Menu
cache/resized/7a303faa48902efd848c7494b9385c2b.jpg

RED

Rapid Engineering Diagnostic

Specialize in:

...
Latest News

Liliō Featured

Liliō

“Faiva Ta‘anga/Faiva Maau & Hiva/Poetry & Music”

Liliō

Fakafatu/fakafa‘u moe fakaafo/fakafasi ‘e Nau Saimone

Ta‘anga Hiva Kakala/Ta‘anga Hiva ‘Ofa

[1] Liliō laukau he lilifa

‘Ote sekianoa ai kita

‘Ou lau ko ‘eku malakaita siueli tapa he sāfaia

Pehē ange mai keu filosofia

Kene kii‘i ha loka fakatika

Tā ‘apē kuo faiekina

Matalupe kehea si‘ete feinga

 

[2] Neke hangē si‘a lolo Siapani

Hualela ‘oka malu efiafi

Pea viki he kalonikali

Fakama‘u‘anga si‘eku ‘ofa ni

Loto kavea si’o anga no‘oloto langakali

‘Io he‘ikai mate ni mo‘ungaafi

‘Oku mapuna hoku ‘atamai

 

[Tau/Kōlesi]

Ko ‘eku tatau loupuafisi

Kau foki kuo si‘isi‘i e taimi

Tuku ai ā keu sani mou viki

Kata sivi fakakonisenisi

Koe ki‘i fakamatala nounou.

Na‘e fakafatu/fakafa‘u [mo fakaafo/fakafasi] ‘ae ta‘anga hiva kakala/ta‘anga hiva ‘ofa koe “Liliō” ‘oku kupu/veesi 2, kohi/laini 7, moe tau/kōlesi ‘oku kupu/veesi 1, kohi/laini 4, ‘ehe punake ‘iloa ko Nau Saimone. ‘Oku fakatatau ‘ae ‘ofa kihe vale kihe mate he hiva kakala/hiva ‘ofa, ‘o hangē valelau au he manatu moe ifo ‘ae mate he toe mo‘ui.

‘Oku ngāue‘aki he faiva ta‘anga [fakataha moe tufunga lea moe faiva lea moe faiva fananga moe faiva malanga] ‘ae heliaki, ‘aia koe lea‘aki ‘ae me‘a ‘e taha koe taipe kae ‘uhinga ia kihe me‘a ‘ae taha, koe me‘angaue faka‘aati mo fakalitilesā hono fakafenãpasi ‘ae fepakipaki he vaa‘i‘uhinga, ‘o liliu mei he tūkunga ‘oe felekeu kihe tu‘unga ‘oe maau.

‘Oku ngāue‘aki lelei ‘ehe punake ‘ae fa‘ahinga lalahi ‘e tolu ‘oe heliaki, ‘aia koe heliaki fakafetongiaki [qualitative, epiphoric heliaki] moe heliaki fakafekauaki [associative, metaphoric heliaki] moe heliaki fakafonuaki [constitutive, metonymic heliaki].

‘Oku fakatatau ‘ehe punake hono ‘ofa‘anga he kupu/veesi 1 kihe kakala tālā koe liliō/lile [kohi/laini 1] moe makakoloa mā‘uhinga koe malakaita, siueli moe sāfaia [kohi/laini 2]. ‘Oku mãlie fau hono ngāue‘aki ‘ae lea ‘Ingilisi koe filosofia [kohi/veesi 4], ‘aia koe sapuseki/lēsoni he ‘univēsiti ‘oku tefito he ako ‘uhinga, ‘o ‘ānauvavale kene ma‘u ha ‘uhinga mālohi kene fakaava‘aki ‘ae loto ‘oe ‘ofa‘anga [kohi/veesi 5] kae tā koā ‘oku tokanga ia kihe taha kehe [kohi/laini 6-7].

‘Oku toe fakatatau ‘ehe punake hono ‘ofa‘anga he kupu/veesi 2 kihe lolo Siapani ‘oku ‘a‘ala hono ‘alaha mo manongi he efiafi mo mafola hono ongoongo hono tohoaki ‘ene tokanga moe ‘ofa [kohi/laini 1-3], ‘o kafo ai hono loto, ‘aia ‘oku ne fakatatau kiha mo‘ungaafi ‘oku puhi ‘ene vela ‘o ‘ikai toe mate, ‘aia ‘oku hangē koe ta‘emanofo mo ta‘emanonga hono ‘atamai he‘ene ‘ofa [kohi/laini 4-7].

‘Oku hanga ‘ehe punake ‘o toe fakatatau faka‘osi hono ‘ofa‘anga he tau/kōlesi [kohi/laini 4] kihe kakala talā koe loupuafisi [kohi/laini 1], ‘o tatau kiai kae ‘alu ‘o hēnoa mo faka‘ofa he kuo faka‘ofa mo li‘ekinanoa mo tāi‘i ‘ae taimi kae tuku pē ko hono tufakanga kene fai pē hono sani mo viki mo hiki, ‘o tuku pē ki hono konisenisi mo‘ui ‘ene fili pē kohai ‘oku ‘ofa mo’oni ai [kohi/laini 2-4].

Leave a comment

Make sure you enter all the required information, indicated by an asterisk (*). HTML code is not allowed.

back to top