Menu
cache/resized/7a303faa48902efd848c7494b9385c2b.jpg

RED

Rapid Engineering Diagnostic

Specialize in:

...
Latest News

Ko e Kupesi & Tufunga: Koe ‘aati ‘a Tavakefai‘ana, Sēmisi Fetokai Potauaine Featured

Ko e Kupesi & Tufunga: Koe ‘aati ‘a Tavakefai‘ana, Sēmisi Fetokai Potauaine

Kōlomu ‘Ilo, Fonua, & Tala /Knowledge, Culture, & Language Column

‘Oku fa‘oaki ‘ae ‘ilo (moe poto) mei he ako he fonua / kalatua, pea talaki he tala / lea koe tā mo vā koe ongo vaka fakafonua / fakasōsiale he tā moe vā (Knowledge [and skill] acquired in education are constituted and composed in culture (and history) and transmitted communicated in language in time and space as social vessels in time and space)

Ko e Kupesi & Tufunga: Koe ‘aati ‘a Tavakefai‘ana, Sēmisi Fetokai Potauaine

‘Oku ngāue‘aki lahi ‘ehe tufunga moe ‘akiteki, faiako ‘aati, moe sikola ko Sēmisi Fetokai Poatauaine ‘ae kupesi he‘ene ngaahi ‘aati kae tautefito kihe tufunga langafale (‘akitekisā) moe tufunga tongiukamea, ‘o hangē koe “Hinavakamea moe Tunavakamea,” “Manuesina,” moe “Vaka-‘a-Hina / Vaka‘ahina.” ‘Oku tufunga ‘ehe tufunga lalava ‘ae kupesi ‘oe ngaahi me‘a, ‘o hangē koe manulua, kauikalilo, tokelauFeletoa / tokelaufeletoa, moe fata-‘o-Tu‘i-Tonga / fataotu‘itonga koe ‘ata-ki-loto ‘oe manupuna ‘e ua, alangafale ‘oe kolotau Feletoa, ika, moe kaufata ‘oe Tu‘i Tonga, ‘aia ko honau ‘ata-ki-tu‘a.

 ‘Oku ngāue‘aki ‘ae tufunga lalava he fuo moe uho ‘oe ngaahi kupesi kehekehe he tufunga langafale, tufunga fo‘uvaka, moe tufunga me‘angāue moe tufunga me‘atau, ‘o hangē koe toki, tao, moe pōvai, ‘aia ‘oku ‘ikai ngata pē he ‘aati (koe kupesi) hono mālie moe faka‘ofo‘ofa kae toe me‘angāue (koe me‘aha‘i / me‘ahaukafa) ‘ae tufunga lalava hono mā‘uhinga mo ‘aonga. ‘Oku toe ngāue‘aki ‘ae kupesi he ngaahi ‘aati, ‘o hangē koe tufunga tātatau, tufunga teuteu / faiva teuteu, nimamea‘a koka‘anga, nimamea‘a lālanga, moe nimamea‘a tuikakala (koe manulua, alamea, tuitu‘u, moe ve‘eve‘e), ‘o kau ai hono ngāue‘aki he tufunga tongiukamea.

Semisi Potauaine with a model of his sculpture.

Sēmisi Fetokai Poatauaine

Hinavakamea & Tunavakamea (Uafu-ko-Vuna / Uafukovuna, Nuku‘alofa, Tongatapu / Tonga‘eiki / Tongalahi, Tonga, 2013)

Na‘e fakalanga ‘ae fakakaukau mohutafea ‘atamai moe fonuhia ongo ‘ae tufunga tongiukamea ‘a Tavakefai‘ana, Sēmisi Fetokai Potauaine hono tufunga ‘o Hinavakamea mo Tunavakamea ‘ehe fananga mālie mo loloto ‘o Hina mo ‘ene pele ko Tuna, ‘aia na‘e tupu mei hono felilaulau ‘ae tala mohu mo fonu ‘oe ‘akau koe niu. Na‘e tefito heni hona fakahuafa ko Hinavakamea mo Tunavakamea he fetaulaki‘anga ‘o ‘uta mo tahi he vaka he fetu‘utakinga ‘o mata‘uta / matafonua moe matatahi / matamoana he matafanga, ‘aia ‘oku ngaohi‘aki ‘ae ‘aione moe sitila ‘oku fakatatau hono ivi moe mālohi moe ‘umea ‘oku uka mo fefeka hono anga.

‘Oku ma‘u ‘ae mālie moe loloto ‘o Hinavakamea mo Tunavakamea he mafulifuli ‘ae ngaahi kupesi ‘e ta‘efa‘alaua he‘ete vilotakai kiai mo ‘unu ke ofi kiai mo toe ‘unu ke mama‘o mei ai fakataha moe vakai mei he ‘atā ‘i ‘olunga, ‘o hangē koe manulua, kauikalilio, tokelauFeletoa / tokelaufeletoa, mata / ava, kupenga, veimau / vaimaau moe hā fua. ‘Oku hoko ‘eni koe ofo‘anga ‘ae kau folau ‘eva, ‘o hangē koe ofoofo ‘ae kau pāsese he‘enau he makaofe he ‘otu langi ‘oe Tu‘i Tonga ‘i Mu‘a (he maa‘imoa ta‘anga hiva lakalaka ‘a Kuini Sālote) hono tufunga ‘ehe kau tufunga tāmaka ‘o ono‘aho koe melenga kihe ‘ikonōmika ‘oe fonua hono ‘iloa.

Vuna Wharf in Nuku‘alofa, Tonga.
 

Ko Hinavakamea & Tunavakamea

Manuesina (Matafanga, Waiheke, Waitemata, Aotearoa / Nu‘usila, 2016)

Na‘e hanga ‘ehe tala loloto ‘oe faiva toutaivaka kae tautefito kihe tala ‘oe faiva toutaiika ‘o fakatupu ‘ae mohu ‘atamai moe fonu ongo he tufunga tongiukamea ‘a Tavakefai‘ana, Sēmisi Fetokai Potauaine he‘ene tufunga ‘oe “Manuesina” (koe Manuhina, Manutea, moe Manuma‘a). Na‘e tefito ‘eni he manuvākai / manule‘o moe manusiu / manutoutai, ‘o puna hifo ‘ae manuvākai / manule‘o ka ‘iai ha fili kae puna hake ‘ae manusiu / manutoutai, ‘o nau puna fakataha kihe ‘atā koe hola mei he faingata‘a. Na‘a ne ngāue‘aki ‘ae kupesi, ‘aia ‘oku ta‘efa‘alaua ‘ene mafulifuli, ‘o hangē koe manulua moe tokelauFeletoa / tokelaufeletoa.

An image of what Semisi Potauaine's sculpture Manuesina will look like when displayed as part of the 2017 Headlands Sculpture on the Gulf.

Ko e Manuesina

Vaka-‘a-Hina / Vaka‘ahina (Paaka / Pa‘ake Rauroa, Taulanga Kolokakala, Christchurch, Aotearoa / Nu‘usila)

Na‘e fakafuo mo fakauho ‘ehe kinokinoifia moe manumanumelie ‘oe tala mohu mo fonu ‘o Hina koe ‘otua Fefine ‘oe Māhina ‘ae ‘atamai moe ongo ‘oe tufunga tongiukamea ‘a Tavakefai‘ana, Sēmisi Fetokai Potauaine he‘ene filihi mo fokihi hono vavanga mo tufunga‘aki ‘o “Vaka-‘a-Hina / Vaka‘ahina” ‘ae ngaahi kupesi kehekehe. Na‘e kaunga lahi ‘a Hina hono fatufatu mo tauhi ‘ae ngaahi faiva, tufunga, nimamea‘a fekau‘aki moe tufunga fo‘uvaka, faiva ngaohikava, moe nimamea‘a koka‘anga ‘oku tatau moe fatufatu mo tauhi ‘e Hikule‘o koe ‘otua fefine ‘o Pulotu ‘ae ngaahi ‘ilo moe poto tupu‘a ‘oe faiva, tufunga, moe nimamea‘a.

‘Oku lava ke lau koe vaka ‘a Hina koe fua vakavavā ia na‘e fa‘u / fo‘u ke folau mei Maama kihe Māhina ‘i Langi, ‘aia na‘a ne ngāue‘aki he‘ene fefononga‘aki mo fefolau‘aki he vaha‘a ‘o Maama moe Māhina ‘i Langi. ‘Oku pehē tofu ‘ae taku koe kalia fakatoukatea lahi koe Lomipeau ‘ae Tu‘i Tonga he tumutumu hono pule‘anga hau koe vakatahi lahi taha ia kuo fa‘u / fo‘u ‘i Maama. ‘Oku toe mā‘uhingamālie he ‘uhinga ni ‘oe fakatoulava faka‘iai mo fakaheliaki ‘ae kau Tonga (moe kau Moana) ‘o fe‘alu‘aki mo fefolau‘aki kimu‘a kihe kuohili / kuongamu‘a mo kimui kihe kaha‘u / kuongamui kiloto he lotolotonga / kuongaloto.

Ko Vaka-‘a-Hina / Vaka‘ahina

‘Oku ‘ikai ngata pē ‘ae faka‘ofo‘ofa mo‘oni ‘ae ngaahi tufunga tongiukamea koe ‘aati kae toe ‘aonga foki koe vaka ‘oe ‘ilo moe poto hono fakatolonga mo fakatu‘uloa, ‘o vaa‘ivaka ‘i mamanilahi he mala‘e ‘oe ako moe ‘aati, ‘aia ‘oku toe ‘aonga lahi kihe ‘ikonōmika ‘ae fonua mo hono kakai, ‘o kau ai ‘ae feliuliuaki ‘ae matangi. ‘Oku kau heni hono ‘ave ‘ae ‘ilo moe poto tu‘ufonua loloto fakaTonga ‘a Tonga he ngāue ‘ae kau ako moe kau ‘ātisi ‘a Tonga, ‘o fgakatatau mo fakafenāpasi moe ‘ilo moe poto ‘ae Uēsite (moe ngaahi sivilaise kehe kehekehe) kae tautefito kihe ‘ilo fakasaienisi moe poto fakatekinikale / fakatekinolosia.

 

Kōveti-19: ‘Ilo, Fonua, & Tala

Fetongikava Dr Viliami Uasikē Lātū & Hūfanga-He-Ako-Moe-Lotu Palōfesa Dr ‘Ōkusitino Māhina 'i hono hifoaki e tohi fakamatala 'o Hinavakamea mo Tunavakamea 'i he ta'u 2013

Tau toki hoko atu.

‘Ofa loto moe manatu ongo,

Fetongikava Dr Viliami Uasikē Lātū &

Hūfanga-He-Ako-Moe-Lotu Palōfesa Dr ‘Ōkusitino Māhina

Leave a comment

Make sure you enter all the required information, indicated by an asterisk (*). HTML code is not allowed.

back to top