Menu
cache/resized/7a303faa48902efd848c7494b9385c2b.jpg

RED

Rapid Engineering Diagnostic

Specialize in:

...
Latest News

Koveti-19 (Covid-19) Featured

Hufanga He Ako Mo e Lotu  mo Havelulahi Hufanga He Ako Mo e Lotu mo Havelulahi

Kolomu ‘Aati & Litilesa, Faiva Ta‘anga & Faiva Hiva (Art & Literature, Poetry & Music, Column)

Koveti-19 (Covid-19)

Koe ta‘anga hiva fakamamahi (Poetry of tragedy) fakafatu, fakafa‘u ‘e Havelulahi & Hufanga He Ako Moe Lotu, Ma‘asi, 2020

Kupu, veesi 1

Kuo ofongaki ‘ihe vahaope

Pavaki ‘ene fakatu‘upake

Talaki toki me‘a fakavale

Nofoilelenga pea fakatupuhe

‘Ene faka‘aufua ‘ae kolope

Koe vailasi ‘oku angakehe

‘Ae kolona kalauni tamate

Kupu, veesi 2

He ongoongo fakaleleloto

Tu‘ia ‘ae ongo moe loto

Vale ‘atamai ke fakafuo

Faka‘auha mahaki ‘ene to

Ta ‘oku ongo ta ‘oku o‘o

Vaetu‘ua si‘etau nonofo

Taufetuku kihe fakangalo

Kupu, veesi 3

Koe ‘epitemika ‘ene pipihi

Koveti-19 fakamamanilahi

Penitemika matatau malohi

Kapa pea kapu faka‘aufuli

‘Ene tutui mo fakavilivili

Tu‘unga ia ‘oe nofotailiili

Tatau ‘ae iiki moe lalahi

Tau, kolesi

 Hota fatongia e ke fuesia

Hota ngafa e ke ha‘amoa

‘Ilo moe poto ke kumia

‘Ofa moe melino ke lotua

‘O tapuni malu pea loka

He feilaulau faimatekina

Fale hufanga he faingata‘a

Koe ki‘i fakamatala moe huluhulu nounou

Na‘e fakafatu, fakafa‘u ‘ae ta‘anga hiva fakamamahi “Koveti-19” ‘e Havelulahi mo Hufanga He Ako Moe Lotu kihe mahaki faka‘auha (mahaki tamate, mahaki pipihi) ‘oku lotolotonga to ‘i mamani he ngaahi ‘aho ni, ‘aia kuo ne kapa mo kapu ‘ae ngaahi fonua lahi, ‘o kau ai ‘a Nu‘usila (mo Tonga). ‘Oku lotolotonga tu‘u ‘a mamani he tu‘unga faingatamaki (state of emergency) ‘oku tupu ai ‘ae tu‘utu‘uni ke nofo fakataautaha mo fakamavahevahe ‘ae kakai (state of social, physical, isolation, exclusion), ‘o taumu‘a kene holoki ‘ae vave moe lahi ‘ene pipihi moe mafola. ‘Oku fiema‘u moe faka‘amu ke toe foki ‘a mamani kihe tu‘unga faingamalie (state of normality) moe nofo fakatokolahi mo fakatahataha (state of social, physical inclusion).

‘Oku ngaue‘aki lelei ‘ehe ongo punake ‘ae heliaki fakafetongiaki, fakafekauaki, moe fakafefonuaki, ‘o ‘uhinga ‘ae heliaki koe ‘lea kihe me‘a ‘e taha kae ‘uhinga kihe me‘a ‘e taha.’ ‘Oku lave ‘ae kupu, veesi 1 ki hono ofongi, pavaki, mo talaki ‘ae tala fakamamahi ‘oe to ‘ae mahaki faka‘auha, ‘aia kuo ne kapa mo kapu ‘a mamani he‘ene pipihi moe mafola. ‘Oku talanoa ‘ae kupu, veesi 2 ki hono uesia ‘ehe ongoongo fakamamahi ni ‘ae fonua moe kakai, ‘o tumutumu he taufetuku ‘ae mo‘ui kihe mate kae lave ‘ae kupu, veesi 3 kihe anga ‘oe mahaki faka‘auha. ‘Oku talanoa ‘ae tau, kolesi kihe fiema‘u moe faka‘amu ke liliu ‘ae tu‘unga faingatamaki (state of emergency) kihe tukunga faingamalie (state of normality) he funga ‘oe ako, lotu, moe feilaulau.

‘Oku ngaue‘aki lelei ‘ehe ongo punake ‘ae ngaahi lea Tonga koe ohi mei he lea ‘Ingilisi koe heliaki he‘ena ta‘anga hiva fakamamahi, ‘o hange koe ‘kolope,’ ‘vailasi,’ ‘kolona,’ moe ‘kalauni,’ mei he ‘globe,’ ‘virus,’ ‘corona,’ moe ‘crown’ (kupu, veesi 1, kohi, laini 5, 6 & 7) pea moe ‘epitemika,’ ‘koveti-19,’ moe ‘penitemika’ mei he ‘epidemic,’ ‘covid-19,’ moe ‘pandemic’ (kupu, veesi 3, kohi, laini 1, 2 & 3). ‘Oku ‘uhinga tatau ‘ae ongo lea Tonga koe ‘kolona’ moe “kalauni’ kihe lea ‘Ingilisi koe ‘crown,’ ‘o hange ‘ae ‘ata lahi ‘oe ‘vailasi’ he me‘afaka‘ataofi, maikolosikope, koe ‘kalauni,’ ‘crown.’ ‘Oku ui fakaTonga ‘ae ‘coronation’ koe ‘hilifaki kalauni’ (pe ‘hilifaki kolona’). ‘Oku fakanounou ‘ae ‘coronavirus’ koe ‘covid-19’ he‘ene to he 2019.

 

Leave a comment

Make sure you enter all the required information, indicated by an asterisk (*). HTML code is not allowed.

back to top