Menu
cache/resized/7a303faa48902efd848c7494b9385c2b.jpg

RED

Rapid Engineering Diagnostic

Specialize in:

...
Latest News

Ko e Me‘afaka‘ataofi, Maikolosikope, mo e Me‘afaka‘atamama‘o, Telesikope (Microscope and Telescope) Featured

Hufanga He Ako Mo e Lotu, Dr ‘Okusitino Mahina mo Tu'ifonualava Kaivelata Hufanga He Ako Mo e Lotu, Dr ‘Okusitino Mahina mo Tu'ifonualava Kaivelata

KOLOMU ILO, FONUA & TALA (KNOWLEDGE, CULTURE & LANGUAGE COLUMN)

Ko e Me‘afaka‘ataofi, Maikolosikope, mo e Me‘afaka‘atamama‘o, Telesikope (Microscope and Telescope)

‘Oku ngaue‘aki ‘ehe kau saienitisi ‘ae ongo me‘angaue ‘e ua koe me‘afaka‘ataofi, maikolosikope (microscope) moe me‘afaka‘atamama‘o, telesikope (telescope) he‘enau kumi kihe ‘ilo he ‘iai kae tautefito kihe natula, ‘atamai, moe sosaieti. ‘Oku ngaue‘aki ‘ae ongo me‘angaue (tools, devices or instruments) ke tokoni kihe ‘sio’ ‘ae ‘mata’ (naked eyes) kene ‘faka‘ata’ ‘lahi’ ‘ae ‘ata ‘si‘i’ mo ‘faka‘ata’ ‘ofi’ ‘ae ‘ata ‘mama‘o.’

 ‘Oku ngaue‘aki ‘ehe kau saienitisi moe toketa ‘ae me‘afaka‘ataofi, maikolosikope (microscope), kene ‘faka‘ata’ ‘ae ‘ata ‘oe me‘a ‘oku ‘ata ‘si‘i,’ ‘valevale,’ ke ‘ata koe me‘a ‘lahi,’ ‘o liliu ‘ae ‘si‘i,’ ‘valevale,’ ke ‘lahi -- kae ngaue‘aki ‘ehe kau fisisisi moe kau ‘asitalonoma ‘ae me‘afaka‘atamama‘o, telesikope (telescope), kene ‘faka‘ata’ ‘ae ‘ata ‘oe me‘a ‘mama‘o’ ke ‘ata koe me‘a ‘ofi,’ ‘o liliu ‘ae ‘mama‘o’ ke ‘ofi.’

 ‘Oku liliulea ‘ae ongo lea ‘Ingilisi koe ‘micro’ moe ‘tele’ kihe ongo lea Tonga koe ‘si‘i,’ ‘valevale,’ o hange koe ‘ata ‘oe pekitilia (bacteria), siemu (germ), moe vailasi (virus) ‘oku faka‘ata ke ‘ata ‘lahi’ -- moe ‘mama‘o,’ ‘o hange koe ‘ata ‘oe ngaahi palanite (planets) moe ngaahi fetu‘u he vava he langi ‘oku faka‘ata ke ‘ata ‘‘ofi.’ ‘Oku liliu leva ‘ae lea ‘Ingilisi koe ‘scope’ kihe lea Tonga koe ‘sikope’ kihe vailasi (virus) moe ngaahi fetu‘u.

Na‘e ma‘u ‘ae vailasi koveti-19 ‘ehe kau saienitisi moe kau toketa he‘enau ngaue‘aki ‘ae me‘angaue faka‘ataofi, maikolosikope (microscope), ‘o nau hanga ‘o ‘‘ilo’ ai hono ‘ata ‘lahi’ ‘oku hange ha ‘kolona’ pe ‘kalauni’ hono anga, pea nau hanga leva ‘o fakahingoa koe ‘coronavirus,’ ‘o liliu lea Tonga koe ‘vailasikolona.’ ‘Oku tau liliu ‘ae lea ‘Ingilisi koe ‘coronation’ kihe lea Tonga koe ‘hilifaki kalauni,’ ‘o ‘uhinga koe ‘hilifaki kolona.’

 ‘Oku ma‘u heni ‘ae maama moe mahino ‘ae ma‘uhinga ange ‘ae ‘ilo (knowledge) he me‘angaue (tool, device or instrument) ‘oku ngaue‘aki ke ma‘u, ‘o hange koe ‘ilo ‘oe vailasi (virus) ‘i loto he sino hono liliu mei he ‘ata ‘si‘i,’ ‘valevale,’ kihe ‘ata ‘lahi, moe ngaahi fetu‘u he vava hono liliu mei he ‘ata ‘mama‘o’ kihe ‘ata ‘ofi.’ ‘Oku pehē pe ‘ae ma‘uhinga ange ‘ae ‘ilo ‘oe vailasi (virus) koveti-19 he ‘me‘angaue’ ‘oku ngaue‘aki hono ‘ilo.

 Kuo hake‘uta mai foki he ako fakaTonga (moe ako fakaMoana, faka‘Osenia) he mala‘e ‘oe ako ‘ae ‘me‘angaue’ koe ‘motolo’ (models) ako, fekumi, fakatotolo kihe ‘ilo (knowledge), ‘aia neongo ‘ene ma‘uhinga tu‘unga koe me‘angaue (tools, devices or instruments) ka ‘oku kei ma‘uhinga ange ‘ae ‘ilo ‘oku ako, fekumi, mo fakatotolo ke ‘‘ilo’ kiai kae ‘ikai koe ‘me‘angaue’ ‘oku ngaue‘aki ke ‘‘ilo’ kiai.

 ‘Oku hange pe hono ngaue‘aki ‘ae me‘afaka‘ataofi, maikolosikope, moe me‘afaka‘atamama‘o, telesikope, koe me‘angaue he ako, fekumi, moe fakatotolo ‘ae ‘ilo kihe vailasi (virus) moe ngaahi fetu‘u. ‘Oku pehē hono ngaue‘aki ‘ae ngaahi me‘angaue faka‘aati koe heliaki, tu‘akauta, moe hola (kaiha‘asi moe hakafungahaka) he ako, fekumi, moe fakatotolo kihe ‘ilo he faiva ta‘anga, faiva hiva, moe faiva haka.

‘Oku tau talanoa heni kihe ‘koveti-19’ koe ‘vailasikolona’ koe ‘vailasikalauni,’ ‘aia ‘oku felava‘i moe ‘hifaki kalauni,’ ‘hilifaki kolona,’ ‘o ‘uhinga kihe ‘kalauni, kolona’ ‘oe maka koloa ma‘uhinga koe taiamoni moe koula koe fuakava ‘ae tu’i moe hono kakai moe kakai mo honua tu‘i he mo‘ui moe mate. ‘Oku pehē tofu ‘ae ‘kalauni, kolona, talatala’ ‘o Sisu na‘a ne pekia kae mo‘ui ‘ae fa‘ahinga ‘oe tangata mei he mate.

 ANFF leva e malanga kae tau,

‘Ofa hulu moe manatu fakautuutu,

Ka tau toki hokohoko atu,

Hufanga He Ako Moe Lotu, Dr ‘Okusitino Mahina, Professor of Tongan Philosophy, Anthropology, and Art Vava‘u Academy for Critical Inquiry and Applied Research

Vava‘u Lahi, Kingdom of Tonga & Va Moana: Pacific Space and Relationality in Pacific Thought and Identity Marsden Project Inquiry and Research Cluster AUT University, Auckland, Aoteroa New Zealand

Leave a comment

Make sure you enter all the required information, indicated by an asterisk (*). HTML code is not allowed.

back to top