki he Fīsiki Fakafakakaukau.

‘Oku ke i mo‘ui lelei pe ‘e fānau ‘e tokotolu mo e fangá makapuna ‘e tokotolu, pea neongo ‘a e mate hono matelie ‘oku vaka mai he sino ka ‘oku ke i mo‘ui lelei pe hono laumālie ‘oku vaka mai he‘ene ngaahi fakakaukau he ngaahi tohi he ngaahi laipeli mo faiako he ngaahi ‘univēsiti ‘o laui to‘utangata ‘ene tu‘uloa mo tolonga he ngaahi kuonga.

9 comments

  • Hufanga (Okusitino Mahina)
    Hufanga (Okusitino Mahina) Tuesday, 20 March 2018 21:33 Comment Link

    'Oku hange pe ko e ngaahi laaulea kuo feia kimu'a moe 'atikolo kuo tohia he Nepituno koe kaunga mamahi mo tenghia mo mamani katoa 'ae mate moe mole 'a Hokingi mo kaunga fiefia mo vikia he taimi tatau pe 'ene mo'ui mo 'ene ngaue ma'ongo'onga mo hono ola fakaholomamata.

    Neu tokanga'i hifo he ngaahi laaulea lahi 'a e kau saienisi 'iloa 'o mamani, 'o toe maama mo mahino ange ai kiate au na'e tefito 'ae ngaue 'a Hokingi he'ene fakataha'i 'a e relativity theory 'a 'Anisitani moe quantum theory 'ae kau saienitisi 'oe konga kimu'a 'oe senituli 21.

    'Oku toe malie lahi hono fakatonulea he ngaahi laaulea kimu'a 'oku tefito 'ae relativity theory he "superatomic moe macro/telescopic level or articles" (e.g., la'a, fetu'u moe ava 'uli) kae tefito 'ae quantum theory he "subatomic moe microscopic level or particles" (e.g., posituloni moe kuasituloni).

    'Oku fakamo'oni 'ae ngaahi fakakaukau malie mo loloto 'a Hokingi 'ehe me'afaka'atamama'o pe telesikope koe Hubble 'ae NASA 'oku tete takai holo he vava 'o faitaa'i mai 'ae ngaahi 'ata fo'ou 'oe 'univeesi na'e te'eki faitaa'i mai 'eha me'afaka'atamama'o pe telesikope 'i mamani kimu'a.

    'Oku tala mai 'ehe ngaahi 'ata fo'ou mei he Hubble 'oku lahi 'ae ngaahi 'univeesi pea mo nau lahi vavale mo ta'engata, mo makupusi 'ehe 'atamai 'ae tangata, mo kei pule'i kotoa pe kinautolu 'ehe ngaahi lao 'o natula (mo fakasaienisi) talu mei he kamata'anga 'oe "Pahu Lahi" (Big Bang).

    'Oku ma'u 'ae 'uhinga malie mei he relativity theory fekau'aki moe "superatomic moe macro/telescopic articles" (e.g. la'a, fetu'u moe ava 'uli) moe "quantum theory felave'i moe subatomic moe microscopic particles" ( e.g., posituloni moe quasituloni) 'oku ua 'ae 'univeesi, 'aia ko "tu'a" mo "loto.".

    'Oku 'ange'ange 'ae "taumama'o fau" / "taukakapa fau" 'ae 'univeesi 'oe "superatomic moe macro/telescopic articles" ('oku filihi mo fokihi 'ehe relativity theory) he "tautakele fau" / "tauloloto fau" 'ae 'univeesi 'oe "subatomic moe microscopic particles" ('oku vavanga mo vavalo 'ehe quantum theory).

    'Oku "taumama'o fau" mo "taukakapa fau" 'ae 'ata-ki-tu'a kae "tautakele" / "tauloloto fau" 'ae 'ata-ki-loto ke makupusi 'ehe 'atamai 'oe tangata ka koe ofi taha koe "'ata-ki-tu'a" moe "'ata-ki-loto" 'oe kupesi he'enau ngauengaue tu'uma'u mo ta'engata, 'o hange koe fata-'o-Tu'i-Tonga, manulua moe ha fua.

    Report
  • Pou6
    Pou6 Tuesday, 20 March 2018 16:56 Comment Link

    Malo mu'a Tavake-fai'ana (fakataha mo Hufanga, Ta-Va (Time-Space) mo Toa-ko-Tuku-ki-Langi mo 'Ovava-ko-Tauhi-Kiai) 'a e fai-fakamanatu maau ka e 'ikai ko e faI-fakamaau felekeu! Mahino mo maama mo 'uhinga fau. Ho'o fakamanatu maau 'a e ngaue ma'ongo'onga 'a si'i Sitiveni Hokingi ka e 'ikai ko e fakamaau felekeu 'ene tui fakalotu pe ta'etui fakalotu.

    Tuku 'a e helo ke lea pe 'a e ma'ongo'onga 'ene ngaue he ko e lea pe 'a e ngaue. Ka e 'ikai ko e lea 'a e ngutu ka e ta'efai 'e he nima ha ngaue. 'Ikai ko e fai-fakafehu'i mo e fai-fakamaau felekeu tavale he sone 'o vaofi ange 'a e va 'o Kao mo Tofua.
    'Oku fakafehu'i mo fakamaau felekeu hono mate'anga? Mate kei si'i, mate kovi mo e mate mahaki. Pe mate wheel chair hange ko si'i Sitiveni Hokingi.

    Mo to e fakafehu'i mo fakamaau hono iku'anga. Ko e 'osi 'ene 'i mamani (planet earth) pea 'alu ki fe, ki HELI pe ki HEVANI? 'O fakamaautuku 'o pehe kuo 'osi tuku atu 'e he 'Otua ha taimi lahi. Ke liliu 'a Sitivei Hokingi mo tafoki 'o lotu ki he 'Otiua. Tokua ke ne mo'ui mo e 'ikai 'ape ke fai 'e Sitiveni Hokingi!

    To e hoko atu ai pe fai-fakafehu'i mo e fai-fakamaau tatau. Ki he kau 'ilo'ilo mo e kau poto mo e kau mataotao. Tokua 'oku nau 'Otua ki he'enau 'ilo mo e poto fakamatelie.

    To e fakamanatu mo fakatokanga ki he kau ako 'a Tonga ke nau nofo ma'u 'ia Sihova. Ko ia 'a e 'ilo mo e poto mo e mataotao he lau tokua 'a e TOHI MATOLU. Mo fakapopula'i 'enau FILI (choice) ki he'ene fiema'u mo e fiepoto (koe tau'ataina na'e fokai ki he 'uluaki matu'a). Ke ako tokua mei ai 'a e mataotao Pilitania ko 'eni he'ene fakamaau mo e fakatonutonu. He ko e mo'ui 'oku 2 mate 'ape. Ko mamani (Earth) mo tu'a mamani (Hell or Heaven).

    Mo'oni 'oku 'ikai tefito 'etau talanoa he 'Ofa-ki-Tonga ka e tefito he ngaahi fakakaukau mo e 'uhinga 'a 'Ofa-ki-Tonga. Ki he ngaahi fakakaukau mo e 'uhinga 'a Sitiveni Hokingi. 'O 'uhinga ko 'etau TENGIHIA 'a e mate ('a e sino) 'a Sitiveni Hokingi. Mo to e VIKIA he taimi tatau pe 'ene ngaahi fakakaukau mo e 'uhinga kuo tolonga mai mei he kuohili ki he lolotonga ki he kaha'u 'ene tu'uloa hono lelei mo e 'aonga.

    'Oku 'ikai mo'oni ho'o lau 'oku 'ilo tokua 'e he "vale mo e poto" kotoa 'a e ngaue mahu'inga mo loloto 'a Sitiveni Hokingi. Mahalo 'oku tonu ange ko e "vale mo e poto" pe ni'ihi 'oku nau 'ilo. Kei vaku'ulu ni pe 'a e kau scientist, physicist, astrophysicist mo e astronomist mo e kau ako (ka e huanoa 'a e kau vale) ke mahino 'a e ngaahi 'uhinga mo e fakakaukau 'a Sitiveni Hokingi.

    Hange tofu pe ko e kei vaku'ulu honau tokolahi. He'enau fifili mo fokihi 'a e ngaahi 'uhinga mo e fakakaukau 'a Kalileo, Falatei, Niutoni, Latafooti mo 'Ainisitaini. Kau ai mo Sitiveni Hokingi he vaku'ulu ka na'e 'ikai tuku ai 'enau tuiaki he fekumi ma'ae ako mo e saienisi mo e feilaulau ma 'au mo au.

    'Oku 'ikai maumau ke lave ki he hu'uhu'u he LOTU pe TA'ELOTU 'a Sitiveni Hokingi ka e 'ofa mu'a mo 'ofa mai a 'o lave ki hono 'uhinga 'ene LOTU pe TA'ELOTU. 'E ma'u ai 'a e 'ilo mo e maama mo e mahino lahi. 'Ikai ko e lafo tavale pe he ko e fakamatolutu'u ia 'a e fakapo'uli mo e ta'emahino.

    'Ikai 'aupito mahuinga 'a e FAKA'UHINGA 'o e 'uhinga mo e fakakaukau 'a Sitiveni Hokingi. Ko e me'a mahu'inga taha ko 'ene mo'oni (pe loi) 'a e FAKA'UHINGA (mo e mo'oni pe loi 'a e fakakaukau mo e 'uhinga 'a Sitiveni Hokingi).

    Ke nofo taha koe he FAKA'UHINGA 'a e 'uhinga mo e fakakaukau 'a Sitiveni Hokingi ka e 'ikai ko e 'uhinga mo e fakakaukau 'a Sitiveni Hokingi 'oku TEFITO mo SENITA 'a e kotoa 'a e ngaahi FAKA'UHINGA!

    ('O tatau mo e ngata pe 'ikai to e fehu'i 'a e lau 'oku ifo pe ta'eifo ha me'akai 'o si'i mo hala ha 'ilo mo e maama mo e mahino ki ai KA ko e fekumi ki he 'UHINGA 'oku ifo pe ta'eifo ha me'akai 'e ma'u ai 'a e 'ilo mo e maama mo e mahino 'oku lahi).

    'Ikai nga'unu kimu'a he founga pehe ha talanoa faka'uhinga. Fu'u lahi hono teuteu 'a e lea ka e tu'umaumau 'a e 'uhinga. 'O mono holo 'a e ngaahi lea mamafa ka e 'ikai mahino. Talanoa mai mu'a he ngaue 'a Sitiveni Hokingi (fakataha mo e kotoa 'a e kau poto mo e vale 'oku lau).

    'A ia 'oku talanoa'i 'e he kau taki he ako mo e saienisi mo e kau taki 'o e ngaahi fonua lalahi mo 'iloa he ako mo e ngaue 'i mamanilahi. Ko kinautolu ne nau foaki 'a e ngaahi pale mo e metali fakalangilangi lalahi mo 'iloa he ma'ongo'onga mo kaafakafa 'a e ngaue 'a Sitiveni Hokingi he'ene mo'ui (mo to e hokohoko atu he'ene mate).

    'Oku 'ikai nai TAHA kotoa 'a e ako mo e 'aati mo e lotu he fakamaama mo e faka'ofo'ofa mo e fakamelino? Ke huluni he'etau TENGIHIA 'ene mate mo VIKIA 'ene mo'ui 'a Sitiveni Hokingi ko e siniasi mo e helo he funga 'o e maau 'a e faka'apa'apa mo e toka'i. Ka e 'ikai ko e vatau 'o hange ha "kapakuka" ('o mo'oni 'a e tukuhua 'a Taveke-fai'ana) he funga 'o e FELEKEU mo e ta'efaka'apa'apa mo e ta'etoka'i.

    Report
  • Tavake-fai`ana
    Tavake-fai`ana Tuesday, 20 March 2018 11:37 Comment Link

    Fakamaaloo atu Huufanga, ‘Ofa-ki-Tonga, Pou6 pea mo Toa-ko-Tuku, `i hono kei pao mo toloaki `e tau paaenga ni.

    Fakamaaloo atu Hufanga ko si`ono toe fakamanatu mai e ngaue ma`ongo`onga `ae Tu`uki-mu`a ni `a ia `oku lave ai kita pea mo e kaainanga kotoa `o e fonuaa.

    `Oku ou kole atu ke mou si`i me`a hifo ki lalo he `oku kei `e`epa e si`i Sitiiven Hokingi pea `e toe lele pe hono po hongofuluu pea toki ngofua ke tau vaalau mo tau hangee ha kapakukaa.

    Mou kaataki `o me`a hake ki he kanoloto `oe fu`u tohi matoluu, he `oku `otu mu`a ai `ae FILII (choice). Koe laumaalie moe tefito `oe tohi ni, ko hono `omai e tau`ataina `a Sitiiveni pe koe tangataa ke fili pe `e tui `Otua pe `ikai. Toe talamai pe `ehe tohii, `e kei `ofa tatau pe `ae `Otuaa kia Sitiiveni pea pehee ki he`ene faanau `o `ikai filifili maanako he koe `Otuaa ia, `o tatau ai pe koe Falesi, Senitaile, Palesitaine pe Selesitiale.

    Tuku pe mu`a `a Sitiiveni ia ke fai hono fakamaau faka `otua `ehe `Otua `o hangee koia kou `osi sikalaipe`i mai, kae `ikai fakafalesi, fakasenitaile, fakapalesitainee pe Selesitiale`i. `Oku tekeutua mai pe `ae `ikai fakatohi matolu totonu e ngaahi fakamaau fakatanga kuo si`i takua `aki si`i Sitiivenii.

    Faifai pe huu `a Sitiiveni ia ki he kolo kuo palomesi, ka tau huu ki tautolu ki faletoo-li`a `oku `ikai tonu mo tau taau moiaa.

    Kole ke tuku pe `a Sitiiveni moe `ene ngaue ma`ongo`ongaa ke tou mo fofo ai e faanau kotoa `a ta`e haa.

    Report
  • Ofa-ki-Tonga
    Ofa-ki-Tonga Monday, 19 March 2018 20:38 Comment Link

    Me'a pango ia ko e tafoki hake pe ni'ihi ia 'o tala e fai faka-maau 'oku te'eki mahino lelei e kakano ia e tohi kia kinautolu. 'Oku 'ikai keu fie talanoa au ki he achievements (lavame'a) 'a Sitīveni Hōkingi, he 'oku 'ilo 'e he vale moe poto 'i mamani. Koe poini ia. 'Oku ou fie talanoa he tafa'aki koia 'a e vaivai 'ene tui fakalotu he 'oku mahu'inga pea si'i moe kakai 'oku nau 'ilo kiai he 'oku 'ikai ke lave kiai e 'Atikolo ni. Koe me'a ia koee 'oku fiema'u ke oo lau e Tohi Matolu ke mahino ka e tuku hono taliefu 'aki 'i lotofale 'i 'api. Ko e mo'ui'aki, nofo'aki, tui'aki, tauhi'aki mo e ha fua ko e me'a ia 'a'au. He tau mai a ka 'iai ha lelei teu 'inasi ai pea teke 'inasi ai mo koe pea teke too ki he faingata'a pea teu tokoni atu. 'Oku 'ikai koe poini ko 'Ofa-ki-Tonga.

    Ka 'oku mahino mai kia au 'a e mamaha koia e faka-'uhinga loloto (critical thinking and analysis) ki he fa'ahinga 'e ni'ihi. 'Ikai koia pe, ka e toe 'alu atu e poini ia he feitu'u kehe atu mei he tefoto'i faka-kaukau e kakano e tohi. 'Uhinga eni 'alu atu ia 'i he loto vao moe tu'a falekaukau moe he fua.

    Toe kau atu ai pe kiai mo e vaivai pe kovi e lea faka-Tonga. 'Oku fakaoli atu pea toe faka-'ene kete.

    He kau ka 'eke atu kemo talamai ange ha fo'i lea heni fekau'aki mo 'eku tohi 'oku kau ki he fai faka-maau. Hala 'ataa!

    Feinga ke toe lelei ange pe toe malohi ange ho'omo ivi faka-'analaiso. He 'oku 'iai e lau 'a e tohi 'oku pehee koe me'a kotoa pe 'oku ke tohi 'oku ke 'i mui he ngaahi foi lea koia (you are behind those words).

    Kaekehe koe Tala kei 'i Kapa pe. He neongo pe 'ene si'i - ka koe "Si'i pe 'a ma'anga 'Ika maka".

    He temo "HAO HE AFA KAE NGOTO HE TOFU". Ngoto kovi atu. Pea 'e toe malie lahi atu ange ia.

    Report
  • Toa-ko-Tuku-ki-Langi moe Ovava-ko-Tauhi-Kiai
    Toa-ko-Tuku-ki-Langi moe Ovava-ko-Tauhi-Kiai Monday, 19 March 2018 12:20 Comment Link

    Tatau 'a e fai-fakamaau 'a 'Ofa-ki-Tonga 'e Pou6 mo e poto 'a Tonga hono lau malie mo kaukaua 'a e Tuku-ki-Langi ka e vale 'a e nima he ngaue mo tauhi Kiai.

    Na'e 'osi fai tatu'otaha mo aofangatuku hono tuku 'a Tonga ki Langi ki he 'Otua ke malu'i mai mei ai 'a ia na'e fai 'e Tupou 1 mo e kau helo 'e ono 'i Pouono 'i Vava'u Lahi ka ko e polopalema lahi ko e ta'etoutou tauhi Kiai.ki Langi ki he 'Otua.

    Na'e fakamanatu 'eni hono to 'a e fu'u Toa-ko Tuku-ki-Langi mo e fu'u 'Ovava-ko-Tauhi-Kiai 'i Pouono 'i Vava'u Lahi ka e hili ange ta ko e koto kula noa pe he ko e potopoto'i pe hono lau mo e fakamatala ka e vale fau hono fai mo tauhi.

    Faifai pea iku ta'ofi hono malu'i (mo'ui) mai 'a Tonga mei Langi 'e he 'Otua ko 'ene kauhala taha ka e 'ikai kauhala ua hono fakakuihi 'a e kakai 'o hange ko hono fai 'e he temokalati, kau Temo mo e PTOA 'o tatakoto pe ta'efai ha ngaue lelei mo mahu'inga mo 'aonga lahi 'a e fakafeangai he vaha'a 'o e 'Otua 'i Langi mo Tonga 'i Mamani.

    'E tatau ia mo e malu'i mo'ui (life insurance) 'a ha kakai kuo kamata ka e 'ikai hokohoko atu hono totongi ko e me'a pau mo mahino pe 'e iku ki ai ko e tu'usi mai mo fakata'e'aonga 'e he kautaha malu'i moui ko e tupu mei hono ta'etotongi 'o kauhala ua ka e 'ikai ko e kauhala taha.

    'E toki mahino 'amui he 'aho fakamui 'a e tautea 'o Professor Stephen Hawking 'e he fai-fakamaau ko e 'Otua ka kuo tofanga mo ta'imalie 'a Mamani he'ene ngaue lelei mo mahu'inga mo e 'aonga lahi ma'ae ako mo e saienisi na'a ne ma'u ai 'a e ngaahi faka'ilonga, metali mo e pale fakaako mo fakafonua fakalangilangi.

    'Oku 'ikai to e fakaveiveiua hono ngaue'aki lelei 'e he kau 'enisinia vakapuna 'o Mamani 'a e ngaahi 'ilo mo e poto fo'ou mo makehe mo kinokinoifua pea to e loloto mo malie mo masanisani lahi 'a Professor Stephen Hawking 'o to e kau lahi ki he malu, faingofua, vave mo e fiemalie ange 'a e fefolau'aki vakapuna ('a ia 'oku ou tui 'oku kau ai 'a 'Ofa-ki-Tonga).

    Report
  • Pou6
    Pou6 Monday, 19 March 2018 10:24 Comment Link

    Malie tama 'Ofa-ki-Tonga 'a e faifakamaau. Pehe 'e au 'oku tokotaha pe 'a e faifakamaau ko e 'Otua 'ata'ata pe ('a e 'Otua 'e TOLU ko e 'Otua pe 'e TAHA he lau 'a lotu Kalisitiane). 'A ia te ne toki faifakamaau fakataha 'a e kau mate mo e kau mo'ui mo e kau angahala mo e kau angatonu ('o kau ai 'a Stephen Hawking, Tupou 1 mo Dr 'Ikani Molitoni) he 'aho fakamui 'oku fakafokifa 'ape 'ene ha'u mo 'ene hoko mai hange ko e ha'u 'a e kaiha'a 'o 'ikai ha meme'i 'ilo 'e taha kiai.

    Hange kiate au ko e tokoua pe 'oku 'osi sio mo nofo 'i Langi mo Heli 'a ia ko e 'uluaki ko Sisu na'a ne 'osi sio mo nofo 'i Langi pea hili 'ene mate (mo sio mo nofo 'i Mamani) pea ne to e mo'ui 'o foki 'o to e sio mo nofo 'i Langi pea mo e ua ko Setane 'oku lolotonga sio mo nofo 'i Heli ko 'ene hia ko e fie 'Otua ('o hange nai ko ho'o fie faifakamaau) 'a ia 'oku lolotonga tutu mo vela mamalie ta'engata atu ai ko hono tautea 'ene angahia!

    Pehe 'e au ko Sisu tokotaha tofu pe kuo ne mate pea ne to e tu'u hake mei fa'itoka he'ene mate (he fa'ahikehe 'a e mamani 'o e kau mate na'a ne ha fakakehe ai ki he'ene kau ako) 'o to e mo'ui mo to e foki hake ki he Langi na'a ne foki hifo mei ai ke teu ai ha 'api ma'ae kakai na'a ne mate ka nau mo'ui.

    Hange kiate au he 'ikai 'aupito pe ke to e foki mai 'a Sisu mei Langi ki Mamani ke ma'u 'a e kakai na'a ne mate ai ma'a kinautolu 'o nau foki ki Langi mei Mamani he ko e potu 'e 'i ai te nau to e 'i ai foki mo kinautolu he 'oku 'ikai ke nau lea mo ngaue fakataha ma''a Sisu ka nau tatakoto pe tokua he tui mo e 'amanaki lelei 'o poto hono lau ka e vale hono fai ko e tali 'alu (pe punakaki) tokua 'ape ki Langi.

    Report
  • Ofa-ki-Tonga
    Ofa-ki-Tonga Monday, 19 March 2018 05:46 Comment Link

    'Aia teu pehee ko e kehekehe 'anga eni e poto faka-matelia (kau mataotao faka-'ikai pe ta'e tui 'Otua [atheist]); mei he poto-faka-e-'Otua (kau mataotao tui 'Otua - 'uhinga eni ki he lotu ki he 'Otua faka-kalisitiane [Christian God]) - 'A ee 'oku lotu kiai e kakai Tonga (tokolahi taha 'o Tonga). Faka-fehu'ia e mate'anga? Hange koe mate kei si'i, mahaki'ia mo mate kovi, mate he wheel chair (sea saliote teketeke) etc. 'Ikai koia pe 'oku toe fehu'ia foki mo hono 'iku'anga pe e 'iku ki fe? 'Uhinga eni he 'osi ko eni 'ene 'i mamani (planet earth) pe 'e 'alu ki fe: HELI pe ko HEVANI. Ko e toenga 'ene mo'ui pea toki mate 'oku faka-fehu'ia he na'e 'osi tuku ange 'e he 'Otua e taimi lahi ke liliu pe tafoki 'o lotu ange kiate ia kae fakamo'ui, moe 'ikai pe.

    Kaekehe koe 'atunga foki pe ia e kakai poto faka-matelie 'oku nau toe 'Otua'aki pe 'enautolu 'enau 'ilo mo e potoo. Ko ha me'a eni kau ako mei Tonga ketau sio pea ako mei ai. Mahu'inga lahi e koloa 'a Sihova ko e poto, mataotao mo e 'ilo - ka kuopau ketau fili (make decision). 'O hange koe lau 'a e TOHI matolu, pea fili ke tonu. 'Aia ko e lesoni ia mei he mataotao Pilitania ko eni. He ko e mo'ui 'oku 2 matee pe. Taha: 'i mamani (Earth). Pea taha leva: 'oku 'i tu'a mamani (Hell or Heaven). Malie lahi atu!!!!

    Report
  • Ta-Va (Time-Space)
    Ta-Va (Time-Space) Monday, 19 March 2018 04:08 Comment Link

    Ko e ngaue lahi 'a Professoe Stephen Hawking ki he'ene pekia hono fakataha'i 'a e general relativity theory 'a Professor Albert Einstein (he superatomic mo e macro/telescopic articles) mo e quantum theory 'ae faifisiki, fai'asitalonomi mo faikosimolosi 'o e senituli 21 (he subatomic moe microscopic particles).

    Ko e makatu'unga heni hono pehe 'e Professor Stephen Hawking 'oku 'ikai ke 'auha 'a e ivi 'oku hu he ava 'uli (black holes) ka ko e malama pe 'oku mao 'o puli 'aia 'oku kei fa'oaki ai 'a e ngaahi 'ilo 'oku toe ala lava pe 'o hoko ko e ma'unga tala mo e fakamatala moe ha fua (koe Hawking's radiation).

    'Oku kainga 'a e fakakaukau 'a Professor Hawking he'ene fakataha'i 'a e ongo general relativity theory mo e quantum theory mo e fakakaukau faka-Tonga hono fokotu'utu'u 'a e ivi ki he mata kula (red eyes) mo e ava kulla (red holes) mo e mata 'uli (black eyes) mo e ava 'uli (black holes).

    'Oku tala 'eni 'e he hala 'o e peau kula (red waves) ko e mata kula (red eyes) mo e ava kula (red holes) 'a ia 'oku 'ikai te ne faka'auha 'a e maka, matatahi, fale, hala moe kakai ka 'oku ne liliu pe kinautolu mei he fuo-uho 'e taha ki he fuo-uho 'e taha 'o nau ke i hoko pe ko e ma'unga tala mo e fakamatala.

    'Oku hoko mo e me'a tatau he hala 'o e matangi ko e mata 'uli (black eyes) mo e ava 'uli (black holes) he'ene 'alu 'a e ivi mei he kula (red) ki he 'uli (black) 'o 'ikai ke ne faka'auha ka ne haveki mo veteki pe 'a e 'akau, fale, vaka, hala mo e kakai 'o liliu kinautolu mei he fuo-uho 'e taha kih e fuo-uho 'e taha.

    Report
  • Hufanga (Okusitino Mahina)
    Hufanga (Okusitino Mahina) Monday, 19 March 2018 02:57 Comment Link

    'Oku malie fau 'ae ngaue 'ae kau fisisisi, 'asitolonomisi moe kosimolosisi 'iloa 'o mamani, 'o hange koe ava 'uli (black holes) he fekumi 'a Palofesa Stephen Hawking kimui ni mai, 'aia na'e fua kamata 'e Palofesa Albert Einstein kimu'a na atu, 'o fakatou tefito he va (space) moe ta (time) koe ongo sino kehekehe kae ta'emavahevahe 'oe 'iai 'oku fakatou vaka mai ai 'ae me'a (matter) moe ivi (energy) (vakai kihe ngaue 'a Mahina).

    'Oku taukave 'ae filosofia / teolia fakalukufua ta-va 'oe 'iai (general philosophy / theory of time-space of reality) -- 'o makatu'unga he 'ilo fakaTonga (mo fakaMoana 'Osenia / Pasifiki) koe ta (time) moe va (space) -- 'o lau koe me'a kotoa pe he 'iai koe fakafelavai (intersection) pea 'oku 'ikai ha toe me'a kehe ai ka koe fakahoko (connection) moe fakamavahe (separation) 'ata'ata pe (vakai kihe ngaue 'a Ka'ili, Mahina & Potauaine).

    'Oku hoko leva 'ae fakahoko (connection) koe mata (eyes) kae hoko 'ae fakamavahe (separation) koe ava (holes) (vakai kihe ngaue 'a Potauaine), 'o hange koe mata 'oe fa'o (eye of the nail) moe ava 'oe fa'o (hole of the nail), mata 'oe matangi (eye of the wind) moe ava 'oe matangi (hole of the wind) moe mata 'oe afi (eye of the fire) moe ava 'oe afi (hole of the fire) moe ha fua (vakai kihe ngaue 'a Mahina).

    'Oku mahino mei he fakakaukau fakaTonga 'oku veape 'ae ta (time) mo ne hanga 'o fakafuo 'ae va (space) pea 'oku nauna 'ae va (space) mo ne hanga 'o fakauho 'ae ta (vakai kihe ngaue 'a Ka'ili), 'o hange koe faiva "tauhiva," 'aia 'oku "ta" (time) 'ae "tauhi" (keeping) kae "va" (space) 'ae "va" (sociospatial relations) (vakai kihe ngaue 'a Ka'ili mo Mahina).

    ('Oku ui 'a e lea Tonga koe "ta" moe "va" he lea 'Ingilisi koe "time" moe "space" pea ui 'ae lea Tonga koe "fuo" moe "uho" he lea 'Ingilisi koe "form" moe "content," 'aia 'oku 'ata-ki-loto [abstract] 'ae ta [time] moe va [space] kae 'ata-ki-tu'a [concrete] 'ae fuo [form] moe uho [content] [vakai kihe ngaue 'a Mahina], 'o mahino mai 'ae fakapunake ange 'ae lea Tonga he lea 'Ingilisi) (vakai kihe ngaue 'a Ka'ili mo Mahina).

    'Oku taku he fakakaukau fakaTonga koe ta (time) and va (space) koe me'a (matter) pea koe me'a (matter) koe ivi (energy) (vakai kihe ngaue 'a Mahina), 'aia 'oku fokotu'utu'u he funga 'ae lanu kula / kulokula (red colour), 'o kau 'ae lanu hina / hinehina koe fa'ahinbga pe ia 'oe lanu kula / kulokula (vakai kihe ngatu tahina / ngatu takula), moe lanu 'uli / 'uli'uli (vakai kihe ngaue 'a Mahina & Potauaine),

    'E mata kula (red eye) mo ava kula (red hole) 'o ka tafe 'ae ivi mei he 'uli (black) kihe kula (red), 'o hange koe peau kula (red wave) 'oku toe ui koe tsunami (vakai kihe ngaue 'a Ka'ili, Mahina, Mahina-Tuai, Moa, Potauaine). Ka 'e mata 'uli (black eye) mo ava 'uli (black hole) 'o ka tafe 'ae ivi mei he kula (red) kihe 'uli (black), 'o hange koe mata 'uli / tama 'uli (black [seeing] eye) moe ava 'uli (black [seeing] hole) (vakai kihe ngaue 'a Mahinna & Potauaine).

    'E tokoni lahi 'ae 'ilo tu'ufonua mo tupu'a 'a Tonga (mo Moana 'Osenia / Pasifiki) kihe 'ilo fakasaienisi he 'uhinga koe 'ilo mo'oni kotoa pe koe 'ilo (ontology) pea 'oku toki fika ua 'ae founga hono ma'u (epistemology) 'oe 'ilo, 'o hange koe taku 'oku ta (time) mo fuo (form) 'ae kula / kulokula kae va (space) mo uho (content) 'ae 'uli / 'uli'uli moe ngaahi me'a lahi kehe pe (vakai kihe ngaue 'a Ka'ili, Mahina & Potauaine).

    Who says that the ancients were old fashioned, 'o hange koe 'ilo fakasaienisi 'a Kalisi, 'Iulope, 'Esia mo Tonga (moe Moana 'Osenia / Pasifiki? 'Oku nau 'ilo kotoa pe he koe me'a 'oku lau koe 'ilo mo'oni koe 'ilo kotoa pe, 'aia ko hono fakatatau kotoa pe kihe "'iai" pe 'e taha 'oku nau 'ilo kotoa kiai! (vakai kihe ngaue 'a Ka'ili, Mahina, Mahina-Tuai & Potauaine).

    Report

Leave a comment

Make sure you enter all the required information, indicated by an asterisk (*). HTML code is not allowed.

back to top