Menu
cache/resized/7a303faa48902efd848c7494b9385c2b.jpg

RED

Rapid Engineering Diagnostic

Specialize in:

...
Latest News

La'ā, Māhina, Maama, mo e Ngaahi Fetu'u (Sun, Moon, Earth, and the Stars) Featured

La'ā, Māhina, Maama, mo e Ngaahi Fetu'u (Sun, Moon, Earth, and the Stars)

Kōlomu 'Ilo, Fonua, moe Tala/Knowledge, Culture, and Language Column

'Oku fa'oaki 'a e 'ilo (mo e poto) 'oku ma'u he ako (mo e fakatotolo) he fonua (pē kalatua) mo fetu'utaki he tala (pē lea) -- 'a ia ko e ongo vaka ia ʻoku heka (pē uta) mai ai 'a e ʻilo (moe poto).

 La'ā, Māhina, Maama, moe Ngaahi Fetu'u (Sun, Moon, Earth, and the Stars)

'Oku kau fakataha kotoa 'a e lā'ā, māhina, maama, mo e ngaahi fetu'u 'o e vāvā he vavāloa pē 'univeesi (universe), mo lava ke to e lau kinautolu ko e ngaahi fetu'u kotoa pē.

'Oku nau takitaha pē 'a e naunau, anga, mo e tō'onga, 'o kehe 'a e lā'ā mei he māhina mei he maama (mei he ngaahi palanite [planets]) mei he toenga 'o e ngaahi fetu'u.

'Oku taku 'oku takai-mo-vilo (twist-and-turn)[1]'a e la'ā, māhina, maama, mo e ngaahi (palanite) fetu'u 'iate kinautolu pē honau ngaahi halanga takitaha pea 'oku lau 'oku nau to e takai-mo-vilo kotoa fakataha pē honau ngaahi tu'unga takitaha (relativity). 

'Oku hanga 'e he ivi (energy) ko e me'a (matter) (ko e kalāvite [gravity]) 'o puke takitaha kinautolu kotoa he'enau feteaki-mo-fefesuiaki (push-and-pull) he'enau takitaha 'alu honau hala (pē 'ōpiti [orbit], leini [lane], moe kohi/ laini [line]) ke 'oua te nau fehulunaki-mo-fepakipaki (clash-and-conflict) he funga 'o e tatau (symmetry), potupotutatau (harmony), mo e faka'ofo'ofa/ mālie (beauty).

'Oku 'ata mai 'eni he sio fakatāvā fakaTonga he hopo 'a e la'ā (sunrise) he'ene hake (ascend) mei he hahake (east) ki "'olunga" (up-above)[2] kihe tokelau (north) mo e 'ene tō (sunset) ʻi he hihifo/lulunga (west) 'o hifo (descend) ki "lalo" (down-under)[3] ki he tonga (south) he'ene toutou hokohoko faka'aho mo fakapō. 

'Oku tā-vā 'aho/ 'aho'aho (day) 'a Maama (Earth) he'ene 'i 'olunga (up-above) 'i tokelau (north) 'a e la'ā (sun) ka  e tā-vā pō/ pō'uli (night) he'ene 'i lalo (down-under) 'a e la'ā (sun) 'i tonga (south), 'i Tonga 'a Tonga. ʻOku faʻa fakalea fakapunake ʻo pehē ʻoku hake ʻa e laʻā ki he Langi ki a Tangaloa ʻEiki pea hifo ki Lalofonua ki a Maui Motuʻa. 'Oku matamata ko e ʻuhinga ki he tuʻu ʻa Haʻamoa/ Langi ʻi tokelau (north) ka e tuʻu ʻa Tonga/ Maama/ Lalofonua ʻi tonga (south).

'Oku hopo mo tō 'a e māhina (moon) tu'otaha he māhina pē tu'otahatolu he māhina 'e 13 (months) 'o e ta'u (calendar year) 'o tefito he tu'u kehekehe 'a e māhina he ngoue 'ufi 'a e tufunga fa'a he tōta'u. 'Oku matamata ko ʻetau lau māhina fakaTonga ko e tufungaʻi ʻe Hina mo e kau Maui. ʻOku ʻi ai mo e tala ko ʻetau māhina ʻe 13 ko e fānau ʻa Hina mo Sinilau.

'Oku 'i ai 'a e lēsoni mā'uhinga atu mo 'aonga fau 'o e Tala Fungani 'a e Faktupu 'o e Kava moe Tō 'ehe tufunga fonua 'iloa ko Lo'au mo e Tala Masani 'a e Fakatupu 'o e Māmani 'ehe 'Otua (God's Creation of the Earth) he funga 'o e "lelei/ melie" ko e ako ki he tu'unga "kovi/ tamaki" 'o Māmani hono tāpalasia 'e he fa'ahinga talangata'a 'o e tangata.

Na'e tefito 'a e Tala Fungani 'o e Kava moe Tō hono tufunga 'e Lo'au he "kona" moe "melie" 'a ha ngāue lelei mo faka'ofo'ofa mo e Tala Masani 'oe Fakatupu 'e he 'Otua 'a Māmani he 'Ene ngāue lalahi 'e tolu, ko e [i] Fakafuo (he na'e fuofuonoa/ ta'efuo mo lala/ halame'a); [ii] Fakahoa (he na'e ta'etauhoa); moe [iii] Fakakakato (he na'e ta'ekakato).

Na'a na fakatou ngāue'aki 'e he ongo fakatupu 'a e me'afua/ lulafua ko e "lelei" (mo e "melie") (ka e 'ikai koe "kovi" mo e "tamaki") 'o hangē ko e fakaPangai he taumafakava 'oku toki "'u'ufi 'a e ngāue ka kuo lelei" -- mo toki "vakai" 'a e 'Otua kuo "lelei" 'Ene ngāue mei he pongipongi ki he efiafi ko e 'aho taha ia he 'aho kotoa 'e ono 'ene Fakatupu ne tumutumu he 'Ene "fakafuo," "fakahoa," mo "fakakakato" hono tufuga 'a e tangata mo e fefine.

 Na'e tānaki mai 'ehe 'Otua 'a e hoa 'o e "kovi" ki he "lelei" ko e fua Lao ke fili ai 'a e tangata mo e fefine he funga 'oe "talangata'a" mo e "talangofua" ko e hala kihe "mate" mo e "mo'ui." Na'a na fili kihe "kovi" he "lelei," "talangata'a" he "talangofua," mo e "mate" he "mo'ui"

'Oku toki mo'oni lahi mo mahino lelei 'eni hono tāpalasia 'a e fo'i Mamani ('ātakai) 'e he fa'ahinga 'o e tangata (kakai) he Fakatamaki 'o e Liliu Kakai-'Ātakai (Human-Environment, Society-Ecology, Change Crisis) he Liliu Matangi Vaivai-kihe-Mālohi mo e Mokomoko-kihe-Māmāfana/ Velevela (Climate [Wind Speed and Wind Temperature] Change Crisis). 

 'Oku lotolotonga vaetu'a, 'akilotoa, mo kūmoa 'a Mamani 'e he fakatamaki ʻo e Liliu Kakai-ʻĀtakai ('o hangē ko e mahaki pipihi, mahaki faka'auha, mahaki tāmate ko e Kōviti-19) ko e tupu lahi ia mei he tōkehekehe (asymmetry), potupotukehekehe (disharmony), mo e palakū (badness/ ugliness) ʻa e tā-vā (time-space) 'o e kakai mo e ʻātakai.

 Ngaahi fakava'e/ futinouti

 [1] Kuo heke/ tafe 'a e "takai-mo-vilo" pē "takaivilo" ki he lea ko e "takai-mo-milo" pē "takamilo."

[2] & [3] 'Oku to e 'iloa 'a e "tokelau" ko e "'olunga" mo e "tonga" ko e "lalo" -- 'o hangē ko e lea mei tahi / moana 'a e kau toutaiika mo e toutaivaka 'a e "tō 'olunga 'a e folau" ki he "tō tokelau 'a e folau" mo e "tō lalo 'a e folau" ki he "tō tonga 'a e folau." Kuo heke/ tafe 'a e lea ko e "tautahi" ki he "tautai" ki he "toutai" -- 'o 'uhinga ko e "tau 'a e toutai mo e tahi mo e matangi" (waging war against the elements, notably waves and winds) ko 'ene "kai mu'a" (ko e fua/ 'uluaki me'a 'oku 'ilo mo poto lahi taha ai ha taha) he faiva toutaiika mo e faiva toutaivaka.

Tau toki hoko atu ...

Tavakefai'ana, Sēmisi Fetokai Kulīha'apai Moahehengi'ovava'ulahi Potauaine, Unitec Institute of Technology & Vava'u Academy for Critical Inquiry and Applied Research.

Palōfesa Maui-TāVā-He-Ako Dr Tēvita O. Ka'ili, Brigham Young University (BYU)-Hawai'i & Vava'u Academy for Critical Inquiry and Applied Research

Palōfesa Hūfanga-He-Ako-Moe-Lotu Dr 'Ōkusitino Māhina, Vava'u Academy for Critical Inquiry and Applied Research.

 

Leave a comment

Make sure you enter all the required information, indicated by an asterisk (*). HTML code is not allowed.

back to top