Menu
cache/resized/7a303faa48902efd848c7494b9385c2b.jpg

RED

Rapid Engineering Diagnostic

Specialize in:

...
Latest News

Kehekehe ‘a e Founga faka-Tu'ufonua faka-Tonga mo e Founga faka-Saienisi faka-Uēsite ki hono Kumi 'o e 'Ilo mo e Poto Featured

Professor Hufanga Dr. 'Okusitino Mahina Professor Hufanga Dr. 'Okusitino Mahina

FONUA MOE TALA/CULTURE AND LANGUAGE

‘ATIKOLO 27: KEHEKEHE ‘A E FOUNGA FAKATU‘UFONUA FAKATONGA MO E FOUNGA FAKASAIENISI FAKAUĒSITE HONO KUMI ‘OE ‘ILO MOE POTO

Fai ‘e Palōfesa Hūfanga Dr ‘Ōkusitino Māhina
Professor of Art, Culture + Critical Anthropology
Moana University + Vava‘u Academy for Critical Inquiry + Applied Research

Na‘a ku talanoa, he ‘atikolo 26, kihe fili ke ngāue‘aki ‘a e lea ko e “fakamatala ‘ea” moe lea koe “fakamatala matangi,” ‘aia koe lea Tonga koe “’ea” koe liliu ia ‘o e lea ‘Ingilisi koe “air” moe lea koe “matangi” koe to‘o pē ia mei he‘etau lea Tonga tu‘ufonua. ‘Oku kehekehe ‘a e founga hono kumi ‘a e ‘ilo (epistemology; ways of knowing) ‘o e ‘iai ‘iate ia pē (ontology; ways of being), ‘aia ‘oku makatu‘unga he ‘ilo (ako faka‘uhingame‘a) hono liliu ki he poto (ako faka‘aongame‘a) he ‘uhinga ‘oku mu‘omu‘a ma‘u pē ‘a e ‘ilo he poto kae muimui ma‘u pe poto he ‘ilo kae ‘ikai ko e mu‘omu‘a ‘a e poto he ‘ilo, ‘aia ‘oku fepaki fakafakakaukau mo fakangāue. Teu lave heni, he ‘atikolo 27, kihe founga fakaako kehekehe hono kumi ‘a e ‘ilo mo e poto ‘i Tonga mo e Uēsite.

‘Oku mahino ‘eni he fakakaukau mo fakangāue fakaTonga tupu‘a ‘o e ako, ‘aia ko e liliu fakatā-vā, fakafuo-uho (mo faka‘aonga) ‘o e ‘atamai mo e fakakaukau mei he vale (ignorance) kihe ‘ilo (knowledge) kihe poto (skills), ‘o mu‘omu‘a ma‘u pē ‘a e ‘ilo he poto. Na‘e makatu‘unga foki ‘a e ako he fakakaukau mo fakangāue fakaTonga he “fakaha‘a” (ha‘a as professional classes), ‘o tefito he vahetolu lalahi ‘o e ‘aati, ‘aia ko e faiva, tufunga mo e nimamea‘a, ‘o hangē koe ha‘a faiva fānifo, ha‘a tufunga lalava mo e ha‘a nimamea‘a koka‘anga – kae makatu‘unga ‘a e fakakaukau fakaUēsite tu‘ufonua ‘o e ako he “faka‘apiako” (schools as social institutions), ‘aia ko e kumi ki he ‘ilo mo e poto mo mu‘omu‘a ma‘u pē ‘a e ‘ilo he poto, ‘o hangē ko e sapuseki ko e fika, saienisi mo e hisitōlia.

‘Oku ‘asi ‘a e kehekehe ‘o e founga hono kumi ‘a e ‘ilo he kehekehe ‘a e founga fakatu‘ufonua fakaTonga mo e kehekehe ‘o e founga fakasaienisi fakaUēsite. Na‘a ku taukave ‘a e mā‘uhinga ke ngāue‘aki ‘a e founga fakatu‘ufonua fakaTonga mo e founga fakasaienisi fakaUēsite fakatoulōua, ‘o hangē ko e tekinolosia fakaenatula ‘oku vaka mai ai ‘a e founga fakatu‘ufonua fakaTonga, ‘o hangē ko e tala ‘e he monumanu ‘a e hake ‘aha peau kula, mo e tekinolosia fakaetangata ‘oku vaka mai ai ‘a e founga fakasaienisi fakaUēsite, ‘o hangē ko e tala ‘e he Senitā Fakaongo Tsunami ‘i Hauai‘i ‘a e hake mai ‘aha tsunami, ‘aia koe lea fakaSiapani kihe lea fakaTonga ko e peau kula.

‘Oku ‘iai ‘a e ‘ilo mo e poto fakatu‘ufonua fakaTonga hono tā ‘a e kapa, lahi, fafangu moe kaikaila he hoko ‘aha matangi ‘ahiohio, ‘o hangē hano tuli ke ‘alu, ‘aia ‘oku mālie hono makatu‘unga fakasaienisi, ‘o hoko ‘a e ivi (energy) ‘oku vaka atu he ongo (sound) kene fakavaivai mo holoki ‘a e ivi ‘oku vaka mai he matangi (wind). ‘Oku fenāpasi ‘eni mo e taukave ‘a e vūsika (physics) ‘oku ‘ikai faka‘auha pē fakatupu ‘a e ivi ka ‘oku liliu pē mei he fuo/fōtunga ‘e taha kihe fuo/fōtunga ‘e taha, ‘o hangē ko ‘ene vaka mai ‘ae ivi he afi, maama, ‘uhila, mīsini, lolo mo e peau, ‘aia ‘oku kau heni ‘ene vaka mai he matangi ‘ahiohio mo ‘ene vaka atu he ongo.

‘Oku fehangahangai ‘a e mo‘oni fakavūsika mo fakasaienisi ko ‘eni mo e taku koia ‘oku fepaki ‘a e fo‘i mamani mo e faingata‘a lahi ko e tupu tokua mei hono “faka‘auha” ‘a e ivi (mo e ‘ātakai), ‘o tupu ai ‘a e fokotu‘u ke “fakatupu” ha toe ivi fo‘ou (renewable energy). ‘Oku ‘ikai ‘aupito ke hoko ‘a e faingata‘a hono “faka‘auha” ‘o e ivi pē mei hono vete‘aki ‘a e faingata‘a hono toe “fakatupu” ha ivi fo‘ou he ‘oku liliu pē mei he fuo ‘e taha kihe fuo ‘e taha – ka ‘oku tupu ‘a e faingata‘a vivili ‘o e ma‘u‘anga ivi he ta‘etatau mo potupotukehekehe hono ngāue‘aki mo fokotu‘utu‘u tavale kae ‘ikai ke tatau mo potupotutatau, ‘o matolu mo fokotu‘unga he feitu‘u ‘e taha pea manifi mo vavanga he potu ‘e taha.

ANFF leva e malanga kae tau,
‘Ofa atu fau moe manatu ma‘u,
Ka tau toki hoko atu.

Leave a comment

Make sure you enter all the required information, indicated by an asterisk (*). HTML code is not allowed.

back to top