Menu
cache/resized/7a303faa48902efd848c7494b9385c2b.jpg

RED

Rapid Engineering Diagnostic

Specialize in:

...
Latest News

Fononga Teau Nimanoa Ta‘u ‘a e Kolisi ko Tupou Featured

Fononga Teau Nimanoa Ta‘u ‘a e Kolisi ko Tupou

‘AATI & LITILESĀ / TA’ANGA/MAAU & HIVA /

ART & LITERATURE / POETRY / POEMS & MUSIC / SONGS

“Fononga Teau Nimanoa Ta‘u ‘a e Kolisi ko Tupou”

Ko e Ta‘anga Hiva Viki Fio Hisitōlia

fakafatu / fakafa‘u & fakafasi / fakaafo ‘e ‘Alifaleti Fonua

1. Tapu ki he vunivalu taloni he langi taukakapa

Aofaki ki Mala‘ekula hau toka e fonua
Tulou hau ‘o Tonga mo e fuka kei vilingia
‘Omeia ha ngofua ke u fakame‘ite fakahoifua
He kuo tauelangi pea u pātapata ai mo fiefia
Kolisi ko Tupou ko e heilala matala koula
Kapapuna e ‘unga mo hono tuitu‘u lavalava
Kuo feluteni ‘o ‘ala he siasi pea mo e pule‘anga

2. Ofongaki e tupetaiki talanoa he langilangi
Tahavalu onoono mo ‘ene lā-kei tangitangi
Na‘i me‘a ki hono kakai fangota ‘a e lulutai
Kai ‘utungaki ‘a e Tonga he kakala na‘e matua‘i
Toketā Molitoni kuo tu‘ula ai ‘eta ‘amanaki
Hiki tuē! Kau matematika toli ai e kau mateaki
Kolisi tutuku ke ta fesi fohe he kuo matangi
Lanu moana fānifo he ngalu ‘o e kātoanga ni

3. Lotu mo e ako ko ‘eta kāpasa mamae
He ko e mo ‘ui lōtolu hota loumāile
Tonga Mo‘unga Ki He Loto si‘eta siate
Vaotā Mutu Fala ko Hēleni pe‘i me‘ite
Matapā taimani ke talia mai ‘a ho‘o pele
Ke ta vā‘ivaka ai mo sani ‘eta ‘ānaumelie
‘O hiliō ‘eta ‘amanaki ke ‘a e Felenite mai ē
He kuo teau nimanoa ta‘u mo si‘o tou‘anga pē

4. Ongo ‘i Polata‘ane Tupou Kolisi tu‘u mo e lau
Kuo tā ‘a e ‘uluafi he Pasifiki Saute kei fakatalutalu
1866 ki Maamaloa ‘Api ko Toloa mo Nāfualu
Talanoa hono pā-kakala pea kei manongi hauhau
‘O pata-‘i-lātu‘u ‘i he lika ola ‘ilo ‘e he a‘u
TCT ‘e ‘ikai ngalo e tupe ni he‘emau manatu
Ako lolotonga ko e fuka ē pe‘i faka‘u
Puke ‘eta talite ko ho‘o tauleva ki he kaha‘u

5. Amatakiloa hulungia e fofonga ‘oku kei hiliō
Vīsone ‘o kāpasa‘aki e Tonga Mo‘unga ki he Loto
‘O tulifua ki he senituli hono ua kei tu‘u he lilō
Maka Taitusi ‘e ‘ikai ngalo ‘a e uaafe tahaono
Kauta‘e‘iloa Fale Tungī Mailefihi kei malave-loto
‘A si‘omou tou‘anga ma‘aku he ‘aho mo e pō
Vaotā Koula nofo ā kau ‘alu mo ‘eku ‘unaloto
Kau kalo ki he Kolokakala ‘o talia ha‘o ui na‘a tō, tue!

Ko e ki‘i fakamatala nounou.

Na‘e fakafatu / fakafa‘u mo fakafasi / fakaafo ‘ae ta‘anga hiva viki fio hisitōlia mālie ni ‘ehe punake kakato ko ‘Alifaleti Fonua mei Lapaha mo Tatakamotonga i Mu‘a he kātoanga fakamanatu hono ma‘alali ‘ae 150 ta‘u ‘oe Kolisi ko Tupou na‘e fua fokotu‘u ‘ehe ongo helo ko Siaosi Tāufa‘āhau Tupou 1 koe Tu‘i (moe To‘a Tete‘e) ‘oe ‘Otu Tonga mo Dr ‘Ikani Molitoni koe kelesikolo sikola moe faifekau he 1866 ‘oe ta‘u, ‘aia na‘e fai he ta‘u 2018.

‘Oku mãlie fau ‘ae filifili mo unuunu mai ‘ae lea ‘ehe punake he‘ene fakafatu / fakafa‘u ‘ae ta‘anga ni, ‘one ngāue‘aki lelei ‘ae fa‘ahinga lalahi ‘e tolu ‘oe heliaki -- ‘aia koe heliaki fakafetongiaki (qualitative, epiphoric heliaki) -- ‘o hangē koe kupu / vessi 1, kohi / laini 7-8 (koe fakafetongi ‘ae anga ‘aha ongo me‘a vātatau ‘e ua) -- moe heliaki fakafekauaki (associative, metaphoric heliaki) -- ‘o hangē koe kupu / veesi 2, kohi / laini 5 (koe fakafekauaki ha ongo me‘a ‘oku na fehokotaki fakafonua / fakasōsiale / fakahisitōlia ‘e ua) – moe heliaki fakafonuaki (constitutive, metonymic heliaki) – ‘o hangē koe kupu / veesi 5, kohi / laini 8 (koe fa‘oaki ‘ae tupu‘anga ‘oe punake koe kolo ko Tatakamotonga hono hingoa fakatenetene koe Kolokakala, ‘o fa‘o ‘ae me‘a ‘e taha he me‘a ‘e taha he vā ‘oe ongo me‘a ‘e ua).

Na‘e ma‘u ‘ehe ta‘anga hiva viki fio hisitōlia ni koe “Fononga Teau Nimanoa Ta‘u ‘a e Kolisi ko Tupou” ‘ae pale 1 ‘oe kalasi hiva fakaTonga le‘o ‘ata‘atā he kātoanga fe‘auhi sivihiva koe konga ‘oe kātoanga fakamanatu ‘ae ta‘u 150 ‘oe Kolisi ko Tupou he 2018 ta‘u.

Na‘e kau foki ‘ae “Fononga Teau Nimanoa Ta‘u ‘a e Kolisi ko Tupou” he ngaahi ‘asainimeni ‘a ‘Alifaleti he koosi fo‘ou nounou he faiva ta‘anga fakaTonga koe “Faiva Ta‘anga: An Introduction to Tongan Poetry” na‘e faiako ‘e Palōfesa Hūfanga (‘Õkusitino Māhina) he Tonga International Academy (TIA) moe Vava‘u Academy for Critical Inquiry for Applied Research (VACIAR) koe konga ‘ene polokalama ako mata‘itohi faka‘univēsiti.

ANFF leva e malanga kae a’u,
‘Ofa ma‘u moe na‘una‘u.

Dr Hūfanga (‘Õkusitino Māhina), PhD
Professor of Philosophy, Anthropology and Art
Tonga International Academy (TIA() &
Vava‘u Academy for Critical Inquiry & Applied Research (VACIAR)

(Fakatokanga‘i ange: ‘E kamata heni hono pulusi atu ‘ae ngaahi ta‘anga / maau ‘ae kau ako na‘a nau fai ‘ae koosi nounou fo‘ou ko ‘eni koe konga ‘enau ngaahi ‘asainimeni).

Leave a comment

Make sure you enter all the required information, indicated by an asterisk (*). HTML code is not allowed.

back to top