Menu
cache/resized/7a303faa48902efd848c7494b9385c2b.jpg

RED

Rapid Engineering Diagnostic

Specialize in:

...
Latest News

Aati: Tā & Vā he Faiva, Tufunga, & Nimamea'a Featured

Aati: Tā & Vā he Faiva, Tufunga, & Nimamea'a

Kōlomu ‘Ilo / Poto, Fonua / Kalatua, moe Tala / Lea Knowledge / Skill, Culture, and Language Column

‘Oku fa‘oaki ‘ae ‘ilo & poto meihe ako he fonua pē kalatua & talaki he tala pē lea koe ongo vaka fakafonua & fakasōsiale / Knowledge & skills from education are constituted or composed in culture & transmitted or communicated in language as social vessels

 Filosofī FakaTonga (moe FakaMoana 'Ōsēnia) Tā-Vā 'oe 'Iai / Tongan (and Moana Oceania) Time-Space Philosophy of Reality

 ‘Oku taukave / tifaini ‘ehe filosofī fakaTonga (mo fakaMoana ‘Ōsēnia) ‘ae tā-vā ‘oe ‘iai, koe ‘ilo moe poto koe ‘ilo moe poto ‘oe tā moe vā pē ‘iai. ‘Oku toe mahino lelei lahi ‘ae taukave ni he filosofī tā-vā fakaTonga (mo fakaMoana ‘Ōsēnia) ‘oe ako, koe “liliu fakatā-vā, fakafuo-uho, mo faka‘aonga-ngāue) ‘ae ‘atamai moe loto, fakakaukau moe ongo, meihe ‘vale’ kihe ‘‘ilo’ kihe ‘poto.’” ‘Oku pehē tofu ‘ae ‘ilo moe poto ‘oe ‘aati meihe ako hono fa‘oaki he fonua / kalatua mo talaki he tala / lea koe ongo vaka fakafonua pē fakasōsiale ‘oku “fakaheka” ai ‘ae ‘ilo moe poto[1].

‘Oku fakalea / tifaini ‘ae ‘aati ‘ehe filosofī fakaTonga (mo fakaMoana ‘Ōsēnia) ‘ae tā-vā ‘oe ‘iai, koe “liliu fakatā-vā (pē fakafuo-uho moe faka‘aonga-ngāue) hono fa‘u ‘ae faiva, tufunga, moe nimamea‘a[2] pē ‘aati meihe tūkunga ‘oe felekeu moe fepakipaki kihe tu‘unga ‘oe maau moe fenāpasi he funga ‘oe tatau, potupotutatau, moe mālie/faka‘ofo‘ofa”[3], ‘o fakaola koe māfana, vela, moe tauelangi[4]. ‘Oku ngāue‘aki he faiva, tufunga, moe nimamea‘a ‘ae ngaahi me‘angāue faka‘aati (mo fakalitilesā) hono fakatatau ‘ae tatau, potupotutatau, moe mālie / faka‘ofo‘ofa.

‘Oku hoko ‘ae tā moe vā koe “‘ata-ki-loto” ‘oe fuo moe uho kae hoko ‘ae fuo moe uho koe “‘ata-ki-tu‘a” ‘oe tā moe vā. ‘Oku fakafuo ‘ehe tā ‘ae vā kae fakauho ‘e vā ‘ae tā – mo fakatā ‘ehe fuo ‘ae uho kae fakavā ‘ehe uho ‘ae fuo. ‘Oku tefito ‘ae fa‘u ‘oe faiva, tufunga, moe nimamea‘a he “taa‘ivā pē vaa‘itā” ‘e “taha” hono fakatatau ‘ae ongo “taa‘ivā pē vaa‘itā” ha me‘a ‘e “ua” hono “fakatatau” he funga ‘oe “tatau,” “potupotutatau,” moe “mālie” / “faka‘ofo‘ofa” koe “anga-‘i-loto” ‘oku fakaola he “māfana,” “vela,” moe “tauelangi” koe “anga-‘i-tu‘a”[5].

‘Oku ngāue‘aki he faiva ‘ae ngaahi me‘angāue faka‘aati (mo fakalitilesā), ‘o hangē koe “heliaki”[6] he faiva ta‘anga; “tu‘akautā”[7] he faiva hiva; moe “hola, kaiha‘asi, pe hakafungahaka”[8] he faiva haka, hono fakatatau ‘ae “‘uhinga” he faiva ta‘anga; “ongo” he faiava hiva; moe “haka” he faiva haka koe “taa‘iva / vaa‘itā” “taha” he vaha‘a ‘oe ongo “taa ‘ivā / vaa ‘itā” ‘e “ua” – ‘o hangē koe me‘angāue faka‘aati koe “vaka”[9] he faiva faifolau pē faiva toutaivaka;” “papafānifo”[10] he faiva fānifo moe “lafo” (pē “pa‘anga”)[11] he faiva lafo; moe hā fua.

‘Oku pehē tofu hono ngāue‘aki ‘ae me‘angāue faka‘aati koe “toki” / “mata‘itoki” / “ava‘itoki”[12] he tufunga langafale moe tufunga fo‘uvaka; “kupesi” / “mata‘ikupesi” / “ava‘ikupesi”[13]  he tufunga lalava; moe “hui” / “mata‘ihui” / “ava‘ihui”[14]  he tufunga tātatau (moe nimamea‘a tuikakala) – pea toe pehē hono ngāue‘aki ‘ae me ‘angāue faka‘aati koe “fe‘unu”[15] he nimamea‘a lālanga; moe me‘angāue koe “feta‘aki”[16] he nimamea‘a koka‘anga moe hā fua ‘ae toenga kotoa ‘oe ngaahi tufunga moe nimamea‘a.

‘Oku ‘iai ‘ae ngaahi faiva, tufunga, moe nimamea‘a lahilahi fakaUēsite fo‘ou kuo hake‘uta mei muli ki Tonga, ‘o hangē koe “sipoti ‘akapulu”[17] ‘oku ui ‘i Tonga koe “faiva ‘akapulu” he‘ene “tefito-‘i-loto-he-sino.” ‘Oku ngāue‘aki ‘ae me‘angāue koe “pulu”[18] he “faiva ‘akaulu” hono “faiva ‘ehe sino.” ‘Oku ngāue‘aki hono “fakahū” ‘ae “pulu” ‘ehe sino, ‘o tatau pē koe lele, saitisitepu, sikalamu, huka, molo, ulaki, lī‘auti, tolo, paasi, ‘aka (fakatō, fakatotolo, tolopu, ‘auti, ma‘olunga, moe fakahū) he "fe‘auhi faiva ‘oe “pulu” ‘ehe ongo “fa‘ahi ohofi” moe “fa‘ahi ta‘ofi” he kumi ‘ae “kai” ke "mālohi" / "ikuna" kae 'ikai koe "fo‘i" / "'ulungia"[19].

Ngaahi Fakava'e / Ngaahi Futinouti

 [1] ‘Oku “fakaheka” “‘ilo moe poto” ‘oe tā moe vā he ongo vaka fakafonua pē fakasōsiale koe “fonua” pē “kalatua” moe “tala” pē “lea.”

[2] ‘Oku vahe tolu lalahi ‘ae ‘aati fakaTonga kihe faiva, tufunga, moe nimamea‘a – ‘o “tefito-he-loto-sino” ‘ae faiva kae “tefito-he-tu‘a-sino” ‘ae tufunga moe nimamea‘a.

[3] ‘Oku ngāue‘aki ‘ae motu‘a lea koe “mālie” he faiva kae ngāue‘aki ‘ae muia lea koe faka‘ofo‘ofa he tufunga moe nimamea‘a.

[4] ‘Oku ‘uhinga ‘ae “tauelangi” kihe liliu ‘ehe faiva ‘ae ‘atamai he ‘uto moe loto he fatu / mafu, meihe fakakaukau moe ongo “fakamamani” kihe fakakaukau moe ongo “fakalangi” / “fakahēvani” (pē faka‘otua, faka‘ei‘eiki, mo fakatoputapu) koe ongo hoa pē soa (he fakaHa‘amoa) ‘oku fepikipiki mo ta‘emavahevahe ta‘engata.

[5] ‘Oku fepikipiki mo ta‘emavahevahe tu‘uma‘u “anga-‘i-loto” moe “anga-‘i-tu‘a” koe ongo hoa pē soa (he fakaHa‘amoa) ‘oku fepikipiki mo ta‘emavahevahe.

[6] ‘Oku ‘uhinga ‘ae “heliaki” koe “lea kihe me‘a ‘e taha kae ‘uhinga kihe me‘a ‘e taha” – ‘o vahevahe lalahi kihe fa‘ahinga ‘e tolu, koe “heliaki fakafetongiaki;” “heliaki fakafekauaki;” moe “heliaki fakafefonuaki.”

[7] ‘Oku ‘uhinga ‘ae “tu‘akautā” kihe fakahū ‘ae tā-vā ‘e “taha” ‘i “tu ‘a, ‘i “loto,” he vaha‘a ‘oe ongo “tā-vā” ‘e “ua” – ‘o hangē koe fakahēhē (‘oku ui koe “syncopation” moe “improvisation” he mūsika fakaUēsite) (pē tā-vā fakatāhele / fakatohele he faiva tānafa).

[8] ‘Oku ‘uhinga ‘ae “hola,” “kaiha‘asi,” pē “hakafungahaka” koe “fakahū” ‘ae haka ‘e “taha” he vaha‘a ‘oe ongo “taa‘ivā / vaa‘itā” ‘e “ua;” na‘e tānaki fo‘ou ‘ae “hakafungahaka” ‘e Palōfesa Tuila Pusiaki he‘ene faiako faiva he ‘Univēsiti ‘Atenisi.

[9] ‘Oku ngāue‘aki ‘ae “vaka” koe me‘angāue faka‘aati hono “fakatatau” ‘oe “fakafelavai” pe “fakahoko” mo “fakamāvae” ‘ae matangi / avangi moe peau / ngalu ‘i tahi.

[10] ‘Oku ngāue‘aki ‘ae “papafānifo” koe me'angāue faka'aati hono “fakatatau” ‘oe “fakafelavai” pe “fakahoko” moe “fakamāvae” ‘ae matangi / avangi moe peau / ngalu ‘i tahi.

[11] ‘Oku ngāue‘aki ‘ae “lafo” (pē “pa‘anga”) koe me'angāue faka'aati hono “fakatatau” ‘oe “fakafelavai” pe “fakahoko” mo “fakamāvae” ‘ae ngaahi “fo‘ilafo” (pē “fo‘ipa‘anga”) he "pāennga lafo" / "pāenga fala."

[12] 'Oku ngāue'aki 'ae "toki" / "mata'itoki" / "ava'itoki" koe me'angāue faka'aati hono fakafelavai pē fakahoko moe fakamāvae 'ae kohi moe vā.

[13] Oku ngāue'aki 'ae "kupesi" / "mata'ikupesi" / "ava'ikupesi" koe me'angāue faka'aati hono fakafelavai pē fakahoko moe fakamāvae 'ae kafakula moe kafa'uli. 

 [14] Oku ngāue'aki 'ae "hui" / "mata'ihui" / "ava'ihui" koe me'angāue faka'aati hono fakafelavai pē fakahoko moe fakamāvae 'ae kilikula moe vaitohi'uli. 

 15] Oku ngāue'aki 'ae "fe'unu" / "mata'ife'unu" / "ava'ife'unu" koe me'angāue faka'aati hono fakafelavai pē fakahoko moe fakamāvae 'ae ongo lou'akau. 

 [16] Oku ngāue'aki 'ae "feta'aki" / "mata'ifeta'aki" / "ava'ifeta'aki" koe me'angāue faka'aati hono fakafelavai pē fakahoko moe fakamāvae 'ae lau'olunga moe laulalo.

 [17] 'Oku 'uhinga 'ae "sipoti" koe ma'u meihe lea Falanisē kihe ngāue / va'inga kehe mei he'ete ngāue tukupau 'oku fakamo'ui sino, 'atamai, moe loto kae 'uhinga 'ae "faiva" ko hono "tā 'ae vā, 'o hangē koe faiva ta'anga koe "ta'anga 'oe lea koe vā ke ma'u 'ae tatau, potupotutatau, moe mālie / faka'ofo'ofa 'oku fakaola koe māfana, vela, moe tauelangi.

[18] 'Oku ngāue'aki 'ae "pulu" koe me'angāue faka'aati hono "fakahū" 'ae "pulu" he "taa'ifaiva" / "vaa'ifaiva" 'oe kau faiva he faiva 'akapulu.

 [19] ‘Oku toe mā‘uhingamālie mo mahinomālie ange ‘ae “taa‘ivā / vaa‘itā” ‘oe “faiva ‘akapulu” he “‘aka fakahū” ‘ae “pulu” ke “hū’ “'i tu‘a, ‘i loto” he vaha‘a ‘oe ongo kolo (moe “tata‘o” ‘oe “pulu” he laini he vaha'a 'oe ongo tuliki fuka) kae lau ‘ae kai (kuo lililea 'Ingilisi koe "poini" moe "sikoa").

 Tau toki hoko atu.

 ANFF, leva e malanga kae a'u,

'Ofa fau moe 'ānau ma'u,

 Tavakefai'ana, Sēmisi Fetokai Kulīha'apai Moahehengiovava'ulahi Potauaine, Unitec Institute of Technology & Vava'u Academy for Critical inquiry & Applied Research.

 Professor Maui-TāVā-He-Ako Dr Tēvita O. Ka'ili, BYU Hawai'i &  Vava'u Academy for Critical inquiry & Applied Research.

  Professor Hūfanga-He-Ako-Moe-Lotu Dr 'Ōkusitino Māhina, Vava'u Academy for Critical inquiry & Applied Research & Lagi-Maama Academy & Consultancy.

Leave a comment

Make sure you enter all the required information, indicated by an asterisk (*). HTML code is not allowed.

back to top