Menu
cache/resized/7a303faa48902efd848c7494b9385c2b.jpg

RED

Rapid Engineering Diagnostic

Specialize in:

...
Latest News

Foaki Sikolasipi ‘a e Poloseki ki hono Taliteke’i ‘o e Nunu’a kovi ‘o e Feliuliuaki ‘a e ‘Ea (CRSP) Featured

'Eiki Tokoni Palemia 'i hono foaki kia 'Amelia Sili 'o e Potungaue Fonua & Savea 'a e taha 'o e ngaahi sikolasipi. Faitaa: Veisinia Mahe 'Eiki Tokoni Palemia 'i hono foaki kia 'Amelia Sili 'o e Potungaue Fonua & Savea 'a e taha 'o e ngaahi sikolasipi. Faitaa: Veisinia Mahe

10 Sanuali, 2017. Na'e foaki 'i he pongipongi 'o e ‘a e sikolasipi ‘e 20 ako BSc mei he Poloseki ki hano Taliteke’i ‘o e Nunu’a kovi ‘o e Feliuliuaki ‘a e ‘Ea (Climate Resilience Sector Project [CRSP]) ‘e he ‘Eiki Tokoni Palemia, Siaosi Sovaleni.

‘Oku vaeua malie, taki 10, e sikolasipi ki he saienisi ‘o e ‘atakai (environmental science [ES]) mo e saienisi ‘o tahi (marine science [MS]) pea na'e fakahoko 'eni ki he matatahi Kahana 'i Halaleva.

'Eiki Tokoni Palemia Siaosi Sovaleni

 ‘E faiako’i e ongo polokalama ni ‘e he USP ‘i hono va’a ‘i Tonga ni ‘oku tu’u ‘i ‘Atele. Ko e CRSP ko e poloseki ia ‘a e Pangike Fakalakalaka ‘o ‘Esia (ADB) pea mo e Pule’anga Tonga, ‘oku fakamalumalu ‘i he MEIDECC, Potungaue Pa’anga mo e Palani moe Potungaue Ako. ‘Oku ta’u ‘e 3 ‘a e polokalama ako ni.

Palofesa B. Sharma Fakafofonga 'o e USP

Ko hono fuofua fakahoko eni ha ako mata’itohi kakato ‘a e USP ‘i Tonga ni ‘a ia ‘oku nau ‘omi ki heni ‘e nau kau faiako ke fakahoko ‘a e ongo polokalama ni. Ko hono fuofua tukuange foki eni ‘e he USP ki tu’a mei Fisi ha’ane polokalama ako ‘i ha lesoni saienisi. Pea ko e fuofua poloseki tokoni foki eni kuo nau ‘omi ha sikolasipi ’o tufa ki he kakai ‘o e fonua pea toe faiako’i pe foki ‘i Tonga ni.

‘Oku ‘iai foki mo e polokalama ako Postgraduate Diploma moe MSc ‘o fakatefito ‘i he Feliliuaki ‘a e ‘Ea ‘oku fakapa’anga ‘e he Poloseki CRSP pea ‘oku lolotonga fai hono tu’uaki ‘i he ngaahi Potungaue ‘a e Pule’anga ‘oku fekau’aki totonu mo e Feliliuaki ‘a e ‘Ea. Ko e Postgraduate Diploma ‘e fakahoko ‘ae ako koia ‘ihe Online ka koe MSc ‘e fai e ako koia ia ‘ihe USP ‘i Fisi.

Ko e kotoa ‘o e ngaahi polokalama ako ko eni ‘oku fakataumu’a ke ma’u mei ai ha kau ngāue ‘a e Fonua ‘oku nau ma’u e taukei ki hano taliteke’i e nunu’a kovi ‘o e feliliuaki ‘ae ‘Ea. ‘Oku fakafuofua ‘ihe ‘osi e ta’u ‘e 5 mei heni ‘e ngāue ha toko 25 ‘ihe fonua kuo nau ma’u BSc, Postgraduate Diploma moe MSc ‘ihe saienisi ‘oe ‘atakai moia ‘o tahi, pea moe taliteke’i ‘oe nunu’a kovi ‘o e feliuliuaki ‘a e ‘Ea.

Ko e toko 20 leva 'eni na'e ma'u faingamalie he ngaahi sikolasipi ko'eni:

Na'e fakahoko 'a e lea talitali 'o e polokalama ni 'e Dr. Helu 'a ia koe mataotao ia ki he ako 'i he poloseki CRSP pea fakahoko leva 'a e me'a 'a e fakaafe fakalangilangi Hon. Sovaleni 'a ia koe Minisita ia 'a e MEIDECC 'oku fakamalumalu ai 'a e poloseki CRSP. Na'e fakahoko moha lea mei he fakafofonga 'o e USP Palofesa Sharma. Na'e foaki foki 'e he fakaafe fakalangilangi 'a e ngaahi sikolasipi pea fakafofonga 'e Makeleta Mahe 'a e kau ma'u sikolasipi pea toki faka'osi 'aki 'a e lea fakamalo 'a e CEO 'a e MEIDECC Paula Ma'u.

 

9 comments

  • Vili
    Vili Wednesday, 18 January 2017 02:11 Comment Link

    'E faka'osi fetuukuaki e kau ako ko 'eni. 'E lelei pe ta'u 'uluaki ia he 'e kei malava pe ke faiako'I e ngaahi lesonI 'I Tonga ni he 'e si'isi'i e fiema'u ki ha naaunaau. Koe ngaahi lesonI ta'u 2 moe 3 'e fiema'u e ngaahi naaunaau ke fai 'aki. Pea koe tokanga atu he 'oku 'I ai e faingamalie 'i he kaha'u ke hanga ai 'ehe USP 'o fekau e fanau ako ke nau folau ki Suva 'o toki faka'osi ki ai 'enau polokalama ako.

    'Oku 'ikai ha BSc ia 'imamani 'e 'theory' 'ata'ataa. Koe saienisi koe mala'e ia ke 'ala e nima e tamasii 'ako 'o fai e ngaue 'oku talamai 'ehe ngaahi fakakaukau 'oku ne hiki mo lau. Koe taimi leepi (practical koe faingamalie) ia ke lava ai 'ehe tokotaha ako 'o mahino'I lelei e ngaahi 'uhinga 'oku ne hikI mo lau.

    Koe 'elemeniti mahu'Inga taha he climate change koe ngaahi kasa ko ia 'oku nau hanga 'o fakamafana'I e fukahi mamani. 'Oku lahi e ngaahi kasa ni ka koe mahui'nga taha 'oku kau ai e carbon dioxide moe methane. Koe ngaahi leepi fekumi kihe ngaahi kasa ni 'oku fiema'u e ngaahi misini moe ngaahi naaunaau kehe oku 'ikai ma'u ia 'I Tonga Campus pe koha toe laboratory I Tonga ni. Koe taha pe 'eni e ngaahi talafakataataa.

    Tanaki atu ki 'olunga, koe ako BSc Marine Science 'oku toe natula tatau moia he 'oku fiema'u e naaunaau hange koe vaka fekumi, naunau uku, naaunaau kihe fekumi I tahi, etc etc.

    Koe taimi honge pa'anga 'eni pea 'oku totonu ke tau vakavakai fakalelei mei he kamata 'oe polokalama 'e lava 'e kinautolu ko ia 'oku totongi 'aki e pa'anga tokoni 'o murmui pau kihe agreement ne fai ki ai e felotoi.

    Ko e tu'u leva ki he kaha'u 'oku ngali anga pehe ni. Kapau e lava ke faiako'I kotoa e ngaahi lesonI I Tonga ni, koe mo'oni e fai fakamu'omu'anima hono faiako'I. Kapau leva e lava ke faiako'i 'aki e naaunaau 'oku totonu ke fai 'aki e ako, 'e fekau e fanau ia ke folau ki Laucala 'o faka'osi mei ai pea ke nau taki taha totongi 'enè fakamole, tukukehe ka loto lelei e ADB ke toe totongi fakalahi e sikolasipi.

    Report
  • Fihaki
    Fihaki Monday, 16 January 2017 16:10 Comment Link

    Vili, kohai ia ha taha mei USP e fie ha'u o tali mai ho'o fehu'i, ka teu fetuutaki ka Sunshine kene fai mai ha tali keke sii fiemalie ai hhhh.
    Oua e fiu, 'oku mo'oni ho'o lau oku tokolahi ange 'a e kau ngaue he oku ikai lava e e maaka rawmark ia a e tamaiki ako i he requirement a e sikolasipi i he lele mai a e telelouniu ee

    Report
  • Oua e Fiu
    Oua e Fiu Saturday, 14 January 2017 22:30 Comment Link

    Tau Fkfeta'i pe mo Fkmalo he ng tokoni kotoa pe 'oku fo'aki mai kihe "ako pea lave monuu ai 'ae kau ngaue pea pehee kihe Fanau ako ?.
    Hange 'oku took Lahi 'ange 'ae kau ngaue lolotonga he tamaiki 'ako toki 'osi mai mei he High School.????
    Fefe kapau na'e ave kinautolu pe vahevahe kihe ng University 'o Nz, Australia, Uk , Hawaii n USA pea neongo koe ng polokalama tatau pe ka tenau lukuluku mai 'ae ng taukei 'ilo moe poto'i ngaue ke fkola 'aki hotau ki'i motu ni.
    Talamonuu atu kihe kau ma'u Sikolasipi pea mou tokanga kihe ako !!! moe 'ofa atu.

    Report
  • Vili
    Vili Saturday, 14 January 2017 19:30 Comment Link

    Malo Fihaki. Teu tali pe ki ha taha ngaue mei he USP he 'oku ou tui ko kinautolu te nau lava 'o 'omi ha tali mahino ki he 'eku fehu'i.

    Report
  • Fihaki
    Fihaki Friday, 13 January 2017 17:02 Comment Link

    Kou tui ko e foaki sikolasipi koena kuo maau e polokalama Vili. Ke toe nofo koe o fakafehu'i atu kuo hake mai e fakalakalaka pea kuo fele a polokalama 'oku 'osi pe 'i Tonga ni. Ko e saienisi ena kuo kamata ke fai pe konga lahi o e polokalama i Tonga ni i he lab i USP. Ko e climate change kou tui ko e theory pe ki he climate adaptation, kapau ko e climate mitigation e fiema'u e me'a ngaue 'oku ke talaoa kiai. Ka kuo maau e 'apiako ke fakahoko e polokalama ko'eni.

    Report
  • Vili
    Vili Thursday, 12 January 2017 19:17 Comment Link

    Congratulations to the scholarship winners!

    Just a minor correction to the article in case the Tonga public are misinformed. Please correct me if I am wrong but I think this is not the first time a USP degree program is being offered completely in Tonga, as outlined by the article. The USP MBA degree program is currently offered face-to-face at Tonga Campus, and it has been running for many years.

    However, as a science graduate and former lecturer of the USP, I would like to seek clarification from preferably Professor Sharma or anyone from USP, regarding the nature of these Tonga-based science programs:

    1) Are these BSc programs intended for Tonga Campus exactly the same (in content and rigor) as those that are offered only at Laucala and Alafua?

    2) According to the article, all courses (100, 200, and 300 levels) will be taught at Tonga Campus. How are you going to thoroughly teach the many courses that require the expensive equipment and machines that are not available at Tonga Campus? I understand that most if not all of the machines which are required for 200-level and 300-level chemical analysis, for example, are not available at Tonga Campus. These are also not portable making them almost impossible to leave the floors of the main laboratories at Laucala Campus.

    3) Will the successful graduates of these Tonga-based degree programs be accepted to postgraduate studies in universities other than USP?

    Malo

    Report
  • Talakai Finau
    Talakai Finau Thursday, 12 January 2017 10:51 Comment Link

    Fakamonu atu ki he kau ako, mou alu o ako kemou poto ke tokonii e fonua, ikai ko homou omi pe o kai e paanga tokonii o e fonua meihe climate change ofa atu.

    Report
  • Hinavakamea Tā-Vā-i-Moana Helu
    Hinavakamea Tā-Vā-i-Moana Helu Wednesday, 11 January 2017 16:15 Comment Link

    Thank you Prof. Sharma, this is a solid foundation, we can start building now as you suggested.

    Report
  • Bibhya Sharma
    Bibhya Sharma Wednesday, 11 January 2017 13:44 Comment Link

    Congratulations to all the recipients of this prestigious scholarship from ADB. Its time to make an impact in the region....

    Report

Leave a comment

Make sure you enter all the required information, indicated by an asterisk (*). HTML code is not allowed.

back to top