Menu
cache/resized/7a303faa48902efd848c7494b9385c2b.jpg

RED

Rapid Engineering Diagnostic

Specialize in:

...
Latest News

Ko e ha e faito'o ki he palopalema he ongo 'Akapulu? Featured

Ko e ha e faito'o ki he palopalema he ongo 'Akapulu?

Lau 'a e 'Etita

Ko e hā e faito'o ki he palopalema he ongo 'Akapulu?

Kuo mahino ‘a e hulu pea ope atu ‘a e moveuveu ‘i he founga hono fakalele ‘o e sipoti ‘i he fonua ni pea ‘i hono fakama’opo’opo ‘oku tuhu kotoa pe ki hono faka-politikale’i ‘a e sipoti ‘o tupu ai ‘a e ngaahi fefusi aki ko’eni.

'Oku kau lahi pe ki heni 'a e tōnounou faka-taki, faka-taukei, faka-'ilo, faka-fakaukau, faka-'ulungaanga mo e ngaahi 'elemeniti totonu 'oku totonu ke ma'u 'eha taki lelei pe koha tokotaha fakalele ngaue.

‘Oku totonu ke mahino ki he kau fakalele sipoti ‘a ia ‘oku nau fakalele ‘a e ngaahi kautaha sipoti fakafonua tautautefito ki he Poate ‘i he ‘Akapulu Liiki mo e ‘Akapulu ‘Iunioni ‘oku ‘ikai ko honau ngaahi sino ‘oku senitā ai ‘a e me’a kotoa ka koe fanau va’inga mo e hakotupu ‘o e fonua pehe ki he kakai ‘o e fonua ‘oku nau poupou ki he sipoti.

‘Oku mole ke mama’o hano tukuaki’i ha taha heni pe koha sino fakafo’ituitui ka ‘oku ha mahino mei he’enau fua fatongia ‘a e holofa ‘a e ongo maa’imoa ni ‘a ia ‘oku taku koe ongo sipoti fakafonua ‘eni ‘oku laukau’aki ‘e he fonua pea ‘ave ai ‘a e ongoongo ‘o e Fo’i Pilitote ‘i he Kolope.

'I he taimi tatau 'oku teke 'a e ni'ihi 'i he 'uhinga faka-politikale mo fakafo'ituitui ke tukuhifo ha ni'ihi neongo 'oku lelei pe nai 'enau faifatongia pea 'oku feto'aki pehe pe 'a e fetukuaki.

‘Oku totonu ke mahino ki he ni’ihi toko si’i ko’eni ‘oku nau fakalele ‘a e ongo poate ko’eni pehe ki hono ngaahi komiti kuopau kenau tu’u tau’atāina he koe sipoti ‘oku ‘ikai koha sino faka-politikale ka ‘oku tau’atāina ‘o tatau ki ha fa’ahinga kakai kae tautautefito ki he hako tupu ‘o e fonua ‘o tatau pe ko e ha e kulupu mo e matakali pehe ki he fa’ahinga lotu ‘oku nau kau kiai.

Kuo fu’u fuoloa fau ‘etau fe’ao mo e palopalema ko’eni pea ‘oku hange hano toe tanaki atu ha penisini kiha afi ‘oku lolotonga ulo ‘a e toe kau mai ‘a e kau taki faka-politikale ke teke ‘enau ‘asenita faka-paati mo faka-taautaha‘i he sipoti ‘a ia koe fa’ahinga sino ‘oku totonu ke tau’atāina ma’a e fonua mo hono hako tupu fakalukufua.

‘Oku ‘ikai ngata ai ka ‘oku ne toe fakalalahi ‘a e mavaeua ‘a e kakai ‘o e fonua pea ko hono iku’anga koe moveuveu mo e fefusiaki.

‘Oku tau faka’amuange ke nofo taha ‘a e kau taki faka-politikale ke langa e fonua pea ‘ai ke mavivi pea nau hoko koha sino kene toki fakatonutonu mai ‘a e ngaahi palopalema ‘oku hoko pea tangi kiai 'a e ongo sino ko'eni ka ‘oku ‘ikai ko’enau fakata’ane ‘i loto ‘o vaeua e kakai e fonua.

Kuo ongona ‘a e palopalema he vaa ‘o e ‘Iunioni ‘Akapulu ‘a Mamani( World Rugby) mo e Poate ‘Akapulu ‘a Tonga ‘i he ngaahi lipooti fekau’aki mo e ngaahi me’a fakapa’anga.

‘Oku toe fakaloloma ko hono tuli faka’aufuli ‘a Poate ‘Akapulu LIiki Fakafonua ‘a Tonga mei he Kautaha Liiki ‘a Mamani (International Rugby League).

Neongo koe ngāue ‘eni ‘oku taka faingata’a ke fai hano fakatonutonu mo hano fakatahataha’i he ‘oku lahi hono ngaahi pole ka ‘oku ‘i ai e tui ‘ikai ha toe veiveiua ‘e malava ‘eni kapau tetau tu’u fakataha.

‘Oku fiema’u ‘a e uaine fo’ou ki he hina fo’ou pea ‘oku mahu’inga fau hange koe folofola ‘a e Tama Tu’i kuo ungafonua Tupou V lolotonga ‘ene kei Pilinisi Tupou To’a ‘i hono faka’eke’eke ia ‘i he Televisone “mahalo koe kakai lelei kenau fakalele ‘oku nau kei ‘i ha feitu’u kehe ange he fonua ni”.

Tau lotu pe pea ‘oua tetau fiu hono teke ‘a e me’a ‘oku lelei mo e me'a 'oku fiema'u ke fakatonutonu ki hono 'alunga totonu he tetau malava pe ke a’usia.

 

Leave a comment

Make sure you enter all the required information, indicated by an asterisk (*). HTML code is not allowed.

back to top