Menu
cache/resized/7a303faa48902efd848c7494b9385c2b.jpg

RED

Rapid Engineering Diagnostic

Specialize in:

...
Latest News

Ko e Heliaki, Motolo, moe Ako (Metaphor, Model, and Education) Featured

Hufanga He Ako Moe Lotu, Dr ‘Okusitino Mahina, Professor of Tongan Philosophy, Anthropology & Art Hufanga He Ako Moe Lotu, Dr ‘Okusitino Mahina, Professor of Tongan Philosophy, Anthropology & Art

Kolomu ‘Ilo, Fonua & Tala (Talaefonua [Halaefonua & Vakaefonua]) (Knowledge, Culture & Language Column)

‘Oku fa‘oaki ‘ae ‘ilo (moe poto) he fonua (moe kalatua) mo fetu‘utaki he tala (moe lea) koe ongo vaka – Filosofia ta-va, taimi-sipeisi, ‘oe ‘iai. (Knowledge [and skills] are composed in culture and communicated in language as vessels – Time-space, ta-va, philosophy of reality).

Ko e Heliaki, Motolo, moe Ako (Metaphor, Model, and Education)

‘Oku fakatatau ‘ae lea ‘Ingilisi koe ‘metaphor’ kihe lea Tonga koe ‘heliaki,’ ‘aia koe fakafehiliaki ‘ae ongo lea ‘e ua ‘oku ‘lea kihe me‘a ‘e taha kae ‘uhinga kihe me‘a ‘e taha, ‘o hange koe lea kihe ‘mate’ kae ‘uhinga kihe ‘‘ofa,’ lea kihe ‘‘Otumotu Anga‘ofa’ (‘‘Otumotu Felenite ‘Ailani’) kae ‘uhinga kihe ‘Tonga.’ ‘Oku ‘uhinga tatau moe lea ‘Ingilisi koe ‘model’ ‘oku liliu kihe lea Tonga koe ‘motolo,’ ‘aia koe lea kihe me‘a taha kae ‘uhinga kihe me‘a ‘e taha, ‘o hange koe lea kihe fakafelavai ‘ae ta (time) he fuo koe kohi, laini (line) moe uho koe va, sipeisi (space), ‘aia koe lea kihe palani (plan), mape (map) pe tisaini (design) oe fale (house) ‘oku tapalani, tamape pe tatisini kae ‘uhinga kihe fale (house) ‘oku langa pea tu‘u koe fale (house).

 ‘Oku vahevahe, vaevae, ‘ae ‘heliaki’ kihe fa‘ahinga lalahi ‘e tolu, ‘aia koe heliaki fakafetongiaki (qualitative epiphoric heliaki), ‘o hange koe ‘‘ofa’ moe ‘mate,’ heliaki fakafekauaki (associative metaphoric heliaki), ‘o hange koe ‘‘Otumotu Anga‘ofa’ (‘‘Otumotu Felenite Ailani’) moe ‘Tonga,’ moe heliaki fakafefonuaki (constitutive metonymic heliaki), ‘o hange koe ‘maama’ kihe ‘la‘a’ moe ‘mafai’ kihe ‘tu‘i’ moe ha fua. ‘Oku ngaue‘aki ‘ae ngaahi fa‘ahinga ‘heliaki’ kotoa ko ‘eni koe ‘me‘angaue’ ‘oku ‘tala,’ ‘hala,’ mo ‘vaka,’ ai hono ‘fakafehiliaki,’ ‘fakafelavai,’ ‘ae me‘a ‘oku lea kiai moe me‘a ‘oku ‘uhinga kiai, ‘o hange koe ‘‘ofa’ moe ‘mate,’ ‘‘Otumotu Anga‘ofa’ (‘‘Otumotu Felenite ‘Ailani’) moe ‘Tonga,’ moe ‘maama’ kihe ‘la‘a’ moe ‘mafai’ kihe ‘tu‘i.’

‘Oku ngaue‘aki lahi ‘ae ‘heliaki’ he faiva ta‘anga, tufunga lea, moe faiva lea, ‘o ‘uhinga ‘ae tufunga lea moe faiva lea hono tomu‘a tufunga (fatu, fa‘u) pea toki tomui faiva kae ngaue‘aki lahi ‘ae ‘motolo’ he saienisi, ‘o hange koe ‘akitekisa (architecture) moe ‘enisina (engineering) he Uesite kae fakataha kinaua ‘i Tonga (moe Moana, ‘Osenia), ‘o hange koe tufunga langafale (house-building), ‘aia ‘oku fakataha fakatouloua ‘ae ‘akitekisa moe ‘enisinia he tufunga langafale. ‘Oku tefito ‘ae ‘akitekisa hono fakafelavai pe fakahoko moe fakamavae (pe fakata-va) ‘ae fuo moe uho, ‘o hange koe papa, piliki, moe ukamea, kae tu‘unga ‘ae ‘enisinia hono fakafelavai pe fakahoko mo fakamavae ‘ae fetekeaki moe fefusiaki honau ngaahi ivi, malohi, moe foosi (force).

 ‘Oku hake‘uta fo‘ou mai hono ngaue‘aki ‘ae ‘motolo’ koe me‘angaue ‘oku ‘tala,’ ‘hala,’ mo ‘vaka’ ai ‘ae ako, faiako, moe fakatotolo he ako ‘ae kau Tonga (moe Moana, ‘Osenia), ‘o tupu mei he‘etau fe‘ao moe ngaahi faingata‘a he ako fo‘ou fakaUesite ‘oku tefito he ‘faleako’ (school-based) moe ngaahi lesoni, sapuseki, ‘o hange koe fika, saienisi, vusika (fisiki), filosofia, histolia, lea, ‘aati moe litilesa, moe musika kuo ne fetongi ‘ae ako fakaTonga (mo fakaMoana, faka‘Osenia) ‘oku tefito he ‘ha‘a’ (professional-class-based) moe ngaahi ‘aati, ‘o hange koe faiva ta‘anga moe faiva fakaoli he ha‘a faiva, tufunga lalava moe tufunga fo‘uvaka he ha‘a tufunga, moe nimamea‘a koka‘anga moe nimamea‘a tuikakala he ha‘a nimamea‘a moe ha fua.

 ‘Oku ‘iai leva ‘ae ongo me‘a lalahi ‘e ua ‘oku matu‘aki ma‘uhinga fau mo ‘aonga atu ke taki kiai ‘etau tokanga he fakatouloua ‘ae hoa koe ‘heliaki moe ‘motolo,’ ‘aia koe hoa ‘uluaki (1) koe me‘a ‘oku na fakatou ‘lea kiai’ moe ua (2) koe me‘a ‘oku na fakatou ‘‘uhinga kiai.’ ‘Oku ‘uhinga tefito ia ‘oku ma‘uhinga mo‘oni mo ‘aonga lahi ke mohu mo fonu ‘etau ‘ilo mo poto fakatouloua kihe ‘heliaki’ moe ‘motolo,’ ‘o ‘ikai ngata pe he ‘uluaki (1) kihe me‘a ‘oku na fakatou ‘lea kiai’ moe ua (2) kihe me‘a ‘oku na fakatou ‘‘uhinga kiai,’ ‘aia ‘oku ‘uhinga koe fakafenāpasi, fakatatau mo‘oni mo mahino kinaua koe hoa he funga ‘oe tatau moe potupotutatau ke ma‘u ‘ae malie, faka‘ofo‘ofa, ‘o liliu mei he tu‘unga ‘oe felekeu, fepaki, kihe tukunga ‘oe maau, fenapasi.

 ‘Oku lahi fau ‘ae ngaahi ‘motolo’ (moe ‘heliaki’) ‘oku ngaue‘aki he mala‘e ‘oe ako, ‘o hange koe talanoa, kakala, malie-mafana, popao, uloa, fonofale, teuleva, fa‘afaletui, tapawaha moe ha fua, ‘aia ‘oku ma‘uhinga mo ‘aonga lahi ka ma‘u ‘ae ola ‘oe fiema’u moe faka‘amu ke hiki ‘ae tu‘unga ‘oe ako. ‘Oku toe ‘uhinga ‘eni ke fakatatau, fakafenāpasi, ‘ae ‘uluaki (1) koe me‘a ‘oku na ‘lea kiai’ moe ua (2) koe me‘a ‘oku na ‘‘uhinga kiai,’ ‘o hange tofu koe fakatatau, fakafenāpasi, ‘oe (1) moe (2) hono ngaue‘aki mahino he ‘aati, ako, fakaTonga kae tautefito kihe faiva ta‘anga, tufunga lea, moe faiva lea, moe saienisi, ‘o hange ko hono ngaue‘aki mo‘oni he sitetisitika he fika moe ‘ikonomika, moe ‘akitekisa moe ‘enisinia, moe sikalapusa he ‘aati.

 ‘Oku ‘iai ‘ae fakakaukau ‘oku te‘eki maau ‘ae ‘motolo’ (moe ‘heliaki’) he ako, faiako, moe fakatotolo ko ‘ene kei fo‘ou ka ‘oku ma‘uhinga mo ‘aonga lahi ke foki kihe tukufakaholo hono ngaue‘aki he saienisi (moe ‘aati, ako, fakaTonga), ‘aia koe mape ia ‘e tokoni hono fakatatau, fakafenāpasi, ‘ae ‘motolo’ (moe ‘heliaki’) moe ako, faiako, moe fakatotolo. Na‘e fua tupu ‘ae fa‘u ‘motolo’ fakaTonga (mo fakaMoana, faka‘Osenia) koe feinga ke fakalelei ‘ae tu‘unga faingata‘a ‘oe ako, faiako, moe fakatotolo he ako ‘ae kau Tonga (moe kau Moana, ‘Osenia), ‘aia ‘oku ‘uhinga ia ‘oku ‘ikai faingofua mo ma‘ama‘a ‘ae ‘motolo’ moe ‘ako’ ka ‘oku na fakatou faingata‘a, fihitu‘u, mo fepakitu‘u, ‘o ma‘uhinga leva ke ma‘u ha maama moe mahino ‘oku mo‘oni.

 ‘Oku hange ‘oku hanga ‘ehe ngaahi ‘motolo’ (moe ‘heliaki’) ‘o taku ‘oku ‘osi mahino ‘ae ngaahi ‘motolo’ kihe kotoa ‘oe kau ako, kau faiako, moe kau fakatotolo, ‘aia ‘oku fokotu‘u atu to‘ofua atu pe ke nau ngaue‘aki koe tala, hala pe vaka ma‘ama‘a mo faingofua ‘ape he ako, faiako, moe fakatotolo, ‘o lau tokua koe me‘a ma‘uhinga taha mo faingata‘a ange. ‘Oku tupu mei he‘ene fo‘ou mo ma‘uhinga ‘ae ‘motolo’ (moe ‘heliaki’) ke kau hono ako, faiako (mo fakatotolo) he ngaahi koosi ‘oku nague‘aki ai ke ma‘u ai ‘ilo moe poto, maama moe mahino, ‘oku lahi. ‘Oku ofi ‘eni he fakakaukau loloto fakaTonga koe ‘anga‘i’ moe ‘veuveuki, veteteki ke lelei,’ he faiva moe fakapangai hono fakalelei ‘ae ngaahi me‘a ‘oku tukunga tamaki ke tukunga malie.

 ‘Oku pehē ‘ae fokotu‘u ‘oe talanoa koe ‘motolo’ (moe ‘heliaki’) he ako, faiako, moe fakatotolo, ‘aia ‘oku matu‘aki ma‘uhinga mo ‘aonga mo‘oni tomu‘a ‘ae maama mo mahino ‘ae anga ‘oe talanoa pea tomui ngaue‘aki he ako. ‘Oku hoko lahi ‘ae talanoa he faikava, ‘o ‘tala’ mo ‘lea’ ‘ae matu‘a moe kau ma‘u tala, ‘aia ‘oku ‘uhinga koe ‘fanga puaka na‘e fua nifo’ ‘oku ‘mohu’ mo ‘fonu’ ‘enau taukei, ‘ilo moe poto, kae ‘fanongo’ mo ‘tufi’ ‘ae tokitupu koe ‘ngaahi hakau ‘oku te‘eki ke fonua’ ‘oku ‘si‘i’ mo ‘kihi’ ‘enau taukei, ‘ilo moe poto. ‘Oku ‘uhinga ‘ae talanoa koe ‘tala’ ‘oe ‘noa,’ ‘aia koe liliu ‘ae ngaahi ‘ma‘u’ mei he tu‘unga ‘oe ‘kehekehe’ kihe tukunga ‘oe ‘tatau’ kihe ‘noa’ (‘0’), ‘o potupotutatau mo malie, faka‘ofo‘ofa kae ‘ikai koe ‘hala‘ata.’

 ‘Oku kau ‘ae ngaahi fehu‘i, Koe ha ‘ae ‘fo‘ou’ moe ‘makehe’ ‘oe talanoa fakaTonga mei hono tatau (‘o hange koe korero, talk-story moe talk) he ngaahi fonua, kalatua, kehe? Koe ha ‘ene ‘kehe’ (moe ‘tatau’) moe lekisa (lecture) moe tuitoliolo (tutorial) koe fa‘ahinga ‘talanoa,’ ‘aia ‘oku ‘tala’ mo ‘lea’ ‘ae ongo faiako ‘oku lahi ange ‘ena taukei, ‘ilo moe poto kae ‘fangongo’ mo ‘tohi’ mo ‘tufi’ mo ‘fehu‘i’ ‘ae fanauako ‘oku si‘i ange ‘enau taukei, ‘ilo, moe poto? ‘O kapau ‘oku ngaue‘aki ‘ae ‘talanoa’ koe ‘motolo’ kihe ako, faiako, moe fakatotolo, pea ‘oku matu‘aki ma‘uhinga mo ‘aonga atu ke ‘ilo hono ‘fo‘ou’ moe ‘makehe’ ‘ae talanoa fakaTonga pea pehē ki he‘ene ‘kehe’ (moe ‘tatau’) ‘ae talanoa fakaTonga moe lekisa (lecture) moe tuitoliolo (tutorial) faka‘Univesiti.

 ‘Oku hoko moe me‘a tatau he ngaahi ‘motolo’ koe kakala, malie-mafana, popao, moe uloa, ‘o hange ‘oku lau ‘oku ‘osi ‘ilo mo poto, maama mo mahino, kihe kau ako, kau faiako, moe kau fakatotolo, ‘aia ‘oku matu‘aki ma‘uhinga mo ‘aonga lahi ke kau koe konga tefito ‘ae ngaahi koosi ‘oku nau ngaue‘aki. ‘Oku ‘iai ‘ae ‘ilo moe poto loloto ‘oe toli moe tui ‘oe kakala, ‘aia ‘oku aoao mo filifili ‘ehe finetoli mo tui ‘ehe finetui he ngaahi kupesi, ‘o hange alamea, lavalava, manulua, tuitu‘u, moe fakaofilani. ‘Oku fatu ‘ehe punake ‘ene ta‘anga, hiva, moe haka ke tatau, potupotutatau, mo malie, faka‘ofo‘ofa ke ma‘u ‘ae mafana, vela, moe tauelangi, ‘o hange pe koe ngaahi ‘ilo moe poto ‘oku mohu mo fonu ‘oe tufunga fo‘uvaka moe faiva toutai uloa moe fua.

 ANFF leva e malanga kae tau,

‘Ofa hulu & manatu fakautuutu,

Ka tau toki hoko atu,

  , Vava‘u Academy for Critical Inquiry & Applied Research (VACIAR), Vava‘ulahi, Kingdom of Tonga & Va Moana: Space & Relationality in Pacific Thought & Identity, Marsden Inquiry & Research Cluster, Auckland University of Technology (AUT), Auckland, Aoteroa New Zealand.

Leave a comment

Make sure you enter all the required information, indicated by an asterisk (*). HTML code is not allowed.

back to top