Menu
cache/resized/7a303faa48902efd848c7494b9385c2b.jpg

RED

Rapid Engineering Diagnostic

Specialize in:

...
Latest News

‘Oku ‘uhinga nai kihe hā ‘a e lea koe “fakamatu‘otu‘a” ha ngāue? Featured

Hūfanga Palofesa Dr ‘Õkusitino Māhina Hūfanga Palofesa Dr ‘Õkusitino Māhina

‘ILO, FONUA & TALA / KNOWLEDGE, CULTURE & LANGUAGE

‘Oku ‘uhinga nai ki he hā ‘ae lea koe “fakamatu‘otu‘a” ha ngāue?

‘Oku ma‘u ‘ae lea koe ‘fakamatu‘otu‘a’ mei he lea koe motu‘a pea moe motu‘a ‘ae lea koe mātu‘a.

‘Oku toe fehangahangai ‘ae motu‘a moe matu‘otu‘a moe lea koe mui moe muimuia moe si‘i moe si‘isi‘i.

‘Oku toe ‘uhinga ‘ae motu‘a kihe lea koe lahi moe lalahi moe lahilahi, pea nau toe fehangahangai moe si‘i moe sisi‘i moe si‘isi‘i, ‘o hangē koe fehangahangai ‘ae mātu‘a moe fānau, ‘aia ‘oku motu‘a mo matu‘otu‘a mo lahi mo lalahi ‘ae mātu‘a koe ta‘u/to‘u kimu‘a kae mui mo muimuia mo si‘i mo si‘isi‘i ‘ae fānau koe ta‘u/to‘u kimui.

‘Oku ‘asi heni ‘ae tefito ‘oe ngaahi fehangahangai ko ‘eni he lau ‘ta‘u’ ‘oe ‘aho fā‘ele‘i, ‘o hangē koe tomu‘a fā‘ele‘i ‘ae mātu‘a kae tomui fa‘ele‘i ‘ae fānau.

‘Oku ngāue‘aki ‘ae motu‘a moe mui he ‘ulufonua, ‘o hangē koe motu‘a moe mui ‘ae to‘ukai, ‘aia ‘oku toe ngāue‘aki he ‘motu‘a ‘ae kava’ kihe ‘toe’ ‘ae kava moe ‘mui ‘ae kava’ kihe ‘maha’ ‘ae kava he tāno‘a. ‘Oku ‘asi lelei ‘ae lea koe ‘fakamatu‘otu‘a’ ha ngāue he ngaahi me‘a hangē koe, ‘fakamatu‘otu‘a’ he lotu, ‘fakamatu‘otu‘a’ he nofo moe fakamatu‘otu‘a he ngāue.

‘Oku toe ‘uhinga ‘ae ‘fakamatu‘otu‘a’ kihe lea koe ‘fakapotopoto’ koe fehangahangai ‘oe lea koe ‘fakavalevale,’ ‘aia koe ma‘u mei he lea koe ‘vale,’ ‘o fa‘a ngāue‘aki kihe fānau, ‘aia ‘oku fa‘a taku koe ‘fānau vale’ moe ‘fānau valevale,’ ‘o nau kei ‘vale’ mo te‘eki ai ke nau ‘poto’ (mo ‘ilo) ha ngāue.

‘Oku toe ‘asi ‘eni he teolia fakaTonga tupu‘a ‘oe ako, ‘aia koe liliu fakatā-vā, fakafuo-uho moe fakangāue-faka‘aonga mei he vale kihe ‘ilo kihe poto, ‘aia ‘oku fa‘oaki he fonua/kalatua pea fetu‘utaki he tala/lea koe ongo me‘angāue fakafonua.

‘Oku ‘iai ‘ae lea Tonga heliaki/poloveape koe, ‘fakamotu‘a ke ta‘o ha tua,’ ‘aia koe fa‘ahinga ‘ufi ‘oku fai tatau moe fa‘ahinga ‘ufi koe palai he me‘a koe ifo, ‘o toe ma‘u ai ‘ae lea heliaki/poloveape koe, ‘‘oku tatau ‘ae tua moe palai.’

‘Oku ‘uhinga ‘ae lea Tonga heliaki/poloveape koe, ‘fakamotu‘a ke ta‘o ha tua’ kiha tangata kei si‘i hono ta‘u fā‘ele‘i mo muimuia ‘ene ‘ilo moe poto kene ngāue‘aki ‘ae ‘ilo moe poto ‘oku lahi ‘aha tangata motu‘a mo matu‘otu‘a he tō ‘ae ‘ufi koe tua ‘oku ifo hono kai (kae ‘ikai koe liliu hono ta‘u fā‘ele‘i mei he si‘i ke lahi).

‘Oku faitatau ‘ae lea Tonga heliaki/poloveape ‘oe ‘fakamotu‘a ke ta‘o ha tua’ moe lea fakatātā/heliaki ‘a Sisū kia Nikotimasi, ‘aia koe tangata koloa‘ia mo mo‘umo‘ua na‘a ne ma‘u ‘ae me‘a kotoa kae tukukehe ha‘ane ma‘u ‘ae Pule‘anga ko Hēvani, ‘o pehē, ‘‘oku fiema‘u keke fānau‘i fo‘ou he vai moe laumālie,’ ‘aia na‘e ‘ikai ke fiema‘u ke toe liliu ‘o foki kihe manava ‘ene fa‘ē ‘o toe fā‘ele‘i fo‘ou ka ko ‘ene liuanga he funga ‘ene hoko koe fu‘ufu‘unga ma‘a moe mo‘ui (vai) moe fu‘ufu‘unga anga lelei, le‘o lahi moe ivi mālohi (laumālie mā‘oni‘oni).

Tau toki hoko atu.

ANFF leva e malanga kae tau,
‘Ofa atu moe ‘anau fau.

Hūfanga Dr ‘Õkusitino Māhina, PhD
Professor of Philosophy, Anthropology & Art
Tonga International Academy (TIA) &
Vava‘u Academy for Critical Inquiry & Applied Research (VACIAR)
Tonga‘eiki/Tongatapu/Tongalahi &
Vava‘ulahi

Leave a comment

Make sure you enter all the required information, indicated by an asterisk (*). HTML code is not allowed.

back to top