Menu
cache/resized/7a303faa48902efd848c7494b9385c2b.jpg

RED

Rapid Engineering Diagnostic

Specialize in:

...
Latest News

Ko e Hoa (Pairs of Equal and Opposite Binaries) Featured

Hufanga He Ako Moe Lotu, Dr ‘Okusitino Mahina Professor of Tongan Philosophy, Anthropology, and Art Hufanga He Ako Moe Lotu, Dr ‘Okusitino Mahina Professor of Tongan Philosophy, Anthropology, and Art

KOLOMU ILO, FONUA & TALA (KNOWLEDGE, CULTURE & LANGUAGE COLUMN)

Ko e Hoa (Pairs of Equal and Opposite Binaries)

‘Oku ‘iai ‘ae fakakaukau fakaTonga mohu mo fonu fakafilosofia koe ‘hoa’ ‘oku toe ‘iloa he fakakaukau fakaHa‘amoa koe ‘soa,’ ‘aia ‘oku ‘uhinga kihe fakafelavai pe fakahoko mo fakamavae tu‘uma‘u mo ta‘engata ‘ae ongo me‘a ‘e ua, ‘o hange koe ‘ta moe va,’ ‘fuo moe uho,’ ‘hopo moe to’ ‘ae la‘a, ‘hu‘a moe mamaha’ ‘ae tahi, ‘‘aho moe po,’ ‘tota‘u moe ututa‘u,’ ‘ongo moe loto,’ ‘mo‘ui moe mate,’ ‘fiefia moe mamahi,’ ‘tangi moe kata,’ ‘lahi moe si‘i,’ ‘langa moe holo’ ‘ae fale, ‘tauhiva moe faifatongia,’ moe ‘valelei moe vakovi.’

‘Oku humaki ‘ae fakakaukau loloto fakaTonga (moe fakaMoana, faka‘Osenia) ‘oe ‘hoa’ he mokimoki‘i moe ketoketo‘i fakakaukau mohu atu ‘ae filosofia fakaTonga (mo fakaMoana, faka‘Osenia) ‘oe ta-va ‘oe ‘iai ‘oku taukave ‘o pehē, ‘Oku ‘fakafelavai’ ‘ae me‘a kotoa pe he ‘iai, ‘o ‘hoa’ koe ‘fakahoko’ mo ‘fakamavae,’ ‘aia ‘oku ‘asi koe ‘mata-ava’ ‘oe me‘a kotoa pe, ‘o ‘hoa’ koe ‘mata-ava,’ ‘o hange koe ‘mata ‘oe fa‘o’ (‘eye of the nail’) moe ‘ava ‘oe fa‘o’ (‘hole of the nail’) koe ‘hoa’ ‘oku ta‘emavahevahe ta‘engata mo tu‘uma‘u.

‘Oku fa‘ahinga e ua ‘ae ‘hoa,’ ‘aia koe ‘hoatatau, hohoatatau,’ moe ‘hoamalie, hohoamalie,’ moe ‘hoakehekehe, hohoakehekehe,’ moe ‘hoatamaki, hohoatamaki’ ‘oku nau ta‘emavahevahe kae ‘ikai ke nau mavahevahe, ‘o hange koe ngaahi lea heliaki, paloveape, poloveape, koe: ‘taau’ae lei moe tofua‘a,’ ‘tatau ‘ae tua moe palai,’ ‘tatau ‘ae ‘ofa moe mate,’ ‘tufa kau tufa,’ ‘pala ‘a kahokaho,’ ‘si‘i ‘a pakihikihi,’ ‘si‘i ‘a ma‘anga ikamaka,’ ‘si‘i ‘a ma‘anga ngako,’ ‘oua ‘e lau kafo kae lau lava,’ moe ‘ma‘u ‘ae ma he kakava.’

‘Oku toe ma‘u ‘ae ‘hoa’ he ngaahi lea koe ‘hoa ako,’ ‘hoa ‘akapulu,’ ‘hoa katoanga,’ ‘hoa ta,’ ‘hoa tau,’ ‘hoa hiva,’ ‘hoa tautua‘a,’ ‘hoa lalanga,’ ‘hoa katoanga,’ ‘hoa koka‘anga,’ ‘hoa punake,’ ‘hoa kilikiti,’ ‘hoa tenisi,’ ‘hoa toungaue,’ ‘hoa toutai,’ ‘hoa fangota,’ ‘hoa toutu‘u,’ ‘hoa lotu,’ ‘hoa pola,’ ‘hoa fakamalohisino,’ ‘hoa ngaue,’ ‘hoa fuhu,’ ‘hoa faiva,’ ‘hoa tau‘olunga,’ ‘hoa tufunga,’ ‘hoa matapule, ‘hoa nimamea‘a,’ ‘hoa faifekau,’ ‘hoa malanga,’ ‘hoa misinale,’ ‘hoa faiako,’ ‘hoa faihiva,’ moe ‘hoa faivahe,’

‘Oku toe ‘asi lahi ‘ae ‘hoa’ he ‘hoa’ ‘ae ‘tauhiva’ moe ‘faifatongia,’ ‘o hange pe koe ‘hoa’ ‘ae ‘hoa’ koe ‘tauhi’ moe ‘va’ moe ‘fai’ moe ‘fatongia,’ ‘aia ‘oku toe ma‘u ai ‘ae ngaahi ‘hoa’ kehe koe ‘valelei’ moe ‘vakovi,’ ‘tau‘ataina’ moe ‘popula,’ ‘melino’ moe ‘vatau,’ ‘fekoekoe‘i’ moe ‘feke‘ike‘i.’ ‘Oku ui ‘ae ‘temokalati’ (‘democracy’ he Uesite) koe ‘tau‘ataina’ (‘freedom’ koe ‘tau’ ke ma‘u ‘ae ‘‘va’ ‘oku ‘lahi’) ‘i Tonga. ‘Oku tatau ‘ae ‘hoa’ moe ‘soa’ ‘a Ha‘amoa, ‘o hange koe ‘teuleva’ moe ‘tautua,’ moe ‘soa” koe ‘teu’ moe ‘va’ moe ‘tau’ moe ‘tua.’

‘Oku ‘asi lelei ‘ae fakakaukau ‘oe ‘hoa’ he tohitapu, ‘o hange koe talanoa fungani ‘oe fakatupu ‘ehe ‘Otua ‘a mamani na‘e ‘fuofuonoa’ mo ‘lala,’ ‘o Ne toki faka‘fuo’ hono ‘uho’ (‘fuo-uho’) hono ‘fakahoa’ mo ‘fakakakato’ ‘ae me‘a kotoa, ‘o kamata he ‘maama-po.’ ‘langi-fonua,’ ‘‘akau-monumanu’ ‘o tumutumu he ‘tangata-fefine’ (vakai kia Senesi 1: 1-31). ‘Oku toe ha ai moe ngaahi ‘hoa’ lahi, ‘o kau ai ‘ae ‘fa‘ele-mate,’ ‘lavea-faito‘o,’ ‘langa-holo,’ ‘hae-monomono,’ ‘‘ofa-fehi‘a,’ moe ‘tau-melino’ (vakai kia Tangata Malanga, 3:1-8).

‘Oku kainga fau ‘ae talanoa fungani ‘oe ‘fakatupu’ moe talanoa masani ‘oe ‘fakapangai,’ ‘aia ‘oku na fakatou humaki he ongo me‘afua koe ‘maau’ moe ‘lelei’ kae ‘ikai koe ‘felekeu’ moe ‘kovi,’ ‘o hange koe vakai ‘ae ‘Otua moe matapule kuo ‘maau’ mo ‘lelei’ ‘ae me‘a kotoa pe. ‘Oku ‘asi lahi ‘ae ‘hoa’ he ‘fakapangai’ kae tautautefito he taumafakava, ‘o hange koe ‘vilolua, viloua’ (kae ‘ikai koe ‘milolua’), ‘aia ‘oku ‘vilo-mo-takai’ ‘ae me‘a kotoa, ‘o kamata he ‘fakatu‘uta,’ ‘angi,’ ‘fesi,’ ‘hoka,’ ‘tuki,’ ‘palu,’ moe ‘tufa’ ‘oe kava, ‘o ‘tauhoa’ kotoa.

 ‘Oku toe ha lelei ‘ae ‘hoa’ he ‘Tala ‘oe Kava moe To’ moe ‘Tala ‘o Sisu moe ‘Akaufakalava, Kolosi,’ ‘o hunuki ‘ae ‘Tala ‘oe Fonua” he “Tala ‘oe Kava moe To” kae humaki ‘ae “Tala ‘oe Lotu’ he ‘Tala ‘o Sisu moe ‘Akaufakalava, Kolosi.’ ‘Oku tefito ‘ae ongo tala he ‘feilaulau’ na‘e tumutumu he ‘mate’ he ‘kona’ ‘a Kava kae ma‘u ‘ehe fonua hono ‘melie’ mo Sisu he ‘mamahi’ kae utu ‘e mamani ‘ae ‘mo‘ui.’ ‘Oku tomu‘a inu ‘ae ‘kona’ ‘e Kava kae toki inu ‘ehe fonua ‘ae ‘melie’ mo tomu‘a ‘mate’ ‘a mamani kae toki ma‘u ‘ia Sisu ‘ae ‘mo‘ui.’

‘Oku mohu ‘ae ‘hoa’ he ‘aati moe litilesa, ‘aia koe faiva, tufunga, moe nimamea‘a, ‘o hange koe ngaahi me‘angaue faka‘aati, fakalitilesa, koe ‘heliaki,’ ‘tu‘akauta,’ moe ‘hola’ (kaiha‘ahi, hakafungahaka) ‘oku fai‘aki hono fakatatau ‘ae ‘vaa‘i‘uhinga’ he ta‘anga, ‘vaa‘ita’ he hiva, moe ‘vaa‘ihaka’ he haka, ‘o liliu ke ‘tatau’ mo ‘potupotutatau’ ke ma‘u ‘ae ‘malie,’ ‘faka‘ofo‘ofa’ mo fakaola koe ‘mafana’ moe ‘vela’ he ‘tauelangi,’ ‘o liliu mei he tukunga ‘oe ‘felekeu’ moe ‘fepaki’ kihe tu‘unga ‘oe ‘maau’ moe ‘fenapasi.’

‘Oku ‘asi ‘ae ‘hoa’ he faiva ta‘anga, ‘o hange koe hiva kakala ‘Fuifui he Taulanga’ (1905) moe hiva fakaoli ‘Vaiola E’ (1970 tupu) ‘ae ongo punake kakato ‘iloa ko Taukolo mo Peni Tutu‘ila. ‘Oku pehē ‘ae tau, kolesi, ‘oe ‘Fuifui he Taulanga’ ‘a Taukolo: ‘Koe kakala ko hoko kahoa, Kuo ‘osi tui pea fakahoa, ‘Ae tokanga moe li‘oa, ‘Ae mo‘oni pea moe ‘ofa,’ moe ongo kohi, laini, ‘oe ‘Vaiola E’ ‘a Peni Tutu‘ila: ‘Lou heilala moe la‘i masikona, Na‘e mama pea fakatauhoa,’ ‘o kau ai moe ‘hoa’ koe penisilini moe seilaini.

‘Oku tatau moe ‘hoa’ ‘ae fakahoko moe fakamavae ‘oe ‘tofoto‘o,’ ‘tafato‘o,’ moe ‘tukuto‘o’ he fakafelavai ‘ae ‘faito‘o ‘oe mahaki, ‘aia koe ‘maha’ ‘ae ‘sai,’ ‘lelei,’ kae toe ‘ae ‘kovi,’ ‘oku ne ‘puke’ ‘ae ‘mahaki’ kae ‘ikai ke ‘tukuange.’ ‘Oku pehē tofu ‘ae fonu ‘hoa’ mahaki faka‘auha (mahaki tamate, mahaki pipihi), ‘epitemika-penitemika, koveti-19 koe ‘vailasikolona, vailasikalauni, ‘aia ‘oku lotolotonga ‘loka-tapuni; ai ‘a mamani ke liliu mei he ‘tu‘unga faingatamaki’ moe ‘fakataautaha’ kihe ‘tukunga faingamalie’ moe ‘fakatahataha.’

‘Oku ‘iai ‘ae me‘a malie fau ‘oku tau ako mei he ‘fakakaukau mo fakangaue’ ‘oe ‘hoa,’ ‘aia na‘e muimui ofi ‘etau fanga kui ‘i natula he ‘iai, pe, ‘ta moe va,’ ‘fuo moe uho,’ ‘aia koe ‘tauhoa’ ‘ae me‘a kotoa pe, ‘o toe ako mei ‘ae ako, saienisi, moe Uesite. ‘Oku hanga ‘ehe ako moe saienisi ‘o fakamavahe ‘ae ‘ta mei he va he ‘ata-ki-loto’ moe ‘fuo mei he uho’ he ata-ki-tu‘a, ‘aia ‘oku hoko ai ke nau ‘ta‘eta’ (timeless) moe ‘ta‘efuo’ (formless), ‘o tafa‘akitolu, tapatolu (three-dimensional) kae ‘ikai tafa‘akifa, tapafa (four dimensional).

ANFF leva e malanga kae tau,
‘Ofa fau moe na‘una‘u ma‘u,
Ka tau toki hoko atu,

Hufanga He Ako Moe Lotu, Dr ‘Okusitino Mahina Professor of Tongan Philosophy, Anthropology, and Art Vava‘u Academy for Critical Inquiry and Applied Research Vava‘ulahi, Kingdom of Tonga & Va Moana: Space and Relationality in Pacific Thought and Identity Marsden Project Inquiry and Research Cluster AUT University, Auckland, Aoteroa New Zealand

 

Leave a comment

Make sure you enter all the required information, indicated by an asterisk (*). HTML code is not allowed.

back to top