Menu
cache/resized/7a303faa48902efd848c7494b9385c2b.jpg

RED

Rapid Engineering Diagnostic

Specialize in:

...
Latest News

Laulau 'o e Mahina Faka-Tonga Featured

Laulau 'o e Mahina Faka-Tonga

LAULAU ‘O E MᾹHINA FAKATONGA

Ta‘anga Laulau Ta ‘anga / Maau Laulau Maau

Ko e maa‘imoa fatu ta‘anga / fa‘u maau ‘a Kuini Sālote

1. Lihamu‘a

Ko au ko Lihamu‘a
Ko e ‘uluaki māhina fakakuongamu‘a
Ko e māfana ‘oku ou ha‘u mo au
Pea moto ‘a e ngaahi ‘akau
Hoku hingoa ngali fakaofo
Ko e fakafanau ai ‘a e ō
‘Oku lau ‘i hono talatupu‘a
Ko e ‘omi mei Pulotu tokua

2. Lihamui

‘Alā ko Lihamui au
‘Oku ou ha‘u moe faka‘afu‘afu
‘Oku ou fakafua ‘a e to‘ukai
Pea ngagatu ‘a e kakala ‘oku tangitangi
‘Oku ‘ilo ‘e he ha‘a toutai
‘A e tā‘anga ‘o e ika ‘eiki ‘o tahi
Pea ‘oku hiva ‘a e manupuna
He fongofonga mo‘ui ‘a e fonua

3. Vaimu‘a

Ko Vaimu‘a hoku hingoa
Ko e ‘uho‘uha ‘eku koloa
‘Oku tali fiefia au ‘e he fa‘a
Ko e koto mo‘ui ki tokanga
Ko e ‘ulufonua ‘oku laumata
‘Asinisini ‘a e ‘ea hono ma‘a
Pea ma‘u inu ‘ae kakai
Mo e me‘a kotoa he lalo langi

4. Vaimui

Ko au ‘eni ko e Vaimui
‘Oku fetu‘utaki ai ‘a e lau ‘o e ‘ufi
‘Oku fakatupu tailiili
He ko hoko anga ko e havilivili
‘Ou ‘omi e ‘uha mo e hako
Ke tali e ‘uli ke mama‘o
Ka e ma‘u ‘a e kelekele ha lelei
Ki he tauhi kitautolu ‘i he koeni

5. Faka‘afumo‘ui

Ko Faka‘afumo‘ui kita
Ka ‘oku fa‘a fakamanavahē‘ia
‘O toho ‘uta ‘a e folau vaka
Tokua ko e māhina afā
Ko e me‘a ia ‘oku ta‘e‘iloa
Ko hoku anga totonu hoku hingoa
‘Oku ou laku ta‘otupu ki he ta‘u
Hā he fefafa ‘a e ‘amanaki ki he ma‘u

6. Faka‘afumate

Nga‘ata ko au Faka‘afumate
‘Oku ou ngaohi ‘a e mohuku ke mate
‘O kekena ai ‘a e ‘ulufonua
Pea laumea ‘a e ta‘u ‘i ‘uta
‘Oku teu ke malōlō ‘a natula
Kumi ivi ki he‘ene ngāue fakafua
Pea longomo‘ui ai ‘a e nofo
He matangi ‘oku angi mokomoko

7. Hilingakelekele

Ko Hilingakelekele au
‘Oku fakaū ki ai ‘a e lau
He ko au ‘oku utu ai ‘a e ta‘u
Fai‘anga kātoanga ko e mahu
Ko e ‘uhinga hoku ui pehe‘i
‘I he utu fo‘ou ‘o e ‘ufi
Ke i kelekelea hono kili
Fa‘u palepale ‘o hilifaki

8. Hilingamea‘a

Ko au ē Hilingamea‘a
Ko e tama au ki ha tama
Fakahā‘anga ‘o e tangata
Tama fakapikopiko ko au ho ma‘anga
Langa feleoko ai ‘a e fa‘a
Fa‘oaki ‘a e fuo ‘o si‘o kakava
Tau‘atāina mo‘oni ha tangata
Ala tonu ki he‘ene ma‘ala

9. ‘Ao‘ao

Ko e motu‘a au ko ‘Ao‘ao
‘Oku fai ai ‘a e fakavao
Ko ‘eku ha‘u mei he matangi tonga
Ka lave mai ha pulopula ‘e hau‘aoa
Ka u fefine fanongo mai ka u tala atu
To‘o e fua ho nima ko e ngatu
Na‘a ke mokosia ko e momoko ‘oku ha‘u
Malu‘i si‘o hoa mo e fānau

10. Tanumanga

‘Oku ui au ko Tanumanga
Teuteu ‘a e pulopula ke lava
Pea tofi ‘o tanu ke pala
Pea ‘oku ‘i he tangata ngoue hono anga
Ka ‘oku hā leva he ngaahi ‘akau
‘A e huli mo e mo‘ui hono lau
Kamata ofo ‘a natula ke ngāue
Ongo mai e fiefia ‘a e me‘a fuli pē

11. Fu‘ufu‘unekinanga

Ko au Fu‘ufu‘unekinanga eni
‘Oku fotu mo e matamata lelei
‘Oku hauhaufano ‘a e matangi
Fafangu ‘a e mohuku ke tāhuli mai
Lito ai ‘a e ‘akau ‘o talamuka
Lau muimui ‘a e ta‘u tokamu‘a
Pea ongo ki he tangata ‘a e fu‘u fiefia
‘O ne laka atu ki hono fatongia

12. ‘O‘oakifāngongo

Ko kita si‘i ‘O‘oakifāngongo
‘Oku ō mo e fakapotopoto
‘Oku tāi‘i ai ‘a e me‘atokoni
Pea faka‘au mo e vai ke ‘osi
Pea tau ako ‘a e fakatuhotuha
‘O e nofo ‘i ‘api pea mo ‘uta
‘O te ‘ilo ai ‘a e taimi mo hono me‘a
Pea ko e ta‘etokanga kuo pau ‘e lavea

13. ‘Uluenga

Ko au ē ko ‘Uluenga
Ko e hongehonge kuo mateka
Tolofoha e tokamu‘a ‘o e ta‘u
Ko e ‘amanaki ‘oku ou ha‘u mo au
Ko e ‘ulufonua kuo failau
‘A‘eva ‘a e me‘a mo‘ui ‘i hono malu
Kumi kupenga ai ‘a e toutai
Ka si‘i ‘uta fakalato mei tahi

Ko e ki‘i fakamatala nounou.

‘Oku ofi ‘a e “Laulau ‘o e Māhina FakaTonga” na‘e fatu ‘e Kuini Sālote he “Laulau ‘o e Kava (mo e Tō)” na‘e fa‘u ‘e Lo‘au (na‘a ne tufunga ‘a e “Tala ‘o e Kava (mo e Tō)” ne tefito he fetukuaki ‘a e “kona” mo e “melie,” ‘o tomu‘a inu ‘a e “kona” ka e tomui kai ‘a e “melie” mo to e tufunga ‘a e “Tala ‘o e Ouau ‘o e Kava (mo e Tō)” ‘oku ‘asi he “Laulau ‘o e Kava (mo e Tō)”), ‘a ia ‘e ala lava ke taku ko e ta‘anga laulau pe maau laulau ‘o ‘ikai ke hiva ka e laulautu‘u, ‘a ia ko e laulau ta‘anga pe laulau maau ko e fa‘ahinga hiva. ‘E to e lava ke taku ko e tufunga lea mo e faiva lea, ‘o tomu‘a tufunga (fa‘u) ko e ta‘anga pe maau pea toki tomui faiva (lea) ko e ta‘anga pe maau.

‘Oku katoi mo lukufua ‘a e fa‘ahinga lalahi ‘e tolu ‘o e heliaki he ta‘anga pe maau mohu mo fonu he mālie ‘a e “Laulau ‘o e Māhina FakaTonga,” ‘a ia ko e heliaki fakafetongiaki (qualitative epiphoric heliaki) – ‘o hangē ko e fakafetongiaki ‘a e māfana mo e matangi (kohi / laini 3, kupu / veesi 1) – heliaki fakafetongiaki (associative metaphoric heliaki) – ‘o hangē ko e ko e fetu‘utaki ‘a e lau ‘o e ‘ufi mo e fakatupu tailiili (kohi / laini 2 & 3, kupu / veesi 4) – mo e heliaki fakafonuaki (constitutive metonymic heliaki) – ‘o hangē koe fakafonuaki ‘a e mo ‘ui he fu‘ufu‘unekinanga (pe fufunaki‘anga pe fufūnaki‘anga) (kohi / laini 1, kupu / veesi 11).

‘Oku tefito ‘a e lau māhina fakaTonga he “māhina” (moon) mo e ‘akau ko ia ko e “‘ufi,” ‘o na fakatou mafulifuli kehekehe holo he‘ena fekau‘aki ‘o tu‘o tahatolu (13), ‘a ia ‘oku ui ko e “ta‘u.” ‘Oku ‘uhinga lalahi leva ‘e ua ‘a e “ta‘u.” ‘a ia ko e ‘uluaki ki he feliuliuaki pe feliliuaki tu‘o tahatolu (13) ‘a e māhina (moon) mo e ‘ufi, mo e ua ki he tā-vā hono “tō ‘a e ‘ufi” mo e “utu ‘o e ‘ufi, ‘oku ui ko e “tō ta‘u” mo e “utu ta‘u,” ‘a ia ‘oku to e ‘iloa ko e “ta‘u.” ‘Oku ‘ikai ko ia pe ka ‘oku to e fekau‘aki ‘a e “ta‘u” mo natula pe ‘ātakai, ‘o hangē ko e la‘ā mo e ‘uha, matangi māfana mo momoko mo e malohi mo e vaivai mo ‘ene lelei, mā‘uhinga mo ‘aonga ki he fonua.

Leave a comment

Make sure you enter all the required information, indicated by an asterisk (*). HTML code is not allowed.

back to top