Menu
cache/resized/7a303faa48902efd848c7494b9385c2b.jpg

RED

Rapid Engineering Diagnostic

Specialize in:

...
Latest News

Ko e Tā mo e Vā & Pulu mo e Fakahū he Faiva 'Akapulu Featured

Ko e Tā mo e Vā & Pulu mo e Fakahū he Faiva 'Akapulu

Kōlomu 'Ilo / Poto, Fonua / Kalatua, & Tala / Lea:
Knowledge / Skills, Culture, & Language Column

Ko e Tā mo e Vā & Pulu mo e Fakahū he Faiva 'Akapulu

'Oku fa'oaki 'ae 'ilo/poto 'oku ma'u he ako[1] he fonua / kalatua mo talaki he tala / lea koe ongo vaka fakafonua ta'emavahevahe, he 'iai / Knowledge and skills gained in education are constituted or composed in culture and transmitted or communicated in language as indivisible social vessels, in reality.

Filosofī FakaTonga (mo FakaMoana 'Ōsēnia) Tā-Vā 'oe 'Iai / Tongan (and Moana Oceania) Time-Space Philosophy of Reality.

Na'a mau talanoa faka'osi heni he tā moe vā he ngaahi 'aati, pē faiva, tufunga, moe nimamea'a[2], tupu'a motu'a mo hake'uta fo'oua fakaTonga. 'Oku "fa'u mo ngaohi" (pē "tā") 'ae 'aati, pē faiva, tufunga, moe nimamea'a, kotoa pē koe tā moe vā he tā moe vā pē 'iai.

'Oku ma'u 'eni honau ngaahi hingoa fakatā-vā kehekehe takitaha, 'o 'uhinga 'ae "faiva"[3] koe "tā 'aha vā" 'oha faiva; "tufunga"[4] koe "tā 'aha vā" 'oha tufunga; moe nimamea'a hono "tā ('ehe nima) 'aha vā" 'oha nimamea'a.

'Oku tefito 'ae "fa'u moe ngaohi" 'ae faiva, tufunga, moe nimamea'a kotoa hono "taa'ivā, vaa'itā" 'e "taha" (pē toe "lahi") he vaha'a 'oe ongo "taa'ivā, vaa'itā" 'e "ua" -- 'o ngāue'aki 'ae ngaahi me'angāue faka'aati, 'o hangē koe "hola, kaiha'asi, pē hakafungahaka" he faiva haka; kupesi (koe "taa'ivā, vaa'itā" 'e "taha") he tufunga lalava (he vaha'a 'oe ongo "taa'ivā, vaa'itā" 'e "ua" koe kafa kula moe kafa 'uli [he fōtnga 'oe "kohi / laini" koe "ta"); moe "hui" he nimamea'a tuikakala, moe hā fua.

'Oku hoko heni hono fakafuo 'ehe tā 'ae vā kae fakauho 'ehe vā 'ae tā, he 'ata-ki-loto, 'oe ngaahi 'aati -- 'o hangē pē koe fakatā 'ehe fuo 'ae uho kae fakavā 'ehe uho 'ae fuo, he 'ata-ki-tu'a, 'oe ngaahi faiva, tufunga, moe nimamea'a -- 'aia koe ngaahi hoa / soa (he lea Ha'amoa) fepikipiki pē ta'emavahevahe tu'uma'u mo ta'engata he 'iai.

'Oku tupu meihe "fakahū" (pē "fakamata" / "fakaava")[5] 'ae "taa'ivā, vaa'itā" 'e "taha" (pē toe lahi ange) he vaha'a 'oe ongo "taa'ivā, vaa'itā" 'e "ua" 'ae "mālie" / "faka'ofo'ofa" ('oku tefito he "tatau" moe "potupotutatau" koe hoa / soa ta'emavahevahe) -- 'o fakaola he "tauelangi" ('oku tefito he "māfana" moe "vela" koe hoa / soa ta'emavahevahe). 'Oku toe ta'ota'o atu mo 'ene toe "auiiki / tu'oiiki / 'auvalevale / tu'ovalevale (kae 'ikai koe "aulalahi" / "tu'olalahi") koe toe me'afua faka'aati 'oe "mālie" / "faka'ofo'ofa."

'Oku ma'u lelei kotoa 'eni he kotoa 'ae ngaahi faiva, tufunga, me nmamea'a -- 'o kau lahi ai 'ae "faiva" 'akapulu (kae 'ikai koe "sipoti"[6] 'akapulu ['o hangē pē koe "peau sesimiki moe hu'a-moe-mamaha" he fakasaienisi moe "peau tsunami" he fakaSiapani, 'o teke'i 'ae lea loloto koe "peau kula" fakaTonga mohu mo fonu 'ilo [moe poto)] 'o mamaha lahi mo pasangasanga mo'oni hono 'uhinga) he "faiva" hono "fakahū" (pē "fakamata" / "fakaava"[7] 'ae "pulu" koe me'angāue faka'aati 'ehe kau faiva 'akapulu ('aia koe ongo "fa'ahi 'ohofi [mo "avangi"]" moe "fa'ahi ta'ofi" [mo "tāpuni"] 'e "ua") 'oe faiva 'akapulu.

'Oku fetukuaki holo 'ae "pulu" hono "faiva" 'ehe "sino" he vaha'a 'oe ongo fa'ahi fe'auhi faiva 'akapulu koe "fa'ahi 'ohofi (pē avangi)" 'oku ne "ma'u" mo feinga ke "huufi" 'ae "pulu" koe me'angāue faka'aaati -- kae "fa'ahi ta'ofi" ē 'oku ne "hala" he "pulu" mo feinga ke "fakata'ofi" (pē tāpuni) 'ae pulu -- 'aia 'oku fai kotoa hona ongo vaha'a 'oe ongo "taa'ivā, vaa'itā" he "taa'ivā, vaa'itā" 'e "ua" 'oe mala'e faiva 'akapulu -- 'o taumu'a ke ma'u 'ae "kai" (pē poini pē sikoa) ke mālohi mo ikuna kae 'ikai koe fo'i moe 'ulungia.

'Oku fokotu'utu'u fakatā-vā mo fakafuo-uho 'ae mala'e faiva 'akapulu[8] -- 'o tā-vā, fuo-uho, loloa, ma'olunga / loloto, mo
maokupu / fālahi -- 'aia 'oku kohi / laini 'auti 'ae ongo fa'ahi loloa kae kohi / laini tata'o (pē "kai") 'ae ongo fa'ahi maokupu / fālahi -- 'o toki "faiva" leva 'ae "pulu" hono "taa'ivā, vaa'itā" koe me'angāue faka'aati hono "fakahū" (pē "fakamata" mo "fakaava") he vaha'a 'oe ongo "taa'iva, vaa'itā" 'e "ua" kae lau 'ae "kai."

'Oku toki faiva leva 'ae "pulu" pē 'e "taha" he vaha'a 'oe ongo fa'ahi 'e "ua," koe "fa'ahi 'ohofi" (mo "avangi") moe "fa'ahi tā'ofi" (mo "tāpuni") 'i "loto" he mala'e (pē panagai) faiva 'akapulu 'oku tafa'akifā / tapa'akifā "loloa" he ongo tafa'aki kohi / laini 'auti -- moe "maokupu" / "fālahi" he ongo muiaki kohi / laini tata'o, 'o fakatoulōua 'ae kohi / laini 'auti moe kohi / laini tata'o (pē laukai) he vaha'a 'oe ongo tuliki fuka.

'Oku kau heni moe lele, molo, moe ualaki 'ae "sino" moe "pulu" hono lī, tolo, moe paasi 'ae "pulu" 'ehe sino 'ae "pulu" fakataha moe 'aka ('o kau ai 'ae 'aka 'auti, aka fakatō, 'aka ma'olunga, 'aka fakatoto, 'aka tolopu, moe 'aka fakahū ['ae "pulu" 'e "taha" he vaha'a 'oe ongo kolo 'e "ua") 'ehe sino 'ae "pulu," moe hā fua. Kaekehe, 'oku mate kotoa 'eni kihe "fakahū" (pē "fakamata" pē "fakaava") 'ae "tāa'ivā, vaa'itā" 'oe "pulu" koe me'angāue faka'aati "'i tu'a, 'i loto," he vaha'a 'oe ongo "taa'ivā, vaa'itā" 'e "ua."

Ko e Ngaahi Fakava'e/Fakafutinouti

[1] 'Oku fakalea filosofī fakatā-vā 'ae ako, koe liliu fakatā-vā, fakafuo-uho, mo faka'aonga-ngāue 'ae 'atamai moe loto meihe vale kihe 'ilo kihe poto, he hokohoko fakalosikolo koia.

[2] 'Oku fakalea fakatā-vā 'ae 'aati (pē faiva, tufunga, moe nimamea'a), koe liliu fakatā-vā, fakafuo-uho, mo faka'aonga-ngāue meihe tu'unga 'oe felekeu / fepakipaki kihe tūkunga 'ae maau / fenāpasi he tatau moe potupotutatau ke ma'u 'ae mālie / faka'ofo'ofa -- 'o fakaola he māfana moe vela he ma'u 'ae tauelangi.

[3] 'Oku veape 'ae lea koe "fai" kae nauna 'ae lea koe "vā," 'o 'uhinga hono "fa'u pē ngaohi" (pē "ta") hā faiva, 'o hangē koe faiva tā'anga meihe "lea" (pē "vā"); faiva hiva meihe "ongo" (pē "vā"); moe faiva haka meihe "sino" (pē "vā").

[4] 'Oku ma'u 'ae lea koe "tufunga" koe lea tafe/heke meihe lea koe "tāfunga," 'o "tā" 'ae "tā" ('oku toe lahi mafuli koe "tū," "tō," "tē," moe "tī") kae "vā" 'ae "funga" (i.e., "surface," "place," or "space").

[5] 'Oku taukave 'ehe Filosofī FakaTonga (mo FakaMoana 'Ōsēnia) Tā-Vā 'oe 'Iai, koe tā-vā pē 'iai koe "me'a" (matter) moe me'a koe ivi (energy) 'oku vahevahe kihe "ivi kula" (red energy) moe "ivi 'uli" (black energy) -- 'aia 'oku "matolu" mo "mālohi" taha he "mata" (eye) mo hono hoatatau, koe "ava" (hole) -- 'o hangē koe "mata e matangi" (eye of the wind) pē "ava e matangi" (hole of the wind) moe "mata e afi" (eye of the fire) pē "ava e afi" (hole of the fire); na'e 'uhinga mālie mo loloto pehē hono ui he'etau fanga kui-'otua 'ae "peau tangata, peau ta'ane, pē peau tāmate" koe "peau kula" 'oku "fakamata" pē "fakaava" hono tā moe vā, fuo moe uho -- 'o 'uhinga koe liliu 'ae ivi meihe "'uli'uli" 'oe loto mo'ungaafi moe "'uli'uli" 'ae kilisitahi 'oe moana loloto kihe "kula" 'oe fukahi tahi hono peau moe ngalu.

[6] Na'e liliu 'ae lea "sipoti" koe "sport" he lea faka'Ingilisi meihe lea fakaFalani / fakaFalanisē koe "ngāue kehe meihe ngāue tu'uma'u mo anganaheni 'o taumu'a koe faito'o sino, 'atamai, moe loto" -- ka 'oku 'uhinga mālie fakapatonu 'ae lea Tonga koe "faiva" kiha "ngāue 'oku "tā" / "fai" he "vā" -- 'o hangē koe faiva hiva koe "vā" hono "tā" he tatau, potupotutatau, moe mālie / faka'ofo'ofa -- mo fakaola koe māfana, vela, moe tauelangi ('oku toki toe hoko koe faito'o sino, 'atamai, moe loto).

[7] 'Oku fuopotopoto (mo fuololoa) mo takai-mo-vilo 'ae "mata" (eye} moe ava (hole) (i.e., vortex-like, helix-type, spiral-cyclical, by way of both time and space, and form and content.

[8] Na'e fakahuafa 'ae mala'e fai'anga faiva 'akapulu (moe ngaahi faiva kehekehe, 'o hangē koe ngaahi faiva 'atelita moe hā fua) ko "Teufaiva" (kae 'ikai koe "Teusipoti") -- 'aia koe "mala'e" (he fakaTu'i Tonga / fakakauHala'uta moe fakaTu'i Ha'atakalaua / fakaKauhalalalo -- kae "panagi" 'ae fakaTu'i Kanokupolu / fakaMuifonua) koe "vā" 'oku teuteu 'ae ngaahi faiva ke 'ave 'o "tā" pē "fai" ai),

Tau toki hoko atu.

ANFF leva e malanga kae tau mo a'u,
'Ofa ongo moe manatu loto,

Tavakefai'ana, Sēmisi Fetokai Kulīha'apai Moahehengiovava'ulahi Potauaine, Unitec Institute of Technology & Vava'u Academy for Critical Inquiry & Applied Research.

Palōfesa Mai-TāVā-He-Ako Dr Tēvita O. Ka'ili, BYU Hawai'i & Vava'u Academy for Critical Inquiry & Applied Research.

Palofesa Hūfanga-He-Ako-Moe-Lotu Dr 'Ōkusitino Māhina, Vava'u Academy for Critical Inquiry & Applied Research & Lagi-Maama Academy for Critical Inquiry & Applied Research.

Leave a comment

Make sure you enter all the required information, indicated by an asterisk (*). HTML code is not allowed.

back to top