Menu
cache/resized/7a303faa48902efd848c7494b9385c2b.jpg

RED

Rapid Engineering Diagnostic

Specialize in:

...
Latest News

Tā koe Sola ki Selusalema / What a Stranger to Jerusalem Featured

Tā koe Sola ki Selusalema / What a Stranger to Jerusalem

Kōlomu ‘Aati & Litilesā: Ta’anga, Hiva, & Haka /Art & Literature: Poetry, Music, & Dance Column

‘Oku heliaki ‘a e ta’anga, tu’akautā ‘a e hiva, moe hola, kaiha’asi, pē hakafungahaka ‘ae haka koe ngaahi me’angāue faka’aati mo fakalitilesā hono tofitofi ‘o e ‘uhinga, ongo, moe haka ke auvalevale mo tu’ovalevale he funga ‘oe tatau moe potupotutatau ke ma’u ‘ae mālie / faka’ofo’ofa moe māfana moe vela ke ma’u ‘ae tauēlangi.

The poetry, music, and dance artistic and literary devices, tools or aparatuses of heliaki, tu’akutā, and hola, kaiha’asi or hakafungahaka are used for the subdivision of human meanings, sounds, and bodily movements through sustained symmetry and harmony to produce beauty and warmth and fieriness to create climatic elation.

- Filosofī Tā-Vā FakaTonga ‘oe ‘Aati moe Litilesā Tongan Time-Space Philosophy of Art and Literature

Tā koe Sola ki Selusalema/What a Stranger to Jerusalem

Ko e ta’anga hiva (haka) sani-mo-viki / A sung and (danced) poetry of praise

Fakafatu / fakafa’u, fakaafo / fakafasi (mo fakahaka / fakasino) ‘e ‘Unga Afuha’amango / Poetry, music (and dance) composed by ‘Unga Afuha’amango

Kupu / Veesi 1, Kohi / Laini 1-4

Tā koe sola [1] ki Selusalema [2] kihe Pī’ei’ele’elapī [3]

Hiki [4] ē fonua [5] kihe tumutumu ē Pasifiki [6]

Pea he’ikai teta fāvale [7] he koe vai ni pē ‘a Tamale [8]

Ngata ai kuo si’i ē taimi kata māvae

Kupu / Veesi 2, Kohi / Laini 1-4

Pasifiki [9] pe’i mou pisinisi [10] tuku pē kia To’amalekini [11]

Kene fakasi’isi’i ē taimi [12] kau fiesivi [13]

Poto [14] na’e tu’u he kilukilua [15] ne paasi [16] pē he ta’u ‘e ua

Tolu ta’u pē kuo ne ikuna [17] ē lao [18] ‘o natula [19]

Kupu / Veesi 3, Kohi / Laini 1-4

‘Ofa he folau kuo tō moana [20] taau ē lei moe tofua’a [21]

Tu’u hifo pea vakai ki ama hila ki Tapana [22]

Koe ‘aho ‘oe ‘unu’unu ki toafa [23] he ‘oku palafu [24] fau ‘ae vaha [25]

He koe tahi ni ‘oe hakulā [26] moe ‘anga [27]

Tau / Kōlesi, Kohi / Laini 1-4

He’ikai ngata ‘a ‘eku viki [28]

Me’a atu ki hono faka’osi

‘Ilo ‘ehe ‘ātolopolosī [29]

‘Ōkesifooti [30] ‘ihe ‘Univēsiti [31]

Talafakava’e / Futinouti

[1] ‘Oku ‘uhinga ‘ae ‘sola’ kiha taha ‘oku fo’ou kiha me’a mo fo’ou ‘iha feitu’u ‘o hangē koe ‘ako’ moha ‘kolo,’ pea toe ‘uhinga tatau ‘ae ‘sola’ moe ‘taka’ moe ‘vūlangi’ koe lea fakaFisi; ‘oku ngāue’aki koe heliaki kihe me’a ‘fo’ou’ koe ako faka’univēsiti / ako fakaUēsite ‘oku tefito he ‘faleako’ mo peisi he ngaahi sapuseki / lēsoni – ‘aia ‘oku kehe meihe ako fakaTonga ‘oku tu’unga he ‘ha’a’ ‘o hangē koe ha’a faiva toutaivaka (professional class of navigators / voyagers / material artists of navigation / voyaging), ha’a tufunga fo’uvaka (professional class of boat-builders / material artists of boat-building) moe ha’a nimamea’a koka’anga (professional class of tapa-makers / fine artists of tapa-making) moe hā fua. ‘Oku toe ngāue’aki lelei ‘ehe punake ‘iloa ko Nau Saimone he taha ‘ene ngaahi ta’anga hiva (haka) kakala / ‘ofa / ‘eva ‘o pehē tokua ‘oku ‘ikai ha masiva ‘e toe vivili ‘ka ko ha’ate tōmui ki Selusalema.’

[2] ‘Oku liliulea Tonga ‘ae ‘Selusalema’ mei he lea ‘Ingilisi koe ‘Jerusalem.’

[3] ‘Oku liliulea Tonga ‘ae ‘Pī’ei‘ele’elapī meihe BA, LLB koe mata’itohi faka’univēsiti he ‘Aati moe Lao.

[4] ‘Oku ‘uhinga tatau ‘ae ‘hiki’ moe ‘teke,’ ‘o hangē koe ‘hiki fonua’ moe ‘teke langi,’ ‘aia koe heliaki kihe faimateaki mo faitōtōaki ha ngāue ‘oku faka’ofo’ofa mo ‘aonga, ‘aia ‘oku tolonga mo tu’uloa.

[5] ‘Oku ‘uhinga ‘ae ‘fonua’ kihe ‘kakai’ moe ‘ātakai,’ ‘o fakafuo ‘ehe ‘kakai’ ‘ae ‘ātakai’ kae fakauho ‘ehe ‘ātakai’ ‘ae ‘kakai’ hono fakafenāpasi ‘ena fakafelavai pē fakahoko moe fakamāvae he funga ‘oe tatau moe potupotutatau ke ma’u ‘ae faka’ofo’ofa / mālie moe ‘aonga lahi.

[6] ‘Oku liliulea Tonga ‘ae ‘Pasifiki’ meihe lea ‘Ingilisi koe ‘Pacific,’ ‘aia ‘oku ‘iloa he lea tu’ufonua fakaMoana koe ‘Moana,’ ‘aia koe ‘Tahi.’

[7] ‘Oku ‘uhinga ‘ae ‘fāvale’ kihe ‘fāfāvale’ kihe ‘alavale’ kihe ‘alaalavale’ kihe ‘pāvale’ kihe ‘pāpāvale,’ ‘o hangē koe Tala ‘oe Toutai Kui ‘ehe ‘fāfā kongatahi.’

[8] ‘Oku ‘uhinga kihe ‘Vai ‘a Tamale’ kihe ‘Vai-ko-Niutōua’ moe ‘Fakalongo ki Kafa’ kihe ‘Hohoni ‘Utuvai ‘a Tamale’ koe Sina’e ‘Eiki mo Lahi ‘ae Tu’i Tonga mo Kauhala’uta; ‘oku ngāue’aki heni koe heliaki kihe fakana’una’u moe fakaongo ‘a Tonga kotoa kihe ako ‘ae Tama Pilinisi Kalauni ko Tupouto’a Tungī koe Talatupu’a moe Taufatungamotu’a ‘oe Fonua;

[9] Vakai kihe fika [6].

[10] ‘Oku liliulea Tonga ‘ae ‘pisinisi’ meihe lea ‘ingilisi koe ‘business.’

[11] ‘Oku ‘iloa ‘ae ‘To’amalekini’ koe matāpule ‘ae Tu’i hono ta’omaki ‘oe fatongia he taumafa kava koe heliaki kihe no’otaki ‘ae fatongia ‘oe fonua moe kakai he ako ‘ae Tama Pilinisi Kalauni Tuouto’a Tungī.

[12] ‘Oku liliulea Tonga ‘ae ‘taimi’ meihe lea ‘Ingilisi koe ‘time,’ ‘aia ‘oku ui fakaTonga koe ‘tā’ (pea vā kihe ‘space); vakai kihe lea ‘taimi’ koe liliulea Tonga mei he lea ‘Ingilisi koe ‘time;’ toe vakai kihe kupu / veesi 1, kohi / laini 4.

[13] ‘Oku ‘uhinga ‘ae ‘sivi’ kihe ‘fe’auhi,’ ‘o hangē koe ‘‘ilo’ moe ‘poto’ he faiva ta’anga, faiva hiva, moe faiva haka moe filosofī tā-vā fakaTonga ‘oe ako koe liliu fakatā-va, fakafuo-uho, mo fakangāue-‘aonga ‘ae ‘atamai moe loto mei he ‘vale’ kihe ‘ ‘ilo’ kihe ‘poto,’ ‘o mu’omu’a ma’u ‘ae ‘‘ilo’ ‘ihe ‘poto.’

[14] Vakai kihe fika [13].

[15] ‘Oku ma’u ‘ae lea ‘kilukilua’ meihe fika koe 100,000, ‘o hangē koe ‘kuohili mama’o atu’ ‘oku taku koe ‘ono’aho kilukilua’ kuo ‘aho mo maama’ kae ui ‘ae ‘ahoni koe onopō ‘o kei pō mo fakapo’uli.

[16] ‘Oku liliulea Tonga ‘ae ‘paasi’ meihe lea ‘Ingilisi koe ‘pass,’ ‘o hangē koe ‘lava’ ha sivi / fe’auhi ha lēsoni / sapuseki he ako, mo toe ngāue’aki ‘ae ‘past’ koe kuohili pē ‘kuongamu’a’ (‘o ‘omai ‘ae kuohili ki mu’a koe tuhulu kihe lotolotonga pē kuongaloto).

[17] ‘Oku fe’unga ‘ae ako BA, LLB moe ta’u ‘e 5 kihe 6.

[18] ‘Oku liliulea Tonga ‘ae ‘lao’ meihe lea ‘Ingilisi koe ‘law.’

[19] ‘Oku liliulea Tonga ‘ae ‘natula’ meihe lea ‘Ingilisi koe ‘nature.’

[20] ‘Oku ‘uhinga ‘ae lea ‘folau kuo tō moana’ koe heliaki kihe fo’ou moe loloto, fihi moe fepaki, ‘oe ako kihe mala’e ‘oe ‘aati moe lao; vakai kihe ‘folau ‘oku tō ‘olunga’ moe ‘folau ‘oku tō lalo’ kihe ‘folau ‘oku tō tokelau’ / ‘folau ‘oku tō noate’ moe ‘folau ‘oku tō tonga’ / ‘folau ‘oku tō saute;‘ (vakai kihe ‘hake’ ‘ae la’ā he’ene ‘hopo’ mei ‘hahake’ ki ‘‘olunga’ he ‘tokelau’ he ‘‘aho’ pea ‘hifo’ he’ene ‘tō’ ki ‘hihifo’ ki ‘lalo’ he ‘tonga’ he ‘pō’).

[21] ‘Oku ‘uhinga ‘ae lea Tonga heliaki / poloveape koe ‘taau ē lei moe tofua’a’ (‘the lei tooth befits the whale’ pē ‘taau ē tofua’a moe lei’ ‘the whale befits the lei tooth’) kiha ongo me’a ‘e ua ‘oku ‘hohoatatau,’ ‘o hangē koe ako ‘aati moe lao ‘ae Tama Pilinisi Kalauni Tupouto’a Tungī.

[22] ‘Oku ‘uhinga ‘ae lea Tonga heliaki / poloveape koe ‘hila ki Tapana’ (‘oku kamo / tapa mei ai ē ‘uhila) koe heliaki kihe ‘ma’unga kiha me’a ‘oku faka’ofo’ofa’ koe ma’u meihe mana’ia talavou tete’e ‘o Leimātu’a mo Vava’ulahi ko Lepuhā.

[23] ‘Oku ngāue’aki ‘ae ‘toafa’ koe hoa kihe ‘vaha,’ ‘o hangē koe koe ‘toafaloa’ moe ‘vahanoa.’

[24] ‘Oku liliulea Tonga ‘ae ‘palafu’ meihe lea ‘Ingilisi koe ‘bluff,’ ‘aia ‘oku ‘uhinga kiha me’a ‘oku lea’aki kae ‘ikai ke fai mo ngali ‘e hoko kae hili koia ‘oku ‘ikai ke hoko, ‘o hangē koha taha ‘oku pole fuhu kae ‘ikai ke fuhu; kuo papau mo mateu ‘ae ako ‘ae Tama Pilinisi Kalauni Tupouto’a Tungī pea ‘oku fai kiai ‘ae na’una’u ‘ae fonua koe to’a pē tene lava hono ta’au moe fangata’a, ‘o hangē koe hakulā moe neiufi koe tu’i ‘oe tahi moana (vakai kihe fika [26]).

[25] Vakai kihe fika [23].

[26] ‘Oku taku ‘ae ‘hakulā’ (moe neiufi koe fa’ahinga ‘anga) koe tu’i kinaua ‘o tahi (vakai kihe fika [24]).

[27] Vakai kihe fika [26].

[28] ‘Oku hoa ‘ae ‘sani’ moe ‘viki’ koe ‘hiki’ / ‘teke’ ha lelei moe masani, faka’ofo’ofa moe ‘aonga, ‘aha me’a.

[29] ‘Oku liliulea Tonga ‘ae ‘‘ātolopolosī’ meihe lea ‘Ingilisi koe ‘anthropology’ pē ‘ātolopolosisi meihe ‘anthropologist.’

[30] ‘Oku liliulea ‘ae ‘‘Ōkesifooti’ meihe lea ‘Ingilisi koe ‘Oxford’ kihe ‘‘Univēsiti ‘Ōkesifooti’ pē ‘Oxford University;’ vakai kihe ‘‘Univēsiti Kemipilisi’ pē ‘Cambridge University’ koe ongo ‘Univēsiti tupu’a talā ‘o Pilitānia / Polata’ane moe fika [31]

[31] Vakai kihe fika [30].

Ko e kinikini, huluhulu, moe fakamatala nounou

Na’e fakafatu / fakafa’u, fakaafo / fakafasi (mo fakahaka / fakasino) ‘ae ta’anga hiva (haka) sani-mo-viki mālie lahi ni ‘ehe punake lahi mei Vava’ulahi ko ‘Unga Afuha’amango he ikunanoa ‘ehe Tama Pilinisi Kalauni Tupouto’a Tungī ‘ene ako ‘Aati moe Lao (BA LLB) (kupu / veesi 1, kohi / laini 1) na’e kamata he Kolisi Niuingatoni (Newington College) mo faka’osi he ‘Univēsiti Senē (Sydney University) ‘i Senē ‘i ‘Asitelēlia he 1930 tupu ta’u. ‘Oku ngāue’aki lelei ‘ehe punake kakato ni ‘ae fa’ahinga lalahi ‘e tolu ‘oe heliaki koe ‘lea kihe me’a ‘e taha kae ‘uhinga kihe me’a ‘e taha,’ ‘aia koe heliaki fakafetongiaki (qualitative epiphoric heliaki), heliaki fakafekauaki (associative metaphoric heliaki), moe heliaki fakafefonuaki (constitutive metonymic heliaki).

‘Oku kamata ‘ae sani-mo-viki ‘ehe punake ‘ae ako ‘ae Tama Pilinisi Kalauni Tupouto’a Tungī he’ene ngāue’aki ‘ae ‘ta’e’ilo’ ‘aha taha ‘ae talanoa fungani ‘i Petelihema ‘oe toe mo’ui ‘a Sisū meihe mate koe ‘sola ki Selusalema’ koe heliaki kihe ‘fo’ou’ ‘ae ako faka’Univēsiti ki Tonga koe toki me’a faingata’a kae hoko ia koe mahiki’anga ‘o Tonga he Pasifiki (pea mo mamanilahi). ‘Oku ‘ikai fai ha tu’atamaki ‘ae ako ‘ae Tama Pilinisi Kalauni Tupouto’a Tungī he ‘oku kei pukenimā pē ‘e Tamale ‘ae Vai, ‘o fai ‘ae ‘Fakalongo ki Kafa’ koe heliaki kihe ‘Fonua moe Tala’ ‘oku vaka ai ‘ae lotu moe ngāue ‘a Tonga mo hono kakai koe fa’aki’anga ‘oe na’una’u moe ‘ānau koe teuaki ‘ae māvave kae me’a ‘ae Tama Pilinisi Kalauni Tupouto’a Tungī he ako ‘o ‘ave ‘a Tonga kihe tumutumu ‘oe Pasifiki (pea mo mamanilahi) (kupu / veesi 1, kohi / veesi 2-4).

‘Oku kole mo pole ‘ae punake kihe Paifiki ke nau hanganaki he’enau ngāue kae tuku pē ki Tonga ko hono fatongia, ‘o taki ‘e To’amalekini koe tauhifonua moe matāpule hono ta’omaki ‘ae lotu moe poupou ‘ae fonua mo hono kakai kihe ako ‘ae Tama Pilinisi Kalauni Tupouto’a Tungī. ‘Oku hoko ‘eni ke leleimatangi mo paasi ‘ene sivi he ‘ilo moe poto ‘oku hiliō he taumama’o ‘ene nofo he kilukilua moe masanisani ‘oe tafatafa’akilangi. ‘Oku tupu heni tokua ‘ene ta’u pē ‘e ua mo ta’u tolu pē kuo paasi kotoa (neongo ‘oku ta’u kotoa ‘e 5 kihe 6) koe toki ikuna kaafakafa lahi mo mo’oni ia (vakai kihe kupu / veesi 2, kohi / laini 1-4). ‘Oku taku ‘ene ako koe Toutai ‘ae Lukutai koe Fāngota ma’ae Manuvaivai, ‘o Taau ē Lei moe Tofua’a he kuo ola ‘ene Tapa koe ‘Uhila kae Hila ki Tapana, pea hake mo hono melenga ki Toafa ma’ae fonua mei vaha mo hono faingata’a ‘oe ako ne feia (vakai kihe kupu / veesi 3, kohi / laini 1-4).

‘Oku ngalingali ‘oku ngāue’aki ‘ehe punake ‘ene ‘sani-mo-viki’ (praise) ‘ae Tama Pilinisi Kalauni Tupouto’a Tungī ‘o Tonga koe ‘fetau’ ki Fisi, ‘aia na’e hili ‘ae me’a mai ki Tonga ‘ae Tama Pilinisi Kalauni Tupouto’a Tungī moe ongona mo mafola mai ‘ae ongoongo ‘oe fua ako ‘univēsiti ‘a Fisi, ‘aia ko Dr Ruciate Nayacakalou he’ene ako BA he ‘Univēsiti ‘o ‘Okalani he 1956 mo toe faiako pē ai, pea toki faka’osi ‘ene ako PhD he ‘Univēsiti ‘o Lonitoni fakatoulōua he ‘ātolopolosī, ‘aia na’a ne toe faiako ai he ‘Univēsiti ‘o Senē. ‘Oku ngalingali na’e ngāue’aki ‘ehe punake ‘ae ‘Univēsiti ‘Ōkesifooti koe taha ia ‘oe ongo ‘Univēsiti talā tupu’a ‘o Pilitānia / Polata’ane fakataha moe ‘Univēsiti Kemipilisi (vakai kihe tau / kōlesi, kohi / laini 1-4).

Tau toki hoko atu.

‘Ofa lahi moe hūfaki,

Fetongikava Dr Viliami Uasikē Lātū & Hūfanga-He-Ako-Moe-Lotu Palōfesa Dr ‘Ōkusitino Māhina

Leave a comment

Make sure you enter all the required information, indicated by an asterisk (*). HTML code is not allowed.

back to top