Menu
cache/resized/7a303faa48902efd848c7494b9385c2b.jpg

RED

Rapid Engineering Diagnostic

Specialize in:

...
Latest News

Fiema’u ha fakamo’oni pau ki he fakatau paasipooti Featured

Fiema’u ha fakamo’oni pau ki he fakatau paasipooti

Lau 'a e 'Etita

Fiema’u ha fakamo’oni pau ki he ngaahi tukuaki’i fakatau paasipooti

‘Oku lahilahi mai ‘a hono ‘ohake ‘a e hoha’a ‘a e Palēmia fekau’aki mo e ngaahi tukuaki’i ki hono fakatau atu ‘o e paasipooti pehe ki ha ngaahi tukuaki’i kehe ‘oku nau felālāve’i pe fekau’aki. ‘Oku mahu’inga mo’oni ‘a e kaveinga ni ke fakahoko ha ngāue kiai he ‘oku totonu ke ma’u ‘a e fakamaau totonu pea ke ikuna ma’u pe ‘a e pule lelei mo e pule ‘a e lao ‘i he fonua.

Kuo a’u foki ki he lēvolo fakavaha’apule’anga ‘a hono talanga’i ‘a e kaveinga ni pea mahino mei ai ‘a ‘ene mafatukituki ki he Pule’anga mo e fonua. ‘I he taimi tatau ‘oku totonu ke ho’ata mai ‘a e ngaahi makatu’unga ‘oku fai’aki ‘a e talanga mo e tukuaki’i ko’eni pea ‘oku fiema’u ke ‘ikai ‘ao’aofia pe popo’uli he kuo hoko koe ‘isiū fakafonua pea ‘oku ne tohoaki ‘a e tokanga ‘a e fonua.

‘Oku ‘i ai ‘a e ki'i fifili pe ki he 'uhinga hono ‘ave ‘a e kaveinga ni ‘o talanoa’i ‘i he lēvolo fakavaha’a pule’anga pea ‘oku totonu ke mahino hono founga mo hono ‘alunga ka ‘oku ‘ikai koha fakamahamahalo pe faka’apē. ‘I he tu’unga fakamahamahalo koia hangē ko e mahino mai ‘oku ne ‘ave ‘a e ‘ata ‘oku ‘ikai malu ‘a e fonua, ‘ikai lelei ‘a e fakahoko fatongia ‘a e kau ma’u mafai pea ‘e tuhu leva ‘a e ngaahi tao ki he tokotaha ‘oku tu’u 'i he fohe 'a ia ko e Palēmia.

Na’e fakahā foki ‘e he Palēmia ‘i he’ene ‘a’ahi ki Nu’usila ‘i he mahina kuo ‘osi ‘a e hokohoko atu hono fakatau ‘ikai fakalao ‘o e paasipooti ‘a ia koe faka’ilonga ia ‘o e pule kovi (corruptions) ‘oku lolotonga hoko ‘i he fonua pea ‘oku uesia ai hono pule’anga.

Lolotonga ‘eni kuo fakahā ‘e he Palēmia Nu’usila John Key ki he ngaahi Kautaha Ongoongo ‘oku ‘ikai kene fakapapau’i pe ko e kakai ‘oku ma’u paasipooti ‘ikai fakalao ‘i Tonga ‘oku nau fetuku mo hū atu ‘a e faito’o konatapu ki Nu’usila pe ‘ikai.

Na’e toe ‘ohake foki he feme’a’aki ‘a e Fale Alea ‘o Tonga ‘i he ‘aho Mōnite 22 ‘o ‘Aokosi ‘a e faka’apē ‘oku ngalingali ‘oku lau miliona ‘a e mahu’inga ‘o e faito’o konatapu kuo hū mai ki he fonua ni ‘e he kau ma’u paasipooti Tonga ‘i he founga kakā ko'eni.

‘Oku mahu’inga foki ke tau sio lelei ki he kaveinga ni he kuo fakahā foki ‘e he Palēmia lolotonga ‘e ne me’a ‘a’ahi ki Nu’usila kuo faka’ilo ‘e he Potungāue Polisi ha toko 12 fekau’aki mo e ngaahi tukuaki’i ko’eni pea ‘oku kau ai ‘a e kau ‘ofisa polisi malōlō.

‘I he taimi tatau ‘oku mahino pe foki na’e fakapaasi ‘e he Pule’anga ‘a e pa’anga ‘e tolu kilu (300,000 TOP) ‘o fakapa’anga ‘aki ‘a e kulupu (Taskforce) ke fakahoko’aki ‘a e fakatotolo ko’eni ‘i he ta’u 2015.

‘Oku toe malie he kuo me’a foki ‘a e Palēmia ‘i he Fale Alea ‘o pehē ‘oku ne ‘ilo ‘oku ‘i ai ‘a e palopalema ka ‘oku ‘ikai tene mea’i pe koe hā e me’a ‘e fai kiai.
Ko e ngaahi fehu’i leva ke fai ha vakai kiai ‘oku pehe ni;

1. Ko e hā e tu’unga ‘o e fakatotolo ko’eni?

2. ‘Oku toe fiema’u nai ha pa’anga ke hoko atu ‘aki ‘a e fakatotolo ko’eni?

3. Ko e hā ‘oku ‘ikai fiemalie ai ‘a e Palēmia ki he tu’unga ‘o e ngāue ‘a hono Pule’anga ki he kaveinga ni?

4. ‘Oku fe’unga nai ‘a e ngaahi fakamo’oni ki he tukuaki’i ko’eni?

5. Ko e tīkoi faka-politikale (political decoy) nai 'eni ke afe’i ‘aki ‘a e tokanga ‘a e kakai ‘o e fonua mei he kaveinga ‘oku toe mahu’inga ange mo vivili?

6. ‘Oku fiema’u nai ke ‘ave ‘a e kaveinga ni ke tālanga’i he lēvolo fakatipilometika lolotonga koe hu’uhu’u mo e faka’apē pea ‘ikai fu’u mahino ha fakamo’oni kiai?

7. ‘Oku fiema’u nai ke hū mai ha kau mataotao fakatotolo mei muli ke fakahoko e ngāue ki he kaveinga ni?

8. Kapau leva ‘oku ‘ikai ha fakamo’oni ki heni pea ‘ikai mo’ua ha taha heni ko hai tene totongi ‘a e ngaahi fakamole koia?

9. ‘Oku totonu nai ke malu’i ‘ehe taki hono pule’anga he ‘oku ho’ata atu ai ‘ene fua fatongia?

‘Oku ‘ikai foki ha fonua ia ‘i mamani ‘e haohaoa ka ‘oku fu’u pelepelengesi ‘a e kaveinga ni ke tālanga’i fakavaha’a pule’anga lolotonga ia ‘oku ‘ikai fu’u mahino ha fakamo’oni kiai ka koe me’a tepū ‘a e ‘ikai ke mahino ki he Pule’anga ‘a e me’a ke fai hangē koia na’e me’a’aki ‘e he Palēmia.

‘Oku totonu mo taau ke ‘omi ‘a e kakai ‘oku nau kaunga ki he tukuaki’i ko’eni kenau fehangahangai mo e fakamaau totonu ‘okapau ‘oku mo’oni pea ‘i ai moha fakamo’oni pau kiai pea ke tautea kinautolu ‘o fakatatau mo e tu'utu'uni 'a e lao.

‘E lava kotoa ‘eni ‘okapau ‘oku maau mo kakato ha fakamo’oni kiai pea fakapapau’i 'o fakamaau'i pea tautea kae ‘ikai ko e talatalanoa ‘ata’atā pe.

12 comments

  • Eliesa Fifita
    Eliesa Fifita Wednesday, 24 August 2016 11:28 Comment Link

    Mo'oni lahi 'a e talanoa ko'eni pea 'oku tau manatu ki hono toutou 'ohake 'a e Tongasat mo e paasipooti 'e 'Akilisi he kuohili. 'Oku tau loto ke puke mai e kakai ko'eni 'o tautea ka 'oku fakaoli he 'oku hange pe 'eni ia ha fananga pe kuo tau angamaheni kiai. Koe 'ai pe ke afe kiai e tokanga 'a e kakai kae tuku e ngaahi faihala ia 'oku lolotonga hoko pea faingofua e ngaue kiai. Kapau na'e mo'oni 'eni koe ha 'oku faingata'a ai ke fakahoko he ko 'Akilisi 'oku PM. Malie ee...

    Report
  • Fakalalafu
    Fakalalafu Wednesday, 24 August 2016 11:23 Comment Link

    'Oku ou poupiu atu ki he lau ko'eni 'a e 'etita pe kuo fuoloa foki 'etau fanongo he keisi ko'eni ka 'oku te'eki fai ha hopo pe kuo mo'ua ha taha. 'Oku fiema'u ke mahino pe koe ha 'oku hoko na'a ua 'aki pe 'eni e talanoa kia siana tamate na'e lau 'e he Palemia lolotnga ;ene kei fakafofonga 'oku 'i tofoa pea 'osi pe koia 'o ngata ai.

    Report

Leave a comment

Make sure you enter all the required information, indicated by an asterisk (*). HTML code is not allowed.

back to top