Menu
cache/resized/7a303faa48902efd848c7494b9385c2b.jpg

RED

Rapid Engineering Diagnostic

Specialize in:

...
Latest News

Tau sio lōlōa - 'oua 'e fakapolitikale’i e Mate Ma’a Tonga Featured

Tau sio lōlōa - 'oua 'e fakapolitikale’i e Mate Ma’a Tonga

Lau 'a e 'Etita

Tau sio lōlōa - 'oua 'e fakapolitikale’i e Mate Ma’a Tonga 

5 Sepitema, 2019. Kuo hoko ‘a e makuku ‘i he Maa’imoa ‘Akapulu Liiki ‘a Tonga pea ‘e malava heni ke uesia lahi ai ‘a e tu’unga mo e ongoongo ‘o e Timi Mate Ma’a Tonga ‘a ia koe laukau’anga ia ‘o e fonua 'i he taimi nounou ‘okapau ‘e ‘ikai faito’o leva kei taimi.

Neongo kuo matamata ‘e tōmui ‘a e faito’o ko’eni he kuo mama ki he mītia ka koe me’a ia na’e totonu ke ‘uluaki fakakaukau ki ai ‘a e ni’ihi ‘oku nau ‘i he lotolotonga ‘o e makuku ko’eni he ‘oku lahi hono ngaahi ola ‘a ia ‘e matu’aki lahi ange ‘ene uesia kovi ki he maa’imoa 'Akapulu Liiki ‘i ha lelei tene ‘omai.

‘Oku ‘i ai ‘a e totonu ‘a e kau va’inga kenau launga ka ‘i he taimi tatau tautautefito ki he lēvolo fakapolofesinale ‘oku totonu kenau anga maheni kiai ‘oku ‘i ai ‘a e polosesi (process and prodecures) ke fou ai pea ‘oku ‘i ai mo e ngaahi me’afua fakapolofesinale (measures) ‘e ‘uluaki fakakakato ia tukukehe ange ‘a e hala totonu mo e sitepu ke fou ai ka ‘oku ‘ikai koe puna pe mei he sitepu 'uluaki ki he faka’osi ‘a ia ‘oku fa’a hoko ai ‘a e ngaahi maumau ‘oku fa’a faingata’a ke toe faito’o.

‘Oku hoko foki ‘eni makatu’unga ‘i he lāunga ‘a e ni’ihi ‘o e kau va’inga 'a e Mate Ma'a Tonga ‘o taki mai ‘e Andrew Fifita fekau’aki mo e Poate Liiki ‘a Tonga mo ’enau ta’efiemalie ki he’enau fakalele ‘a e maa’imoa talu mei he‘enau hoko hake pea ‘oku hoko ‘eni kene fakafe’atunga’i lahi ‘a e halafononga ‘o e Timi Mate Ma’a Tonga pehē ki hono kaha’u.

‘Oku fai ‘a e fakame’apango’ia ‘i he me’a ko’eni ‘oku hoko neongo 'oku nau tau'atāina ki ai ka ‘oku ‘ikai ketau loto ke pehē ka ‘oku ‘i ai ‘a e tui ‘ikai ha toe veiveiua ‘oku ‘i ai ‘a e ni’ihi ‘oku nau poupou mo teke ‘a e me’a ni kae tautautefito ki he vā ‘o e Poate motu’a mo e Poate lolotonga ‘a ia ko hono fakalea mahino koe ‘asenita faka-politikale 'a e ni'ihi ‘oku makatu’unga ai ‘a e makuku ko’eni.

‘Oku lolotonga nofo ‘a e Mate Ma’a Tonga ‘i he tumutumu ‘i he ngaahi ‘aho ni pea ‘oku ‘uhinga pe ia koe fepoupouaki ‘a e timi mo e kau poupou 'a ia ko kitaulotu ia 'a e kakai Tonga pehe ki he Poate ‘oku nau fakalele ‘a e ‘Akapulu Liiki ‘o tatau ai pe pe koe fē ha Poate pea toe mahulu atu ko e tu’unga ma’olunga ‘oku ‘i ai ‘etau fānau ‘i he lēvolo fakamamani lahi ‘o hangē ko Jason Taumalolo, Andrew Fifita, Siosiua Taukei’aho mo e ni’ihi kehe pe ‘oku nau fika ‘uluaki ‘i mamani ‘i honau takitaha tu’unga 'i he mala'e 'o e 'Akpulu Liiki.

Ko e kalusefai lahi ‘a ‘etau fānau va’inga ke tukuange honau ngaahi monu’ia fakapa’anga, ngeia, lelei mo e masani ‘o e ngaahi me’a’ofa ‘oku nau ma’u ‘i he ngaahi fonua tu’umalie mo takimu’a ‘i he ‘Akapulu Liiki kanau hifo ke hakeaki’i ‘a e maa’imoa ‘o makatu’unga ‘i honau loto’i Tonga mo e laumalie 'ofa fonua pea ‘ave ai ‘a kitautolu ki he tumutumu ‘o e kolope.

‘Oku totonu mo tatau ke holomui leva ‘a kinautolu ‘oku nau ‘omai ‘enau ‘asenita faka-politikale 'o teke heni pea faka’ata’atā ‘enau ngaahi fiema’u fakafo’ituitui mo siokita pea ta’ofi mo 'enau fakaloto’i mo faka’ai’ai ‘a e fānau va’inga ke teke ‘enau ngaahi ‘asenita ka nau sio lōlōa ki he maumau ‘e ala hoko heni he ‘oku mo’oni ‘a e lau ‘a e palōveape “Tahataha e tama pea toe papala”.

Kuo mahino ‘ikai ha toe veiveiua koe me’a ‘oku loto kiai ‘a e fānau va’inga ‘oku fakafofonga’i ‘e Andrew Fifita ‘e ‘ikai malava ia ke hoko ‘o fakatatau mo e Lao ‘o e fonua pehe ki he Tu’utu’uni ‘a e Fakamaau’anga pea ‘e ‘ikai ke malava ‘e he Palēmia tapu ange mo ia ke tu’utu’uni ‘o ma’olunga ange ‘i he Fakamaau’anga mo e lao ‘a ia ko hono fakalea mahino ko e tu’utu’uni ‘eni ‘a e Lao mo e Fakamaau’anga ‘oku ‘i he fatongia ai ‘a e Poate lolotonga pea ‘oku ‘i ai mo e ngaahi fakatonutonu ‘oku lolotonga ‘i he Fakamaau’anga.

Ko hono liliu ‘o e Poate koe polosesi fakalao ia pea ‘oku ‘i ai hono founga ‘a ia ‘e lōlōa ‘o kau kiai mo hano fiema’u ke ‘omai ha fakamo’oni ‘oku ‘ikai toe ue’ia mo veiveiua ‘oku mo’oni ‘a e tukuaki’i mo e ‘uhinga ‘oku loto mamahi ai ‘a Fififta mo e ni’ihi ‘o e fānau va’inga.

‘I he tafa’aki ‘e taha ketau manatu kiai ko e Poate na’e tuku ki tu’a na’e tataki ‘e he Tokoni Palēmia Semisi Sika pehē ki he kau poupou ‘o e PTOA ko e fa'ahi faka-politikale ‘a ia ‘oku malava ke faka’uhinga koe ‘uhinga ia ‘enau lāunga ki he Palēmia.

‘Oku tau vakai tau’atāina pe ki he pēteni ‘o e ngaahi me’a ‘oku hoko pea mo e ‘uhinga ‘oku ne pu’aki mai pea ‘oku mole ke mama'o hano tukuaki'i heni 'o 'etau helo ko Andrew Fifita ka 'oku ‘i ai ‘a e matu’aki fakame’apango’ia ‘i he hoko ‘a e me’a ni mo e ‘ikai ke malava ‘e kinautolu ‘oku nau ‘i loto ‘i he sikalamu ko'eni ke ma’u ha taukei moha fakafuofua ki he ola mo e maumau 'e hoko.

‘E ‘ikai lōlōa mei heni kuo lele’i mai ‘a e makuku ko’eni ‘e he ngaahi mitia muli pea tenau fulifulihi 'i he tafa'aki lehekehe ‘o kau ai ‘a e Poate Liiki ‘a mamani pea ko hono folahi atu ia ‘o e ‘ata fakamotusi’i mo e founga ‘a ia kuo hoko tā tu’o lahi ia ‘i he ‘Iunioni ‘Akapulu ‘a Tonga pea kuo tau ‘ilo pe hono ola ki he fonua pehe ki he fānau va’inga ‘oku ‘ikai ke fa'a fakafiemalie.

Ko hono hakeaki’i ‘o e maa’imoa ni ‘a e Mate Ma’a Tonga ‘oku laukau ai ‘a e Tonga kotoa na’e kamata pe ‘e he’etau fānau va’inga ‘iloa ‘i tu’apule’anga pea ‘e toe malava ke faka’uhinga kapau 'e 'ikai tokanga'i lelei 'a e matangi ko'eni tenau toe kaungatonu pe ki hono veteki ‘okapau ‘e ‘ikai fai leva hano fakalelei'i.

‘Oku fu’u fiema’u ke mavahe ‘aki ‘a e mama’o taha ‘a e kau politiki mo ‘enau ngaahi ‘asenita he ‘oku fiema’u ke kei mafana mo ma’uma’uluta ‘a ‘etau poupou ki he Mate Ma’a Tonga he koe langa fonua ‘eni pea ko hono ta’au ‘oku ‘ave ai ‘a e Fo’i Piliote 'o fakata'utu 'i he langilau pea tau laka fie Tonga leva.

 

3 comments

  • Avondale Fahamokioa
    Avondale Fahamokioa Wednesday, 25 September 2019 11:44 Comment Link

    'Oku fai e taufusi ko 'eni 'a e ongo makanito (Poate kuo 'i tu'a mo e Poate lolotonga) ka 'oku uesia ai e lekooti moe tu'unga ma'olunga ne 'iai 'etau timi.

    Report
  • Nepote T
    Nepote T Monday, 23 September 2019 22:26 Comment Link

    'Oku tau osi takitaha pe he tufakanga, tuku pe ongo tangata ia koeni he lokiako he ko hona ui ia onaua. Tuku pe a Koloamatangi ia mo Edwards he liiki ko hona ui pe ia onaua kena iai he taimi ni. Fekau e kau vainga kenau fepunaki o alu o kumi ha timi kenau vainga mo e fiepopoto.

    Report
  • Emasi Utulangivaka
    Emasi Utulangivaka Sunday, 22 September 2019 04:30 Comment Link

    Fefe kapau e hu mai a palofesa okusi mahina pea mo palofesa Siua lafitani o fetongi a Edward mo koloamatangi kae vave he oku sii ae taimi

    Report

Leave a comment

Make sure you enter all the required information, indicated by an asterisk (*). HTML code is not allowed.

back to top