Menu
cache/resized/7a303faa48902efd848c7494b9385c2b.jpg

RED

Rapid Engineering Diagnostic

Specialize in:

...
Latest News

Ko e Faka’uhinga ‘a e Lea ‘Ingilisi ko e “Unity in Diversity” (“Fā’ūtaha he Tokolahi” pē “Taha he Lahi”) Featured

Palōfesa Hūfanga Dr ‘Ōkusitino Māhina ‘i lotmalie mo e kau tāme’alea Ongo Mīnoa Palōfesa Hūfanga Dr ‘Ōkusitino Māhina ‘i lotmalie mo e kau tāme’alea Ongo Mīnoa

FONUA MOE TALA/CULTURE AND LANGUAGE

‘ATIKOLO 37: KO E FAKA‘UHINGA ‘A E LEA ‘INGILISI KO E “UNITY IN DIVERSITY” (“FĀ‘ŪTAHA HE TOKOLAHI” PĒ “TAHA HE LAHI”)

Fai ‘e Palōfesa Hūfanga Dr ‘Ōkusitino Māhina
Professor of Art, Culture + Critical Anthropology
Moana University (MU) + Vava‘u Academy for Critical Inquiry + Applied Research (VACIAR)

Na‘a ku talanoa, he ‘atikolo 36, kihe ngaahi lea ‘Ingilisi heliaki (paloveape / poloveape / fakatātā) faka‘ofo‘ofa mo loloto, ‘o liliu kihe lea Tonga, ka teu tālave heni, he ‘atikolo 37, kihe lea ‘Ingilisi koe “unity in diversity,” ‘aia ‘e ala lava ‘o liliu kihe lea Tonga koe “fa‘ūtaha he tokolahi” pē “taha he lahi” (pē “fenāpasi he fepakipaki” pē “fakahoko” mo “fakamavahe” he “felalavai”). ‘Oku fa‘a he‘aki ma‘u pē ‘ae lea ‘Ingilisi mālie ni he fonua, ‘aia ‘oku makatu‘unga he fekau‘aki ‘ae fakakaukau mo fakangāue ‘oe “fā‘ūtaha” pē “taha” (unity) moe fakakaukau mo fakangāue ‘oe “tokolahi” pē “lahi” (diversity), ‘o tatau pē ‘ae nofo, ako, ‘aati, lotu, politiki moe hā fua. Neongo hono toutou lave‘i he tufunga lea moe faiva lea ‘ae lea mohu ni ka ‘oku ‘ikai fa‘a ma‘u, a‘u mo tau hono ‘uhinga ‘oku fa‘a lea‘aki, ‘o tupu ai ‘ene ta‘emahino mo ta‘emā‘uhingamālie.

‘E lava pē ke taku koe lea heliaki ‘ae “unity in diversity” (“fa‘ūtaha he tokolahi” pē “taha he lahi”), ‘aia ‘oku anga fakapalatōkisi / fakaheliaki mo fakahisitōlia / fakamo‘oni fakatou‘osi, ‘o ‘uhinga he ‘oku fepaki ‘ae “fā‘ūtaha” moe “tokolahi” pē “taha” moe “lahi” ka ‘oku na fepāpasi he ‘uhinga ‘oku ma‘u ‘ae fa‘ūtaha / ma‘uma‘uluta he fakakaukau moe ngāue fakataha ‘ae tokolahi. ‘Oku ‘asi lelei ‘ae to‘onga fakapalatōkisi / heliaki ‘oe “unity in diversity” (“fā‘ūtaha he fakatokolahi” pē “taha he lahi”) he ongo kohi / laini ‘ae ongo kupu / veesi ‘oe ta‘anga mālie ‘a Kuini Sālote: “‘Ilo ‘ehe poto pea moe kaimu‘a, Kuila ē Lomipeau kuo taha (1) ai ‘ae ua (2),” mo Pita Vī: “Hoko pē ‘ae ua (2) koe taha (1), Kaveinga folau ‘ae Fōfō‘anga.”

‘Oku anga fakapalatōkisi / fakaheliaki ‘ae ongo kohi / laini mālie ni, ‘o ‘uhinga ‘oku na fepaki he tu‘u fakafika / fakamo‘oni, ‘aia koe 1 = 1 + 1 = 2 moe 2 = 1 + 1 = 1 ka ‘oku ngāue‘aki fakafonua / fakasōsiale he ta‘anga / maau koe palatōkisi / heliaki kihe fakataha ‘ae Tu‘i Tonga / Kauhala‘uta moe Tu‘i Ha‘atakalaua / Kauhalalalo (‘o kehe mei he Tu‘i Kanokupolu / Muifonua moe Tu‘i Tupou [Tu‘i Tautahi] / Kolofo‘ou [Nuku‘alofa, Tongatapu / Tonga‘eiki / Tongalahi] / Fangatongo [Neiafu, Vava‘u Lahi] / Tau‘akipulu [Pangai, Ha‘apai Veu]), ‘o tupu mei he kehekehe hona tala, tukufakaholo moe fatongia takitaha, moe fa‘ūtaha ‘ae kakai kehekehe ‘oe Fōfō‘anga he‘ene kaveinga fakalukufua / fakakātoi / fakatokolahi, ‘o makatu‘unga ‘ene fā‘ūtaha / ma‘uma‘uluta he kehekehe honau takitaha tu‘unga moe fatongia. Koia ai, ‘oku fepaki ‘ae ‘ekuasi ni he‘ene tu‘u fakafika / fakamo‘oni (mo fakanatula) kae fenāpasi he‘ene tu‘u fakafonua / fakasōsiale (mo faka‘aati).

‘Oku ‘iai ‘ae tohi mālie fau na‘e fatu / tufunga ‘ehe ‘ātolopolosisi moe ‘ātisi Tonga ‘iloa kae ongoongoa ‘i Mamani kuo ne ‘osi pekia ko Epeli Hau‘ofa, ‘aia ‘oku ‘iloa koe “Kisses in the Nederends” (“Ngaahi Fekita mo Hotau Sino”), ‘o ne taukave ai ‘ae fakakaukau mo fakangāue ‘oe “unity in diversity” (“fā‘ūtaha he tokolahi” pē “taha he lahi”) mo ne fakakikihi ‘o pehē, ‘oku tupu ‘ae mo‘ui lelei ‘ae sino fakakātoa / fakalukufua mei he fai lelei ‘e hono ngaahi kongokonga / ‘ōkani enau ngaahi ngāue moe fatongia takitaha he funga ‘oe tatau moe potupotutatau ke ma‘u ‘ae faka‘ofo‘ofa. ‘O hangē pē ka ‘ikai ha ‘ulu ‘e ‘ikai ha sino, ka ‘ikai ha nima ‘e ‘ikai ha va‘e pea ka ‘ikai ha telinga ‘e ‘ikai ha ihu moe hā fua. ‘Oku tefito foki he fakakaukau mo fakangāue fakafilōsofia mo fakahisitōlia loloto fau ko ‘eni ‘ae ‘uhinga tefito koia, ‘oku ma‘u ‘ae fakakātoa / fakalukufua mei he fakatautaha moe fakatautaha mei he fakakātoa / fakalukufua.

‘Oku toe maamangia ange hono huluhulu ‘ehe ‘uhinga ‘oe lea “unity in diversity” (“fa‘ūtaha he tokolahi” pē “taha he lahi”) ‘ae fakakaukau mo fakangāue loloto mo mohu fakaTonga koe “tau‘atāina,” ‘aia ‘oku tauhoa kihe fakakaukau mo fakangāue fonu polopalema fakaUēsite koe “democracy,” ‘o liliulea fakaTonga koe “temokalati.” ‘Oku tuhu ‘ae “tau‘atāina” (“tau-‘atā-ina”) kihe “fekuki tu‘uma‘u kiha ‘atā / vā ‘oku lahi” he tu‘u ‘ae “fonua” (“kakai moe ‘ātakai”) kae ‘uhinga ‘ae “temokalati” kihe “pule ‘ae kakai, ma‘ae kakai, ‘ehe kakai,” ‘o tefito ‘a mu‘a he “tu‘a-sino” (“non-self-centred,” outside of the “human-environment, non-self relations”) kae makatu‘unga ‘a mui he “loto-sino” (“self-centred, inside of the “human, self-interests / relations”), ‘aia ‘oku humaki ‘a mu‘a he “sio-ki-tu‘a,” “tauhivā” moe “tau‘atāina” kae hunuki ‘a mui he “sio-ki-loto,” “siokita” moe “pōpula.”

‘Oku ‘apalai lelei ‘ae lea mā‘uhinga ni kihe fonua (kakai moe ‘ātakai) kotoa, ‘o tatau pē koe kāinga, ha‘a, kolo, hou‘eiki, ako, ‘aati, siasi (lotu), pisinisi, sīpoti (faiva), pule‘anga, kapineti, falealea moe hā fua. Teu fakatātā’aki ‘ae ‘api, ‘aia ka takitaha tu‘u ‘ae tamai, fa‘ē moe fānau he tauhi honau vā he funga hono fai honau fatongia ‘oku hoko leva ia ke ma‘u ai ‘ae fā‘ūtaha / ma‘uma‘uluta ‘oe nofo, ‘o tupu ai ‘ae vālelei kae ‘ikai koe vākovi mo fanau‘i ai ‘ae melino, fiefia moe tau‘atāina kae ‘ikai koe vātau, mamahi moe pōpula. ‘Oku toe ‘asi lelei heni ‘ae fakakaukau mo fakangāue mohu fakaTonga ‘oe “tau‘atāina,” ‘aia ‘oku tu‘utauhoa kihe fakakaukau mamaha fakaUēsite ‘oe “temokalati.” ‘Oku tefito ‘ae “tau‘atāina” he “tauhivā” moe “fatongia,” ‘aia ‘oku fa‘o kotoa ai ‘ae faa‘i kavei koula ‘ae Ta‘ahine ko Kuini Sālote, ‘o ‘alu mei “loto-ki-tu‘a” (real and actual), ‘aia ‘oku fepakitu‘u moe faa‘i kavei pelesitiki ‘oe pule lelei / taki lelei ‘ae “temokalati,” ‘aia ‘oku ‘alu mei “tu‘a-ki-loto” (artificial and superficial).

ANFF leva ē malanga kae tau,
‘Ofa ma‘u moe ‘ānau,
Ka tau toki hoko atu.

1 comment

  • talamatangi
    talamatangi Monday, 04 April 2016 10:58 Comment Link

    Te uj kole keu ki'i hu atu he ke fai ha lave atu ki he tohi malie ko 'eni kuo ne feinga ke ako'i'aki kitautolu. 'Oku ou fa'a mamahi ma'u pe ko e feinga ke toe 'omai ha lea ke to e fakauouoa'i 'aki ha lea ne filihia mo 'elili mo 'etau fanga kui mo hotau kakai he kuohili. Ko 'eku tui he'ikai ke toe 'iai ha to e lea 'e humalie taha ki he "unity in diversity" Ko e lea kuo tau anga maheni moia pea 'oku ha pe he ngaahi ta'anga mo e ngaahi lea 'a e kau mamahi'i fonua. Ko e lea ko e "taha kae afe". Teu toki hoko atu kau lele ki fungafonua 'o epuepu 'eku ki'i kava.

    Report

Leave a comment

Make sure you enter all the required information, indicated by an asterisk (*). HTML code is not allowed.

back to top