Menu
cache/resized/7a303faa48902efd848c7494b9385c2b.jpg

RED

Rapid Engineering Diagnostic

Specialize in:

...
Latest News

Fu‘u Tēvolo Featured

Fu‘u Tēvolo

Kolomu ‘Aati & Litilesā: Ta‘anga, Hiva & Haka / Art & Literature: Poetry, Music & Dance Column

Fu‘u Tēvolo

Ko e ta‘anga hiva fakaoli fio faiva fakamamahi. Koe fakafatu / fakafa‘u moe fakaafo / fakafasi ‘e Siope Puli. Koe fai / hiva ‘ehe Fola‘osi mei Kanokupolu, Tonga‘eiki / Tongatapu / Tongalahi

1. Ne ‘omi ‘ae me‘a sivilaise
Sikaleti pea moe tēpile
Panamā pea moe fu‘u sū
Toho holo he lalo takapau[1]

2. ‘Oiauē fu‘u tēvolo, ‘oiauē mo hono hoko!
He me‘a ‘oku ongo si‘ena nofo
‘Oiauē laulaupisi, ‘oiauē moe nanivi!
Tā koā koe sio kihe motololi

3. Kuo u tumu he ki‘i nofu
‘Ene faifai me‘a fo‘ou
Ka ko hai na‘a ne talaatu?
Ho‘o fakakaukau ‘ene tōatu

4. He me‘a fo‘ou kuo ‘iloa
‘Ae tēvolo moe nifoloa[2]
Si‘ona fale na‘e tali fononga
Toki fakama‘a kuo motu‘a

Fakava‘e Futinouti:
[1] ‘Oku lahi ke feto‘oaki mo fehekeaki ‘ae ongo lea takapau moe tapakau koe vāofi hona fuo moe uho.

[2] ‘Oku toe ‘iloa ‘ae nifoloa koe vakaloa koe tēvolo koe vakatēvolo

Koe ki‘i kinikini, huluhulu, moe fakamatala nounou

‘Oku lau na‘e fakafatu / fakafa‘u mo fakaafo / fakafasi ‘ae ta‘anga hiva ‘siome‘a’ mālie lahi ni ‘ehe punake kakato ko Siope Puli ‘o Kanokupolu pea fai / hiva ‘ehe kau hiva le‘o ongoongoa koe Fola‘osi mei Kanokupolu.

‘Oku ngāue‘aki lelei ‘ehe punake he ta ‘anga hiva ni ‘ae ongo toe faiva koe faiva fakaoli (comedy) fiofio faiva fakamamahi (tragedy) he fakatou fakaoli mo toe fakamamahi ‘ae fakakaukau moe ongo ‘oe ‘siome‘a,’ ‘o hangē koe faka‘ai‘ai ha taha ke mali moha taha tu‘umālie.

‘Oku ‘iai ‘ae ‘ilo loloto ‘ae punake kihe ‘atamai he ‘uto moe loto he fatu / mafu. ‘Oku toe ngāue‘aki lelei ‘ehe punake ‘ae fa‘ahinga ‘e tolu ‘oe heliaki koe “lea kiha me‘a ‘e taha kae ‘uhinga kiha me‘a ‘e taha,” ‘aia koe heliaki fakafetongiaki (qualitative epiphoric heliaki), heliaki fakafekauaki (associative metaphoric heliaki), moe heliaki fakafefonuaki (constitutive metonymic heliaki), ‘o hangē koe ika koe nofu ‘oku ‘ikai ngata pē he fakailifia hono fōtunga kae toe fakatu‘utāmaki hono anga ‘o kona ‘ene huhu, ‘aia ‘oku toe fakatatau kiha taha ‘oku nifoloa, ‘o taku koe tēvolo moe kafituila ‘ene tō‘onga.

‘Oku toe mohu mo fonu ‘ae ta‘anga ni he‘ene ngāue‘aki lelei ‘ae ngaahi lea ohi fo‘ou koe faka‘ilonga ha taha ‘oku mo‘umo‘ua moe ma‘ume‘a, ‘o hangē koe tēvolo (devil), sivilaise (civilisation), sikaleti (cigarette), tēpile (table), Panamā (Panama Canal), sū (shoes), moe motololi (motor lorry).

Tau toki hoko atu ...

‘Ofa fau moe na‘una‘u ma‘u,
Fetongikava Dr Viliami Uasikē Lātū &
Hūfanga-He-Ako-Moe-Lotu Palōfesa Dr ‘Ōkusitino Māhina

Leave a comment

Make sure you enter all the required information, indicated by an asterisk (*). HTML code is not allowed.

back to top