Menu
cache/resized/7a303faa48902efd848c7494b9385c2b.jpg

RED

Rapid Engineering Diagnostic

Specialize in:

...
Latest News

Ha‘a Moheofo Featured

Ha‘a Moheofo

AATI & LITILESĀ / ART & LITERATURE

TA‘ANGA/MAAU & HIVA / POETRY & MUSIC

Ha‘a Moheofo

Fakafatu mo e fakafasi/fakaafo ‘e Siope Puli

Fai ‘e he Fola‘osi, Kanokupolu

1. Ha‘a Moheofo ē ko e hau
Ke mou kumia si‘i fo‘i fātapu
Tala ki he tonga moe tokelau
Ko e tavake ni ‘e fakafolau

2. ‘Ofa ke kau mai ‘a e langi
‘I he feinga ‘oku lolotonga fai
Ke ‘aonga kihe si‘i mo e lahi
Tui hao kahoa pea ke laukau‘aki

Tau. ‘A e Tonga ke ke tu‘u ‘o tuē
Fiefia ‘i hē ‘aho ko ē
Ko Kanokupolu ke i tu‘u pē
‘O puke ke ma‘u ‘a e talite
Ke i malu ‘a e lao mo e tūtone
‘Eva koe mo pā‘ehē
Ke i tu‘u ma‘u si‘ene pule

Ko e ki‘i fakamatala nounou.

‘Oku ma‘u ‘a e tala na ‘e fakafatu/fakafa‘u mo fakafasi/fakaafo ‘a e ta ‘anga hiva viki mālie ni ‘e he punake ko Siope Puli mei Kanokupolu kuo ne si‘i pekia mo hiva ‘e he kau hiva ‘iloa ‘a e Fola‘osi ‘a Kanokupolu. ‘Oku matamata na‘e fatu/fa‘u ‘a e ta‘anga ni hono talaki ‘o e ma‘alali ‘a e maa‘imoa ako ‘ae fale‘alo ‘i muli (kupu/veesi 1 & 2) na‘e fai hono lotua mo e hufia ‘e he kotoa ‘o e fonua pea kuo fakaola ma‘ae lukufua ‘o Tonga mo hono kakai (tau/kōlesi).

‘Oku ngaue‘aki lelei ‘e he punake ‘a e heliaki fakafetongiaki (epiphoric, qualitative heliaki; hangē ko e kupu/veesi 1, kohi/laini 4) mo e heliaki fakafekauaki (metaphoric, associative heliaki; hangē ko e tau/kōlesi, kohi/laini 5). ‘Oku ngāue‘aki tau‘atāina ‘e he punake ‘a e ngofua fakapunake (poetic license) ke ne filihi ‘a e lea liliu Tonga ko e “konisitūtone” mei he lea ‘Ingilisi ko e “constitution” ko e “tūtone” (tau/kolesi, kohi/laini 5).

‘Oku to e mālie lahi hono to e fakamanatu mai ‘e he punake ko e malu‘anga ‘o e fonua ko hono “lao mo e konisitūtone” na‘e tufunga ‘e Tupou I ‘o fuofua fakahū ai ‘a e fakakaukau muli ‘o e “temokalati” ‘oku ‘iloa ‘i Tonga ko e “tau‘atāina” mo kamata hono fakanunu mai he Lao ‘o Vava‘u 1839, Lao ‘o e Tau‘atāina 1862 mo e Konisitūtone 1875 ‘o tumutumu hono Tuku ‘o Tonga ki Langi mo e fokotu‘u ‘o e ongo Kolisi tupu‘a, Kolisi ko Tupou mo e Kolisi Tonga.

2 comments

  • Tualiku o Vavau
    Tualiku o Vavau Saturday, 03 February 2018 09:32 Comment Link

    Fakamafana fau hono 'omai 'e he ta'anga ni 'a e fakatataa 'o e kei malu 'a e anga 'etau nofo pea 'oku kei Tonga pe 'a Tonga. Koe 'aho ni 'oku 'i ai 'a e ni'ihi na'e 'ikai langa fonua ka 'oku holoki fonua. Tau 'amanaki 'e tokoni mai 'a Sihova ke tataki 'a e fonua pea ke tau hao mei he ngaahi mea 'oku fihia ai 'a e ngaahi fonua lahi.

    Report
  • Hufanga (Okusitino Mahina)
    Hufanga (Okusitino Mahina) Saturday, 03 February 2018 04:08 Comment Link

    Na'e tanaki fo'ou mai 'e Maui-Tava-He-Ako Palofesa Dr Tevita 'O. Ka'ili he'ene fekumi he'ene tohi fo'ou na'e pulusi 'ehe University of Arizon Press he 2017 'ae fa'ahinga hono tolu 'oe heliaki na'a ne ui koe "metonymic heliaki."

    'Oku 'uhinga 'ae "metonymic heliaki" ko e heliaki 'oku ngaue'aki 'ae me'a fakatautaha koe heliaki kihe me'a fakakatoa 'o hange ko e malau ko e heliaki ki Niuafo'ou kotoa mo e fatapu ko e heliaki ki he katoa 'ae hou'eiki lalahi (kupu/veesi 1, kohi/laini 2).

    'Oku ne toe taukave 'oku kau 'ae "numilea" he tufuga (moe faiva) lea 'o hange koe fakanounou laiseni fakapunake 'ehe punake 'ae "konisitutone" koe "tutone" 'o matamata koe pule 'ae fakafuo, fakauho moe fakato 'oe ta'anga (tau, kohi/veesi 5)..

    Report

Leave a comment

Make sure you enter all the required information, indicated by an asterisk (*). HTML code is not allowed.

back to top