Menu
cache/resized/7a303faa48902efd848c7494b9385c2b.jpg

RED

Rapid Engineering Diagnostic

Specialize in:

...
Latest News

Fiematai mo Ta‘engali

Fiematai mo Ta‘engali

­­­Kōlomu ‘Ilo/Poto, Fonua/Kalatua, & Tala/Lea & Kōlomu Faiva Ta‘anga, Faiva Hiva, & Faiva Haka

Fiematai mo Ta‘engali

- ‘Oku fa‘oaki ‘ae ‘ilo/poto & faka‘ofo‘ofa/‘aonga, meihe ako he fonua/kalatua, mo talaki/fetu‘utaki he tala/lea, koe ongo vaka fakafonua/fakasōsiale fakatoulōua.

- ‘Oku tomu‘a fakafatu/fakafa‘u ‘ae ta‘anga/maau pea tomui fakaafo/fakafasi koe hiva & fakahaka/fakasino koe haka, he‘ene hokohoko fakalosikolo.

- ‘Oku ‘ave ‘ae kuohili ki mu‘a (kuongamu‘a) koe tūhulu kae ‘omi ‘ae kaha‘u ki mui (kuongamui), ‘o huluhulu ‘ehe taukei, & fakatatau kinaua he lotolotonga, ‘i loto (kuongaloto).

Filosofī FakaTonga (& FakaMoana ‘Ōsēnia) Tā-Vā ‘oe ‘Iai

Filimi Tokiumenitulī

Fuahulu‘i ‘Aotealoa/Nu‘usila

 ‘Eiki Sōfele Kakala:

Koe Taha‘i Punake Polinisia,

Fakanaite ‘e Tu‘itapu Sōane Paulo II

Na‘e fuahulu‘i ‘ae faiva/filimi tokiumenitulī, hono tufunga & talēkita ‘e Neka ‘Aipolo, koe “‘Eiki Sōfele Kakala: Koe Taha‘i Punake Polinisia, Fakanaite ‘e Tu‘itapu Sōane Paulo II”, he falefaiva & falehele‘uhila, Hoyts, he Paaka Silivia, ‘i Maungarei/Mauni Uēlingatoni, ‘i Tāmaki Makaurau/ ‘Okalani, ‘i ‘Aotealoa/Nu‘usila, he ‘aho Falaite 14, Hilingamea‘a/Siulai, 2023.

Na‘e toe kamata foki he ‘aho ni, Falaite 14, ‘ae Kātoanga Matariki ‘ae kāinga Mauli hono ma‘alali honau Ta‘u Fo‘ou, ‘ene fuahoko heni koe ‘aho mālōlō fakapule‘anga, ‘o kau fakataha mo hono fuahulu‘i ‘oe faiva/filimi tokiumenitulī (kae kamata foki he hopo pongipongi ‘i Hilingamea‘a/ Siulai ‘ae pupunga Mataliki ‘i Tonga [pē pupunga Peliatisi] ‘ae Kātoanga ‘Inasi ‘ae Tu‘i Tonga).

Na‘e fakanofo naite foki ‘a ‘Eiki Sōfele Kakala ‘e Tu‘itapu Sōane Paulo II, he Vatikano, ‘i Loma, koe ngeia & langilangi fakamamanilahi tupu meihe fo‘ou & makehe, fungani & tu‘utai, masani & lahi, ‘ene ngaahi ngāue fakapunake ma‘ongo‘onga & mā‘uhinga, tu‘uloa & tolonga. ‘Oku ‘ikai ngata pē he faiva talanoa, faiva ta‘anga, faiva hiva, (& faiva haka), kae toe ope atu kihe faiva fakaoli, faiva fakafakamamahi, & faiva fieta.

‘Oku ‘ikai lava ke ‘osiki & maokupusi ‘ae mālie & faka‘ofo‘ofa atu, mā‘uhinga & ‘aonga fau, ‘oe fuo, ma‘olunga/loloto, loloa, & maokupu/fālahi, ‘ae lukufua & kātoa ‘oe ngāue fakapunake ‘a ‘Eiki Sōfele Kakala. ‘Oku ma‘u ‘ae fanga ki‘i ‘ata si‘i he faiva ta‘anga hiva (& haka) loloto fau ‘i lalo koe “Fiematai mo Ta‘engali” hono fai ‘ehe hou‘eiki Kolisi Tutuku ‘Apifo‘ou hono fuahulu‘i ‘oe faiva/filimi tokiumenitulī, he ‘aho Falaite 14.

 Fiematai mo Ta‘engali

Koe ta‘anga, hiva & haka fakaoli & fakamamahi

Koe fakafatu/fakafa‘u, fakaafo/fakafasi, & fakahaka/fakasino ‘e ‘Eiki Sōfele Kakala

Koe liliulea ‘Ingilisi ‘e Makahokovalu Pailate, Mele Ha‘amoa Māhina ‘Alatini, & Palōfesa Hūfanga-He-Ako-Moe-Lotu Dr ‘Ōkusitino Māhina

  1. Fakatapu kihe Hau ‘eni fonua

Tapu moe ha‘a kotoa ‘oku fa‘a takua

Koe hā ha‘o pakilau, ‘iō?                     

Fai mei tu‘amama‘o, ‘iō!

  1. Pea ko hono hoko, ‘iō!

Kolisi Faiako, ‘iō!

Koe lau ‘eni ia ‘a ha‘a matai

Koha ki‘i fonua si‘i ‘i mamani

He ‘ikai tokua kene matu‘uaki 

  1. ‘Ae fakalakalaka ia ‘oku fai

Ta‘e tene piki kiha fonua lahi  

Koe hā ‘a ‘eta founga ‘oku fai?            

Kuo ‘osi ‘alu atu si‘i Tonga tokolahi

Ke ngāue he fonua lalahi

  1. Pea kuo ma‘u ai ha fu‘u pa‘anga lahi

Ke tokoni ki si‘ota vaivai

Kae pango kuo tupu ha palopalema ai

Koe nofo ‘ova ‘ae tokolahi

Kau ai e ki‘i motu‘a ko Fiematai

  1. Ne loto mamahi ai hono mali

Pea teleletiō kiai ‘a Fiematai    

Hono finemotu‘a ko Ta‘engali

Kene talaatu ai ‘a ‘ene loto mamahi     

‘Ihe ‘ene to‘onga ‘oku fai

  1. ‘Ofa ā ‘ae matanga ‘o me‘a mai kiai

Hono vete ‘oe palopalema ni  

Fiema‘u ke langa hake ‘ae fonua ni      

Kae malu pē si‘i nofo mali

Pea teleletiō leva ‘a Ta‘engali

  1. Ki hono husepāniti ko Fiematai

‘E Fiematai, koe hā, ho‘o me‘a ‘oku fai?                      

Ngalingali kehe ho‘o ta‘etohi mai, Fiematai

‘E Ta‘engali ko si‘oku mali

Koe hā kuo ke hoha‘a ai?

  1. Tuku mu‘a ho‘o fakanunununu mai, Ta‘engali

‘E Fiematai kou fiu au hono kātaki

E fu‘u Mauli ‘oku fa‘a lau ‘ehe kakai

‘E Ta‘engali ko si‘oku mali

‘Oua teke tui koe kihe lau ‘oku fai

  1. He‘e tupu ai ha‘ata vātamaki, Ta‘engali

‘E Fiematai, ‘oua teke loi mai

Talaatu kau ‘alu teke tangilaulau          

Lavenoa‘ia ai si‘i fānau, pakupaku!

‘E Ta‘engali kuo ‘osi talamai!

  1. ‘E Haua ho‘o me‘a ‘au ia ‘oku fai

Koe hulohla moe haua takai, ‘ivī! Ta‘engali

‘Io, koe me‘a fakamamahi

Koe feinga ke langa‘ihake si‘ona ‘api

Ka ko hai na‘a ne ‘amanki

  1. ‘E iku ia ‘ona mavae ai

‘Ei, ‘ei, ‘ei, tuku ‘ena, Fiematai

Kau ka ki‘i lea teke mamatea ai

‘Oua teke holiholi mai

Ta‘engali vai, kuo tonu ho hingoa

  1. Kau lea atu teke māngoa, vale mūnoa

‘Alu ā koe ia ‘e Fiematai

‘Oku lahi ‘ae tangata ‘ihe fonua ni

‘Osi hota ‘api

‘Osi pea ‘osi finemotu‘a matakovi

  1. Kovi hota ‘api koe hulu ‘eta holi

Koe mo‘oni, ‘oku sai pē ‘ae holi

Kā ke fakapotopoto‘i

Fai pē ke lava ho fatongia

Kā koe fāmili pē ‘oku mahu‘inga taha

  1. Koe koloa fungani kihe ‘Otu Tonga

 

‘Oku tefito ‘ae faiva mālie lahi koe “Fiematai mo Ta‘engali” hono fakafatu/fakafa‘u, fakaafo/fakafasi, & fakahaka/fakasino, ‘ehe taha‘i punake kakato ‘iloa lahi taha ‘o Tonga (& Moana ‘Ōsēnia) & vaa‘ivaka moe kau helo he faiva hiva/mūsika ‘i mamanilahi, ko ‘Eiki Sōfele Kakala, he faiva talanoa ‘ene vaka mai he ngaahi faiva lahi, ‘o kau ai ‘ae faiva ta‘anga/faiva maau, faiva hiva, (faiva haka), faiva fakaoli, faiva fakamamahi, & faiva fieta.

‘Oku tefito ‘ae faiva talanoa moe faiva ta‘anga/faiva maau hono fakatatau ‘ae ‘uhinga; faiva hiva hono fakatatau ‘ae nota, afo, pē fasi; (faiva haka hono fakatatau ‘ae sino); faiva fakaoli hono fakatatau ‘ae ngalipoto moe ngalivale, ‘o fakaola he kata; faiva fakamamahi hono fakatatau ‘ae anga‘itangata & anga‘imanu, ‘o fakaola he fakamā; & faiva fieta hono fakatatau ‘ae tā & vā.

‘Oku ngāue‘aki lelei ‘ehe punake kakato ni ‘ae ngaahi me‘angāue faka‘aati & fakalitilēsa lahi he ngaahi faiva ni, ‘o hangē koe “heliaki” he faiva talanoa & faiva ta‘anga/faiva maau; “tu‘akautā” he faiva hiva; moe “hola (kaiha‘asi pē hakafungahaka)” he faiva haka. ‘Oku ‘uhinga kotoa ‘ae ngaahi me‘angāue ni koe “fakahū ‘ae tā-vā ‘e taha ‘i tu‘a, ‘i loto, he vaha‘a ‘ae tā-vā ‘e ua”.

Na‘e tokanga mo mā‘uhinga makehe ‘a ‘Eiki Sōfele Kakala he “tā-vā FakaTonga”, ‘o kau ai ‘ae “tu‘akautā” he‘ene ‘iloa koe “tilipileti”, koe “fakahū ‘ae tā-vā ‘e taha ‘i tu‘a, ‘i loto, he tā-vā ‘e ua”. ‘Oku kau ai ‘ae fakahū ‘oe “‘uhinga ‘e taha he vaha‘a ‘oe taa‘i‘uhinga, vaa‘i‘uhinga ‘e ua”, he faiva ta‘anga/faiva maau; “ongo ‘e taha he vaha‘a ‘oe taa‘iongo, vaa‘iongo, ‘e ua”, he faiva hiva; & “haka ‘e taha he vaha‘a ‘oe taa‘ihaka, vaa‘ihaka ‘e ua”, he faiva haka.

‘Oku mahino lelei ‘ae “tu‘akautā” he hiva tu‘ufonua FakaTonga tupu‘a, ‘o hangē koe “hiva fakahēhē”, he faiva hivale‘o & “tā-vā fakatohele”, he faiva tāme‘alea, moe “tā-vā helepasi”, he faiva hivale‘o (& faiva haka). ‘Oku ngāue‘aki lelei ‘ae ngaahi ‘ākenga/sīpinga/tekiniki fakahiva “tu‘akautā” ‘i onopooni he “tā-vā la‘ula‘u” pē “tā-vā tutituti”, he faiva tāme‘alea.

Na‘e toe ngāue‘aki lelei ‘e ‘Eiki Sōfele Kakala ‘ae ngaahi liliu lalahi he hiva tu‘ufonua FakaTonga tupu‘a, (‘o hangē koe me‘etu‘upaki, ‘otuhaka, & lakalaka), koe liliu fasi, kehe-kehe (‘o kau ai ‘ae feliliuaki ‘ae afo/fasi fakafa‘ahikehe, pē fakamaina/fakamīnoa moe afo/fasi fakafa‘ahitaha/ fakafa‘ahitatau, pe fakamaisoa/fakamīsoa), liliu tuai-vave, liliu ma‘olalo-ma‘olunga, moe liliu le‘osi‘i-le‘olahi. ‘Oku tupu hono fakafenāpasi/fakatatau maau ‘ae ngaahi liliu ni ‘enau tatau, potupotutatau, & mālie/faka‘ofo‘ofa, hono “‘ilo‘i” ‘ehe ‘atamai, ‘ene fakaola koe māfana, vela, & tauelangi, hono “ongo‘i” ‘ehe loto.

‘Oku mahiki hake mo makehe ange kihe tu‘unga fo‘ou ‘ae ngaahi faiva lahi he ngāue fakapunake ‘a ‘Eiki Sōfele Kakala he‘ene fakafenāpasi lelei mo‘oni ‘ae fa‘unga hiva FakaTonga & sisitemi mūsika Faka‘Iulope, koe ongo founga kehekehe pē. Na‘e ‘ikai kene tukuhifo/tukulalo ‘ae founga FakaTonga kae tukuhake/tuku‘olunga ‘ae sisitemi Faka‘Iulope, ka na‘a ne fakatatau fakatoulōua hona anga tau‘atāina pē ‘o kinaua, he funga ‘oe ‘ilo & poto, maama & mahino.

Toki hoko atu,

ANFF leva le malanga kae tau,

‘Ofa fau & ‘ānau ma‘u,

 Makahokovalu Pailate, Talēkita, ‘Ākiheuho &

Palōfesa Hūfanga-He-Ako-Moe-Lotu Dr ‘Ōkusitino Māhina, Palōfesa Filosofī FakaTonga, ‘Ātolopolosī Fakahisitōlikolo, & ‘Esifētiki, Vava‘u Academy for Critical Inquiry & Applied Research

 

Leave a comment

Make sure you enter all the required information, indicated by an asterisk (*). HTML code is not allowed.

back to top