Menu
cache/resized/7a303faa48902efd848c7494b9385c2b.jpg

RED

Rapid Engineering Diagnostic

Specialize in:

...
Latest News

Ko e Mā‘uhinga ‘o e Momoiki / Momovalevale he ‘Aati Featured

Hufanga Palofesa Dr. 'Okusitino Mahina Hufanga Palofesa Dr. 'Okusitino Mahina

‘Ilo (moe Poto), Fonua / Kalatua & Tala / Lea/Knowledge (and Skill), Culture & Language

Koe Mā‘uhinga ‘oe Momoiki / Momovalevale he ‘Aati

Talateu - ‘Ilo (moe Poto), Fonua / Kalatua & Tala / Lea

‘Oku fakamamafa ma‘u pē he kolomu ni ‘ae ngaahi me‘a kehekehe ‘e tolu ka ‘oku nau toe fekau‘aki vāofi, ‘aia koe (1) koe ‘ilo (moe poto) moe (2) koe fonua / kalatua moe (3) koe tala / lea, ‘o ‘iloa he lea faka‘Ingilisi koe “knowledge” (and “skill”) moe “culture” moe “language.”

‘Oku ma‘u ‘ae ‘ilo (moe poto) ‘ehe ‘atamai (moe fakakaukau) ‘oe ‘iai (“reality”) he ako koe liliu ia ‘ae ‘atamai (moe fakakaukau) mei he vale (ignorance) kihe ‘ilo (knowledge) kihe poto (skill), ‘o kumi ke ma‘u ‘ae ilo (ako-‘uhinga) pea koe ma‘u koia ‘ae ‘ilo ‘oku toe ako leva kihe ‘ilo koia ke ma‘u ‘ae poto (ako-‘aonga).

Koia ai ‘oku mu‘omu‘a ma‘u pē ‘ae ‘ilo he poto. ‘Oku fa‘oaki leva ‘ae ‘ilo (moe poto) koia he me‘angāue fakafonua koe fonua / kalatua mo fetu‘utaki he me‘angāue fakafonua koe tala / lea. ‘Oku ‘uhinga ma‘u pē ‘ae fonua / kalatua moe tala / lea kihe ‘ilo (moe poto) ‘oku fa‘oaki mo fetu‘utaki ‘iate kinaua.

Kaveinga – Koe Mā‘uhinga ‘ae Momoiki / Momovalevale he ‘Aati

Na‘e toki lava lelei ‘eni hono fai ‘ehe Tonga Skills moe Uili Lousī Studio na‘a na fengāue‘aki vāofi he ako ‘aati moe kau ‘ātisi ‘o Tonga he māhina kakato ‘e taha ‘i Sune 2018, ‘aia na‘e kamata ‘i Tonga‘eiki / Tongatapu he Tongalahi, ‘o hoko atu ‘i ‘Eua he Fungafonua, Vava‘u he Fatafatamāfana mo Ha‘apai he Fanga‘ihesī.

Na‘e fakamamafa ‘ae ako ‘aati he tufunga moe nimamea‘a neongo ‘ae kau ‘oe faiva he vahetolu lalahi ‘ae ‘aati ‘a Tonga kihe faiva, tufunga moe nimamea‘a. ‘Oku lahilahi ke tefito hono fai ‘ae faiva moe tufunga he hou ‘eiki tangata kae lahilahi hono fai ‘ae nimamea‘a he hou‘eiki fafine.

Na‘e ‘ikai tefito ‘ae ako ‘aati hono faiako moe ako ‘oe tufunga moe nimamea‘a ka na‘e fakamamafa ‘ae ako ‘aati na‘e fai he feako‘aki ‘ae kau faiako moe kau ako he founga ‘e toe langa‘aki mo hiki‘aki ‘ae tu‘unga hono ngaohi ‘ae ‘aati mo hono fakamāketi kiha tu‘unga makehe mo fo‘ou hono fa‘u mo fakamāketi.

Na‘e kau heni hono ngāue‘aki ‘ae founga (technique) kehe-fo‘ou mei he founga tatau-motu‘a hono ngaohi-fa‘u ‘ae ‘aati, ‘o kau ai moe ngaahi me‘a (material) kehe-fo‘ou, ‘aia ‘oku fakatou ngaohi‘aki mo fa‘u‘aki ‘ae ‘aati he funga ‘oe kehe-fo‘ou (originality), mohu‘atamai (creativity) moe fakapoto (innovation).

Na‘e ngāue‘aki ‘ae lea heliaki paloveape faka‘Ingilisi koe, “The devil is in the detail” (‘Oku nofo ‘ae tēvolo / fa‘ahikehe he momoiki” ‘oku toe fakalea koe, “Beauty is in the detail” (‘Oku nofo ‘ae faka‘ofo‘ofa he momoiki),” ‘o ‘uhinga ‘ae tēvolo / fa‘ahikehe kihe faka‘ofo‘ofa, ‘aia ‘oku anga fakalangi mo fakahēvani.

‘Oku matu‘aki mā‘uhinga ‘ae momoiki / momovalevale he ‘aati, ‘o tatau ‘ae faiva, tufunga moe nimamea‘a. ‘Oku toe ‘iloa ‘ae momoiki / momovalevale koe auiki / auvalevale moe tu‘oiki / tu‘ovalevale, ‘aia ko ‘ene momoiki / momovalevale, auiki / auvalevale mo tu‘oiki / tu‘ovalevale lahi ange ‘ae ‘aati ko ‘ene toe faka‘ofo‘ofa / mālie lahi ange.

‘Oku tu‘u fehangahangai ‘eni mo ‘ene momolalahi, aulalahi mo tu‘olalahi ange ‘ae ‘aati, ‘aia ‘oku toe palakū / ta‘eoli lahi ange. ‘Oku ‘asi ‘eni he toe momolalahi, aulalahi mo tu‘olalahi lahi ange ‘ae tongi, fe‘unu, fau, kafa moe kupesi kae ‘ikai ke nau toe momoiki / momovalevale, auiki / auvalevale mo tu‘oiki / tu‘ovalevale lahi ange.

‘Oku ngāue‘aki ‘ae mata (pe ava) ‘oe ngaahi me‘angāue faka‘aati ke tongi‘aki / tā‘aki, tui‘aki, tohi‘aki / kohi‘aki mo lalava‘aki ‘ae ‘akau, hui, kakala, kupesi moe hā fua, ‘o hangē koe mata / ava ‘oe toki, mata / ava ‘oe hui, mata / ava ‘oe nge‘esi-kapa / nge‘esi-fingota, mata / ava ‘oe polosi / fo‘ifā moe hā fua.

‘Oku kau ai ‘ae ngaahi faiva, ‘o kau ai ‘ae faiva ta ‘anga, faiva hiva moe faiva haka, ‘aia ‘oku ngāue‘aki ‘ae mata / ava ‘oe heliaki, tu‘akautā moe hola, kaiha‘asi pe haka-funga-haka hono momosi / tofitofi ‘ae vaa‘i‘uhinga, vaa‘itā moe vaa‘ihaka ke toe momoiki / momovalevale, auiki / auvalevale mo tu‘oiki / tu‘ovalevale ange ke ma‘u ‘ae faka‘ofo‘ofa / mālie.

‘Oku ‘asi lelei ‘ae momoiki / momovalevale, auiki / auvalevale moe tu‘oiki / tu‘ovalevale ‘ae ngaahi motu‘a ‘aati kehekehe ‘a Tonga he ngaahi misiume ‘i muli, ‘o tautefito ki Pilitānia moe ngaahi fonua ‘Iulope lahi, ‘o kehe mei ngaahi ‘aati fo‘ou, ‘aia ‘oku lahilahi ke momolalahi, aulalahi mo tu‘olalahi.

‘Oku ma‘u ‘ae faka‘ofo‘ofa / mālie hono fakatatau mo fakapotupotutatau ‘ae fuo moe uho ‘oe ngaahi me‘a ‘oku ngaohi‘aki mo fa‘u‘aki ‘ae ‘aati, ‘aia ‘oku tefito he‘enau momoiki / momovalevale, auiki / auvalevale mo tu‘oiki / tu‘ovalevale, ‘o ‘ikai ha lau ki he ‘ene tu‘uloa mo tolonga he vaa‘ikuonga.

Na‘e kau ‘ae ako kihe fakamāketi hono fakamahino ‘ae ngaahi lao tefito ‘oe ‘ikonōmika, ‘o makatu‘unga he fetukuaki ‘ae fa‘u / ngaohi-koloa (supply) moe fiema‘u / faka‘aonga-koloa (demand), ‘aia koe lahi ange ‘ae fa‘u / ngaohi-koloa koe si‘i ange ia ‘ae fiema‘u / faka‘aonga-koloa mo toe totongi ma‘ama‘a ange.

‘Oku hoko ‘ae si‘i ange ‘ae fa‘u / ngaohi-koloa (supply) ke lahi ange ‘ae fiema‘u / faka‘aonga-koloa (demand) mo toe mamafa ange hono totongi. ‘Oku toe matu‘aki mā‘uhinga ‘ae fa‘u / ngaohi ‘ae koloa ke lelei mo faka‘ofo‘ofa / mālie, ‘aia ‘e lahi ange hono fiema‘u ha koloa ‘oku kovi mo palakū hono fa‘u / ngaohi.

‘Oku hū mai heni ‘ae me‘a faka‘ikonōmika koe fe‘au‘auhi (competition) he vaha‘a ‘oe ngaahi koloa (material and human resources; products and goods and services) lelei moe koloa kovi, pea toe kau kiai honau totongi he vaha‘a ‘oe totongi ma‘ama‘a moe totongi mamafa he‘enau ‘fuhu’ ta‘etuku he māketi.

Aofangatuku – Founga ‘ae ‘Aati moe Tō‘onga ‘ae Māketi

‘Oku matu‘aki mā‘uhinga ke hiki mo langa ‘ae tu‘unga ‘oe ‘aati kotoa ‘ae faiva, tufunga moe nimamea‘a, ‘aia ‘oku ngaohi mo fa‘u ke toe momoiki / momovalevale, auiki / auvalevale mo tu‘oiki / tu‘ovalevale lahi ange kae ma ‘u ‘ae tatau, potupotutatau moe faka‘ofo‘ofa / mālie mo totongi lahi ange.

Hūfanga Dr ‘Ōkusitino Māhina, PhD
Professor of Philosophy. Anthropology and Art
Tongan Studies Department
Tonga International Academy &
Vava‘u Academy for Critical Inquiry and Applied Research

Leave a comment

Make sure you enter all the required information, indicated by an asterisk (*). HTML code is not allowed.

back to top