Menu
cache/resized/7a303faa48902efd848c7494b9385c2b.jpg

RED

Rapid Engineering Diagnostic

Specialize in:

...
Latest News

Ko e Lau Māhina FakaTonga Featured

Ko e Lau Māhina FakaTonga

Kōlomu ‘Aati & Litilesā: Ta‘anga, Hiva, & Haka /Art & Literature: Poetry, Music, & Dance Column

Ko e Lau Māhina FakaTonga/Ko e Ta‘anga Laulau Māhina FakaTonga

Ko e maa‘imoa fakafatu/fakafa‘u ta‘anga laulau ‘a Kuini Sālote

  1. Liha Mu‘a

Ko au ko Liha Mu‘a[1]

Ko e ‘uluaki māhina[2] fakakuongamu‘a

Ko e māfana ‘oku ou ha‘u mo au

Pea moto ‘a e ngaahi ‘akau

Hoku hingoa ngali fakaofo

Ko e fakafanau ai ‘a e ō[3]

‘Oku lau ‘i hono talatupu‘a

Ko e ‘omi mei Pulotu[4] tokua 

  1. Liha Mui

‘Alā ko Liha Mui[5] au

‘Oku ou ha‘u moe faka‘afu‘afu[6]

‘Oku ou fakafua ‘a e to‘utaki

Pea ngangatu[7] ‘a e kakala ‘oku tangitangi

‘Oku ‘ilo ‘e he ha‘a toutai

‘A e ta‘anga[8] ‘a e ika ‘o tahi

Pea ‘oku hiva[9] ‘a e manupuna

He fongofonga[10] mo‘ui ‘a e fonua 

  1. Vai Mu‘a

Ko Vai Mu‘a[11] hoku hingoa

Ko e ‘uho‘uha[12] ‘a ‘eku koloa

‘Oku tali fiefia au ‘e he fa‘a[13]

Ko e koto mo‘ui ki tōkanga[14]

Ko e ‘ulufonua[15] ‘oku lanumata

‘Asinisini hono ‘ea[16] ‘ene ma‘a

Pea ma‘u inu ‘a e kakai

Mo e me‘a mo‘ui ‘o lalo langi 

  1. Vai Mui

Ko au ‘eni ko Vai Mui[17]

‘Oku fetu‘utaki ai ‘a e lau ‘o e ‘ufi

‘Oku fakatupu tailiili

He ko hoku anga ko e havilivili

‘Oku ‘omi ‘a e ‘uha mo e hako

Ke tafi e ‘uli ke mama‘o

Ke ma‘u ‘e he kelekele ‘a e lelei

Ke tauhi kitautolu he koeni[18] 

  1. Faka‘afumo‘ui

Ko Faka‘afumo‘ui[19] kita

Ka ‘oku fa‘a fakamanavahē‘ia

‘O toho ‘uta ‘a e folau vaka[20]

Tokua ko e māhina afā

Ko e me‘a ia ‘oku ta‘e‘iloa

Ko hoku anga totonu hoku hingoa

‘Oku ou laku ta‘otupu ki he ta‘u

Hā ‘i he fefafa ‘a e ‘amanaki ki he ma‘u 

  1. Faka‘afumate

Nga‘ata, ko au Faka‘afumate[21]

‘Oku ou ngaohi ‘a e mohuku ke mae

‘Oku kekena[22] ai ‘a e ‘ulufonua

Pea laumea ‘a e ta‘u ‘i ‘uta

‘Oku teu ke mālōlō ‘a natula[23]

Kumi ivi ki he‘ene ngāue fakafua

Pea longolognomo‘ui ai ‘a e nofo

He matangi ‘oku angi mokomoko 

  1. Hilinga Kelekele

Ko Hilinga Kelekele[24] au

‘Oku fakaū ki ai ‘a e lau

He ko au ‘oku utu ai ‘a e ta‘u

Fai‘anga kātoanga ko e mahu[25]

Ko e ‘uhinga hoku ui pehe‘i

‘I he utu fo‘ou ‘o e ‘ufi

Kei kelekelea hono kili

Fa‘u palepale ‘o hilifaki 

  1. Hilinga Mea‘a

Ko au e Hilinga Mea‘a[26]

Ko e tama au ki ha tama

Fakahā‘anga ‘o e tangata

Tama fakapikopiko, ko au ho mā‘anga

Langa feleoko ai ‘a e fa‘a

Fa‘oaki e fua ‘a si‘o kakava

Tau‘atāina mo‘oni ha tangata

Ala tonu ki he ‘ene ma‘ala[27] 

  1. ‘Ao‘ao

Ko e motu‘a au ko ‘Ao‘ao[28]

‘Oku fai ai ‘a e fakavao

Ko ‘eku ha‘u mei he matangi tonga[29]

Ka lave mai ha pulopula ‘e hau‘aoa

Kau fefine, fanongo kau tala atu

To‘o e fua ho nima[30] ko e ngatu

Na‘a ke ongosia, ko e momoko ‘oku ha‘u

Malu‘i si‘o hoa[31] mo e fānau 

  1. Tanumanga

‘Oku ui au ko Tanumanga[32]

Teuteu ‘a e pulopula ke lava

Pea tofi ‘o tanu ke pala

Pea ‘oku ‘i he tangata ngoue hono anga

Ka ‘oku hā leva ‘i he ngaahi ‘akau

‘A e huli mo e mo‘ui hono lau

Kamata ofo ‘a natula ke ngāue

Ongo mai ‘a e fiefia ‘a e me‘a fulipē 

  1. Fu‘ufu‘unekinanga

Ko au Fu‘ufu‘unekinanga[33] eni

‘Oku fotu mo e matamata lelei

‘Oku hauhaufano[34] ‘a e matangi

Fafangu ‘a e mohuku ke tāhuli mai

Lito[35] ai ‘a e ‘akau ‘o talamuka

Lau ma‘ui‘ui ‘a e ta‘u tokamu‘a[36]

Pea ongo ki he tangata ‘a e fu‘u fiefia

‘O ne laka atu ki hono fatongia 

  1. ‘O‘oa-ki-Fangongo

Ko au si‘i ‘O‘oa-ki-Fangongo[37]

‘Oku ō mo e fakapotopoto

‘Oku tai‘i[38] ai ‘a e me‘atokoni

Pea faka‘au mo e vai ke ‘osi

Pea tau ako ‘a e fakatuhotuha[39]

‘O e nofo ‘i ‘api pea mo ‘uta

‘Oku te ‘ilo ai ‘a e taimi[40] mo hono me‘a

Pea ko e ta‘etokanga kuo pau ke lavea 

  1. ‘Uluenga

Ko au e ko ‘Uluenga[41]

Ko e hongehonge kuo mateka

Tolofoha[42] ‘a e tokamu‘a ‘o e ta‘u

Ko e ‘amanaki ‘oku ou ha‘u mo au

Ko e ‘ulufonua kuo fai lau

‘A‘eva ‘a e me‘a mo‘ui hono malu

Kumi kupenga ai ‘a e toutai

Ka si‘i ‘a ‘uta, fakalato[43] mei tahi 

Kohifakava‘e / Futinouti

[1] Liha Mu‘a / Lihamu‘a

[2] ‘Oku ‘uhinga ‘ae lea Tonga koe ‘māhina’ kihe lea ‘Ingilisi koe ‘month’ moe ‘moon,’ ‘o tefito ‘ae lau māhina ‘e 13 fakata‘u he tu‘ukehekehe ‘ae māhina hono tō ‘ae ‘ufi he tōta‘u.

[3] ‘Oku ‘iloa koe fa‘ahinga ika ‘oku hake koe faka‘ilonga ‘oe fisi moe failau ‘ae ‘akau he kamata ‘ae fa ‘ahita ‘u māfana, ‘aia tā ai ‘ae ō hono toutai / fāngota.

[4] ‘Oku ‘iloa ‘a Pulotu koe motu‘afonua ‘oku foki kiai ‘ae laumālie ‘oe kau mate, pea ko hono ‘Otua fefine ko Hikule‘o, ‘aia ‘oku mohu mo fonu he ‘ilo moe poto loloto tupu‘a. ‘Oku lahi ange ‘ae ‘ilo moe poto moe taukei ‘ae kau mate (kuohili / kuonganu‘a [past]) he kau mo‘ui (lotolotonga / kuongaloto [present]), mo ‘iloa ‘ae fiema‘u / faka‘amu koe kaha‘u / kuongamui (future), ‘o huluhulu ma ‘u ‘ehe kuohili / kuongamu‘a (past).

[5] Liha Mui / Lihamui.

[6] Māfana moe vela koe afi (fire) koe ivi (energy) koe me‘a (matter) koe tā-vā (time-space).

[7] Pē koe nanamu, ‘alaha, moe manongi (tangitangi).

[8] ‘Oku ‘uhinga toutai / fāngota / tā / ta‘anga ‘oe ika, ‘o hangē koe tā ō moe tā / ta‘anga ‘oe ‘akau, ‘o hangē koe tā tongotongi moe tā tiki, ‘aia ‘oku ngāue‘aki koe heliaki kihe tā / ta‘anga ‘oe lea ‘oku ‘iloa koe maau (poem) moe ta‘anga (poetry).

[9] Pē koe tangi ‘ae manupuna, ‘o hangē koe hiva / tangi ‘ae fuiva he faiva ta‘anga hiva kakala koe “mamahinoa ‘ae ngutu ‘o fuiva.”

[10] Pē koe fofonga koe langi koe mata.

[11] Vai Mu‘a / Vaimu‘a.

[12] Pē koe ‘uha‘uha ‘o liliu kihe ‘uho‘uha he ‘uhinga fakasino / fakatekinikale, ‘o hangē koe nimanima kihe nimenima moe hivahiva kihe hivehiva.

[13] Pē ngoue koe tufunga fa‘a.

[14] Pē ngoue‘anga koe tōkanga koe tō‘anga ‘oe ‘akau kai, ‘aia koe ‘akau fua moe ‘akau foha.

[15] Pē ‘ulu‘akau ‘o lahi ngāue‘aki kihe ‘ulumei.

[16] Koe liliulea Tonga mei he lea ‘Ingilisi koe ‘air’ koe ‘uhinga kihe matangi, ‘o hāngē koe fakamatala matangi kihe fakamatala ‘ea, ‘aia koe fakamatala kihe mālohi-vaivai moe māfana-momoko ‘ae matangi, ‘o ‘uhinga ‘ae ‘ea (air) kihe fuo moe uho ‘oe matangi ‘oku kau ai ‘ae ‘osikena moe haitolokena moe hā fua.

[17] Vai Mui / Vaimui.

[18] Pē ko‘eni koe lotolotonga / kuongaloto (present).

[19] Faka‘afumo‘ui / Faka‘afu Mo‘ui.

[20] ‘Ae toutaivaka moe toutaiika.

[21] Faka‘afumate / Faka‘afu Mate.

[22] Pē kena koe kula pē kukula koe melo pē memelo koe enga pē eenga koe mea pē memea, ‘o hangē koe fatai kena, fatai melo, fatai enga, moe fatai mea.

[23] Koe liliulea Tonga mei he lea ‘Ingilisi koe ‘nature.’

[24] Hilangakelekele / Hilinga Kelekele.

[25] ‘Oku ‘uhinga tatau moe mohu (moe fonu), ‘o hangē koe lahi ‘ae me‘akai kihe mahu / mohu e fonua. ‘Oku ui ‘ae māketi me‘akai ‘oe fua ‘oe fonua koe Talamahu / Tala Mahu.

[26] Hilinga Mea‘a / Hilingamea‘a.

[27] ‘Oku ‘uhinga kihe ngoue ‘ufi ‘oku tefito he ‘ilo (moe poto) he mafulifuli ‘ae māhina he‘ene hopo mo tō mei he māhina fo‘ou / mo‘ui ‘ae māhina kihe māhina motu‘a / mate ‘ae māhina, ‘aia ‘oku tu‘o 13 ta‘u he ta‘u, ‘o kamata he ta‘u motu‘a kihe ta‘u fo‘ou, ‘o ‘iloa koe tokamu‘a moe tokamui.

[28] ‘Ao‘ao / ‘Ao ‘Ao. ‘Oku toe ui koe ‘Ao‘ao ki Masisiva / ‘Ao‘akimasisiva.

[29] ‘Oku momoko / mokomoko ‘ae matangi tonga koe sinou ‘oe pole kae māfana-vela ‘ae matangi tokelau koe halanga la‘ā ‘oe ‘ekueta, pea lakupoto-fakamata‘u ‘ae matangi hahake kae lakuvale-fakahema ‘ae matangi hihifo, ‘o hangē koe lea mālie ‘oe maa’imoa ta‘anga hiva haka ‘a Kuini Sālote koe “Hiva Afā ‘a Vaea” koe: Ne sikāhema fakahihifo, Louloua‘a e matangi tō.

[30] ‘Oku ma‘u ‘ae ngatu meihe nimammea‘a koka‘anga.

[31] Pē koe ‘ohoana pe ‘unoho ‘oku toe ui koe mali.

[32] Tanumanga / Tanu Manga

[33] Fu‘ufu‘unekinanga / Fu‘ufu‘u Nekinanga.

[34] ‘Oku ‘uhinga kihe mafola (‘alu fano) ‘ae mokomoko (hauhau) ‘ae matangi.

[35] ‘Oku ma‘u mei ai ‘ae lea koe ‘elito koe uho (moe kanoloto) ‘ae mālohinga ‘oe mo‘ui moe lelei, ‘o hangē koe namu lelei ‘aha lolo kehekehe ‘oku kau ai ‘ae lolo pipi, lolo ahi, lolo pako, moe lolo mohokoi.

[36] ‘Oku vaheua ‘ae ta‘u ‘e taha ‘oku māhina ‘e 13 kihe ta‘u tokamu‘a moe ta‘u tokamui, ‘ufi tokamu‘a moe ‘ufi tokamui, ‘inasi ‘ufimu‘a moe ‘inasi ‘ufimui, ta‘u lahi moe ta‘u si‘i, moe hā fua.

[37] ‘O‘oa-ki-Fangongo / ‘O‘oa ki Fangongo / ‘O‘oakifangongo.

[38] Pē si‘isi‘i / tāsi‘i / toesi‘i / taele / takele / valevale

[39] Pē fakatuhatuha pē fakapotopoto pē fakapōpoani

[40] ‘Oku liliulea meihe lea ‘Ingilisi koe time, ‘aia ‘oku fakaTonga koe tā, ‘o hangē koe space kihe vā.

[41] ‘Uluenga / ‘Ulu Enga.

[42] Pē fakafoha.

[43] Pe fakakakato pē fakafeau. 

Koe lau māhina fakaTonga ‘e 13 moe lau māhina fakaUēsite ‘e 12 

  1. Liha Mu‘a / Lihamu‘a (Nōvema-Tīsema)
  2. Liha Mui / Lihamui (Tīsema-Sanuali)
  3. Vai Mu‘a / Vaimu‘a (Sanuali-Fepueli)
  4. Vai Mui / Vaimui (Fepueli-Ma‘asi)
  5. Faka‘afu Mo‘ui / Faka‘afumo‘ui (Ma‘asi-‘Epeleli)
  6. Faka‘afu Mate / Faka‘afumate (‘Epeleli-Mē)
  7. Hilinga Kelekele / Hilingakelekele (Mē-Sune)
  8. Hilinga Mea‘a / Hilingamea‘a (Sune-Siulai)
  9. ‘Ao ‘Ao / ‘Ao‘ao / ‘Ao‘ao ki Masisiva / ‘Ao‘aokimasisiva (Siulai-‘Ākosi)
  10. Fu‘ufu‘u Nekinanga / Fu‘ufufu‘unekinanga / Fūfū Nekinanga / Fūfūnekinanga (‘Ākosi-Sepitema)
  11. ‘Ulu Enga / ‘Uluenga (Sepitema-‘Okatopa)
  12. Tanu Manga / Tanumanga (‘Okatopa-Nōvema)
  13. ‘O‘oa mo Fangongo / ‘O‘oamofangongo (Nōvema-Tīsema) 

Koe ki‘i kinikini, huluhulu, moe fakamatala nounou

 Ko hai ‘alā kimaua kema ‘a‘aua ‘ae fuo, loloto, loloa, moe mmaokupu ‘oe maa‘imoa fatu / fa‘u ta‘anga laulau, laulau sipi, moe laulau maau mohu mo fonu ‘ihe ‘ilo moe poto kinokinoifia ‘oku fūfū mo tautau he taukakapa fau moe kilukilua atu ‘ae punake kakato ko Kuini ‘Ofeina ‘oe ‘Otu Tonga koe Ta‘ahine ko Sālote Tupou III. ‘Oku ngāue‘aki lelei ‘e Kuini Sālote ‘ae fa‘ahinga lalahi ‘e tolu ‘oe heliaki koe “lea kihe me‘a ‘e taha kae ‘uhnga kihe me‘a ‘e taha,” ‘aia koe heliaki fakafetongiaki (qualitative epiphoric heliaki), heliaki fakafekauaki (associative metaphoric heliaki), moe heliaki fakafenonuaki (constitutive metonymic heliaki).

 ‘Oku humaki he ta‘anga mālie ni ‘ae ‘uhinga loloto ‘oe fonua koe ‘uluaki koe valevale moe taungafanau (fonualoto), ua koe kakai moe ‘ātakai (fonuatu‘a), moe tolu koe kau mate moe fa‘itoka / mala‘e (fonualoto). ‘Oku ‘uhinga ‘ae valevale, kakai, moe kau mate kihe tangata koe tā kae ‘uhinga ‘ae manava / taungafanau, ‘ātakai, moe fa‘itoka / mala‘e kihe feitu‘u koe vā, ‘aia ‘oku fakafuo ‘ehe tā ‘ae vā kae fakauho ‘ehe vā ‘ae tā koe ongo hoa ta‘emavahevahe. ‘Oku fa‘oaki ‘ae ‘ilo moe poto tupu‘a loloto ‘oe ngaahi fonua lalahi ‘e tolu kotoa ko ‘eni he fonua / kalatua mo fetu‘tutaki he tala / lea koe ongo vaka fakafonua mo fakasōsiale.

 ‘Oku mā‘uhinga atu mo ‘aonga fau ‘ae ‘ilo moe poto loloto tu‘ufonua ‘oe lau māhina fakaTonga he felalavai ‘ae tō ta‘u (‘ufi) moe lau māhina ‘oku tefito he taukei ‘oe ngaahi fonua ‘e tolu hono fakamaama ‘ae faingata‘a fakamamanilahi ‘oku tupu mei he potupotukehekehe moe fakatu‘utāmaki he vā ‘oe tangata moe ‘ātakai. ‘Oku mahino lelei ‘eni he feliuliuaki ‘ae matangi mei he vaivai kihe mālohi moe mokomoko kihe vela / vela, ‘o hangē koe toe fakalalahi ange ‘ae afa, ‘ahiohio, moe mofuike, kasa kona hono keina ‘ae kafukafu ‘oe la‘ā hono faka‘uli‘i ‘oe vavā moe ‘atā, moe vaia ‘ae sinou ‘oe ongo pole ‘o ngotofu‘u ai ‘ae ngaahi fonua lahi.

 Tau toki hoko atu.

 ‘Ofa lahi moe hūfaki,

Fetongikava Dr Viliami Uasikē Lātū &

Hūfanga-He-Ako-Moe-Lotu Palōfesa Dr ‘Ōkusitino Māhina

Leave a comment

Make sure you enter all the required information, indicated by an asterisk (*). HTML code is not allowed.

back to top