Menu
cache/resized/7a303faa48902efd848c7494b9385c2b.jpg

RED

Rapid Engineering Diagnostic

Specialize in:

...
Latest News

Po‘uliva‘ati (Boulevard) Featured

Po‘uliva‘ati (Boulevard)

Kolomu ‘Aati & Litilesa, Faiva Ta‘anga & Faiva Hiva (Art & Literature, Poetry & Music Column)

"Po‘uliva‘ati (Boulevard)"

Ko e ta‘anga hiva viki (Song of praise) fakafatu, fakafa‘u & fakaafo, fakafasi ‘e Tu‘uhetoka (Mataitini), ofi he 1920 tupu

Kupu, veesi 1

Po‘uliva‘ati he taimi ono

Ne paasi ‘ae manule‘oongo

Si‘i hake mo hifo honau le‘o

‘O hange ha hoani solo

Fakapo! Kuo ifo vovo

‘Eni moto ‘oe nofo

Tofa Siakoveiongo

Kuo angai si‘i Leteo‘o

 Kupu, veesi 2

Matahiva pe teke ngalo ‘afe?

Moe ‘otu Hala Kanume

Ke mea‘i ‘ehe kau ‘auhe

Lau ‘eni ko ‘eku pele

Tou‘anga he kuonga ko e

Hono faliki koe mapele

Si‘ono fofonga ‘oku hange

Koe pupunga ‘o ‘Olione

Kupu, veesi 3

Fakapo! ‘Oka malu efiafi

Angi mai ‘a si‘i matangi

‘O lave mai hoto sino ni

Hono ‘ikai ke masani

Ne‘ine‘i ke faka‘amu‘i

‘Ihe taimi ‘oe mahaki

‘Amusia e fonua ni

‘Atimosifia lelei

 Tau, kolesi

 Tofa si‘i fu‘u fa

Taufa‘ahau hono huafa

‘Uluaki ‘ihe fuka

‘Oe manatu moe ‘ofa

 Koe ki‘i fakamatala moe huluhulu nounou

 Na‘e fakafatu, fakafa‘u mo fakaafo, fakafasi ‘ae hiva viki (song of praise) malie fau ko ‘eni koe ‘Po‘uliva‘ati’ (‘Boulevard’) ‘ehe punake kakato ‘iloa ko Tu‘uhetoka (Mataitini) koe taha ‘oe hou‘eiki lalahi ‘o Ha‘afeva, ‘o fakaofiofi nai he 1920 tupu ta‘u. ‘Oku tu‘u ‘a Ha‘afeva he ‘lulunga’ (koe ma‘u mei he ‘lulunga’ ‘ae la‘a ke to ki ‘hihifo’), ‘o ‘uhinga kihe ‘hihifo’ ‘oe ‘Otu Ha‘apai, ‘aia ‘oku ngaue‘aki pe ‘i Ha‘apai kae ngaue‘aki ‘ae ‘hihifo’ he toenga ‘oe ‘Otu Tonga, ‘o hange koe ‘hihifo’ ‘i Tonga‘eiki, Tongatapu, mo Tongalahi mo Vava‘ulahi. ‘Oku ‘iloa ‘ae ngaahi motu ‘i ‘lulunga’ koe ‘Otu Lulunga kae hingoa ‘a Nomuka mo hono ‘otu motu koe ‘Otu Mu‘omu‘a, ‘o ‘uhinga ki he‘ene tu‘u ‘o ‘‘otumu‘a’ ki Tonga‘eiki, Tongatapu, mo Tongalahi.

 ‘Oku ngaue‘aki lelei ‘ehe punake ‘ae fa‘ahinga lalahi ‘e tolu ‘oe heliaki, ‘aia koe heliaki fakafetongiaki (qualitative epiphoric heliaki), heliaki fakafekauaki (associative metaphoric heliaki), moe heliaki fakafefonuaki (constitutive metonymic heliaki), ‘o ‘uhinga ‘ae lea ‘heliaki’ koe ‘lea kihe me‘a ‘e taha kae ‘uhinga kihe me‘a ‘e taha.’ ‘Oku malie lahi ‘ene ngaue‘aki ‘ae ngaahi lea Tonga koe liliulea mei he ‘Ingilisi he‘ene heliaki, ‘o hange koe po‘uliva‘ati (boulevard), taimi (time), paasi (pass), hoani-solo (cornets-in-duet), moto (motto), maka-mapele (marble-stone), ‘olione (orion), moe ‘atimosifia (atmosphere). ‘Oku nau tuifio moe ngaahi lea Tonga mohu mo fonu, ‘o hange koe ngaahi lea tu‘utauhoa koe le‘o moe ongo, ifo moe vovo, moe manatu moe ‘ofa.

 ‘Oku viki mo sani ‘ehe punake ‘ae faka‘ofo‘ofa ‘o Ha‘afeva, ‘o kamata he Hala Po‘uliva‘ati ‘enau he fetaliaki ‘oe nga ‘ae manule’oongo ‘enau he‘enau kapata he fu‘u maka ko Leteo‘o, ‘aia ‘oku hake moe hifo ‘ae ifo vovo hono ongo, ‘o hange tofu ha hoani solo (kupu, veesi 1, kohi, laini 1-8). ‘Oku ‘ange‘ange ia he fakalavetala ‘ae malutu‘u ‘oe Hala Kanume (moe Hala Huni), ‘aia ‘oku faliki‘aki hono lau, ‘o hange ha maka mapele, ‘aia ‘oku toe hange ‘ene fetapaki koe huhulu ‘ae pupunga fetu‘u ko ‘Olione koe lata‘anga ‘oe sola moe taka (kupu, veesi 2, kohi, laini 1-8). ‘Oku toe fakangalongata‘a ‘ae malu efiafi moe angiangi ‘ae matangi ‘ene masani mo fakamo‘uisino koe nanunga ia hono ‘atimosifia lelei (kupu, veesi 3, kohi, laini 1-8).

 ‘Oku ta‘ata‘alo leva ‘ae punake he funga ‘oe manatu moe ‘ofa kihe fu‘u Fa-ko-Taufa‘ahau koe fika 1 ‘oe Tu‘i Tupou ‘ae Tau Tahi ‘oku vilingia koe kolosi e ‘akaufakalava mo hono lanu, kala, kulokula koe ta‘ata‘a koe fuka ‘oe ikuna ‘a Tonga koe Pule‘anga Hau moe Kalauni Sovaleni Tau‘ataina (tau, kolesi, kohi, laini 1-4). ‘Oku ma‘u na‘e ako lelei ‘ae punake he Kolisi Tonga, pea ‘oku ‘ikai ngata pe koe punake kakato ‘a Tu‘uhetoka (Mataitini), ‘aia ‘oku tefito he faiva ta‘anga moe faiva hiva, ka na‘e toe faiva musika foki, ‘o tu‘unga he faiva ifipalasa. ‘Oku ‘iai ‘ae ma‘uhinga moe ‘aonga lahi ke fakakau ‘ae tokolahi, pe kotoa, ‘etau kau punake kakato, he silapa moe polokalama ako ‘a Tonga kae tefito kihe sekeniteli moe teseli.

Leave a comment

Make sure you enter all the required information, indicated by an asterisk (*). HTML code is not allowed.

back to top