Menu
cache/resized/7a303faa48902efd848c7494b9385c2b.jpg

RED

Rapid Engineering Diagnostic

Specialize in:

...
Latest News

Hopoki Paati Tufunga Fonua 'a e Kakai (People's National Party) Featured

Hopoki Paati Tufunga Fonua 'a e Kakai (People's National Party)

11 Sune, 2018. 'I he ‘aho Tokonaki 9 Sune 2018 na’e hopoki ai ‘ae Paati politikale fo’ou oku ui koe “Tufunga Fonua ‘ae Kakai” pe koe “People’s National Party”, ihe Hotele Tanoa, Nukua’lofa.

Koe fakaafe fakalangilangi ‘o e Katoangani ko Toketa Aisake Eke, koe Minisita Pa’anga malolo, mo e memipa falealea malolo.

Koe Lea ‘oe ‘aho’ pe koe guest speaker ko Kalafi Moala, koe tu’ukimu’a he mala’e 'o e Faiongoongo pea moe politikale.

Na’e lesisita ‘a e Paati ni 'i he Pule’anga Tonga he ‘aho 7 Me 2018, pea koe Palesiteni ko Col. (Rtd) Siamelie Latu koe Konisela malolo a Tonga ihe Pule’anga Siaina pea Tokoni Palesiteni ‘a Sione Tu’itavake Fonua (Barrister & solicitor)

Na’e fakahoko ‘ehe Palesiteni, Siamelie Latu ‘ae lea talitali mone lave kihe ngaahi tefito’i taumu’a ‘a e Paati:

1. Koe Otua mo Tonga hotau tofi’a 

2. Ke tu’uloa ‘a Tupou mo hono fale’ ‘ihe fonua

3. Koe ngaahi tokateline moe tefito’i tui ‘ae lotu Kalisitiane kene tataki pea ke fai ‘ae ngaue ‘ae Tufunga Fonua ‘ae Kakai.

4. Ke pukepuke ‘ae faa’i kaveikoula ae Tonga

5. Ke muimui’i lelei ae liliu fakapolitikale oe 2010.

6. Ke fakalele ha fonua moha pule’anga oku pule lelei, ‘ata ki tu’a pea ke pukepuke ‘ae melino moe ma’uma’uluta ‘ae kakai oe fonua ke tu’uloa.

Na’e me’a e fakaafe fakalangilangi, Toketa’ Aisake Eke ‘o pehe ko e ngaahi taumu’a ngaue kuo palani mo fokotu’utu’u ‘e he Paati ni ke tau ngaue’i ‘i he taimi kotoa ke ‘unuaki ‘a Tonga ki mu’a. Pea ke tau manatu’i ma’u pe ‘a e ‘uluaki taumu’a kuo fokotu’u, ko e ‘Otua mo Tonga ko hoku tofi’a pea ko hotau mo’ua ia ki he Fale ‘o Tupou.

Ne fakahoko foki ‘e Sione Fonua, Tokoni Palesiteni, ha fakataukei ki he Paati ni, ‘one lave ai ki he ngaahi me’a lalahi ‘e 3:

1. Tufunga Fonua ‘a e ‘Uluaki Fa.

Hange koia ko hono fatu ‘o e Konisitutone ‘o fakamu’omu’a ai hono foaki e tau’ataina ke pule ‘a e fefine mo e tangata ki he ‘ene koloa.
Kimu’a ‘i he 1875 ne ‘ikai foki ke kau e kakai hono alea’i e fonua. Ka na’e fakahoko heni ‘e Tupou I ‘a hono fakahu ha fakafofonga ‘o e kakai mo e hou’eiki ke alea’i e fonua. Ko e kamata eni oe Temokalati.
Mahu’inga ‘o e ‘Otua mo Tonga ko hoku Tofi’a pea mo hono ta ‘i he sila ke fakamanatu ki he tangata mo e fefine Tonga ke ngaue fakatatau ki he tui fakakalisitiane.

2. Tufunga Fonua ‘a e La’a kuo to, King Siaosi Tupou V ‘i he 2010.

‘Ohake ‘o tokolahi ange e fakafofonga ‘o e kakai he Hou’eiki Nopele ‘i Fale Alea pea ‘omai mo e mafai mei he Fakataha Tokoni ki he Kapineti.

3. Taumu’a ngaue ‘a e Paati Tufunga Fonua ma’ae Kakai.

Fa’u ha sosaieti ‘oku to e lelei ange ke tatau e Lao ki he taha kotoa pe, pea ke mo’ui e lao ‘i he Fonua mo e Pule’anga kene ‘omai e ma’uma’uluta mo e melino ki he fonua mo e kakai. Pea ke fakamamafa’i e tufotufa taau ‘i he ako, lotu, ‘ekonomika, sosiale mo e politikale. Ko e tau’ataina ‘o e tangata mo e fefine Tonga pea ke pehe pe foki mo e tau’ataina e faiongongo.

4. Langa ha sosaieti ‘e tu’uloa.

‘I he lea ‘ae tangata Lea 'o e ‘aho’, Kalafi Moala, na’ane pehe ‘oku ne mahu’inga’ia ‘aupito ‘i he fokotu’u ‘o e paati fakapolitikale ko eni, he ko e lolotonga ni,‘oku fakalele mo pule’i ‘e he Paati pe ‘e taha ‘a Tongani, ‘aia ko e PTOA (Paati Temokalati ‘Otumotu Anga’ofa), ka’ ihe fokotu’u ‘a e Paati Tufunga Fonua ‘ae Kakai’, e lava kene pole’i ‘a e fakahoko ngaue ‘ae Paati PATOA, ikai koia pe’ ka’ kuo toe ‘iai ‘a e Paati e taha ke unga kiai ‘a kinautolu oku ikai tenau tui tatau moe Paati PATOA o hange’ koe kakai oku nau kei poupou malohi pe kinautolu ki he Pule ‘a Ha’a Moheofo, Pule ‘a e ‘Otua, moe Pule Fakatemokalati ka ‘oku ‘ikai ko e pule ‘ae PTOA.

Na’e pehe ‘e Kalafi kuo fe’unga e ngaahi fakalelei ‘o e fa’unga fakapolitikale. Ko e me’a ‘oku fiema’u he taimini ko e TAKI lelei, ke ne fakahoko mo ngaue’i e fa’unga kuo ‘osi fakahoko.

Koe ngaahi longoa’a moe fepakipaki oe ngaahi ahoni koe tupu meihe hu’ atu ‘ae kau taki’ onau fua holo honau KITA kae ikai ke ngaue o fakatatu kihe lao moe Konisitutone ‘a e fonua’ he koe taki lelei’ ia.

Na’e ‘omai foki e Kalafi ‘ae lea ‘a Palesiteni Lingikoni “ka’ oku te fie ‘ilo ‘ae natula totonu ‘oha taha, pea ‘oange kiai ha tu’unga ma’olunga pe ma’u MAFAI, pea tene toki fakaha’ ai hono natula totonu.

Na’e lotua mo tapuaki’i e Palesiteni oe Siasi Tonga Tau’ataina Faifekau Semisi Fonua ‘ae ngaue kuo fokotu’u ‘o ne pehe ko Sisu ne ‘i mamani ihe famili Tufuga pea kuo fakava’e ia ‘ihe fotuga moe mape ‘a hono pouaki e Paati ni ke fataki kihe kahauna.

Na’ane fakatatau foki ‘ae ngaue kuo fokotu’u’ kihe Saame a Tevita o hange ha vai oku tafetafe malie ma’ae kakai.

30 comments

  • Falakiko Vahe
    Falakiko Vahe Wednesday, 20 June 2018 19:03 Comment Link

    Koe ki fktonutonu..."ASK NOT WHAT AMERICA CAN DO FOR YOU BUT ASK WHAT YOU CAN DO FOR AMERICA"

    Report
  • Falakiko Vahe
    Falakiko Vahe Wednesday, 20 June 2018 14:13 Comment Link

    Malo mua T Vaini e fie tokoni.Oku ha mei hoo tokoni e mea lalahi ko eni e 3 keu vakai kiai
    1.Oku ke taukavei aupito e Constitutional Monarchy pea oku ou fkapaapa aupito ki ai(Neongo e siisii fau ae evidence kene poupoui mai hoo tui)
    2.Oku ke tui ko eku fkuhingai e corruption fktatau ki heeku mau(opinion) ke fktonuhiai eku taukave
    3. Koe tau ko eni 30+ hono taukavei e temokalati e Akilisi...
    Koe fkuhingai ena oe corruption fktatau kihe lau ae kakai poto mo lelei ihe malae oe ako.Teeki keu toe tanaki atu moe lau ae toe kakai poto ange kiai o hange ko Prof Konai Helu Thamen,Prof Epeli Hauofa,Prof Futa Helu Moe kau schoolar Tonga Iloa aia oku nau tui koe koto maolalo i he kuonga maama ko eni ke kei Patoloaki e foi faunga pule koia koe Constitutional Monarchy ae oku kei pikitai kiai e kihii niihi(minority) o kau ai koe.Teu toki quote hangatonu atu keke mea kiai oka fiemau telia naate talai hanga mai he paenga ni oku fele mo fafo ai e kakai poto. Kapau e fai kiho fkuhingai oe Corruption koe tae fai kihe lao.Kou tui e mamusia ai sii ngaue pango ae kau houeiki aee nae taefklao pea iku liliui e lao ke nau sii faingamalie ai(Liliu oe lao ke fklaoi e fakatau paasipooti taefakalao ki mu'a, pea mo hono fuu hemii e lao meatau ke sii iku hao ai e sii fahinga o etau kau houeiki he ngaahi tau ki mui mai. aee ne mei iku too ai honau higoa nopele moe ngaahi monuu koia...malie ee)
    Fakatokangai ange koe ko hoo pehee koia ko eku mau ngaue a eku tamai,koau ,mo hoku mali.Ne ikai ke makatuunga ia ihe ngaahi lao neke pehee ne fkpaasi hee kau fkfofonga ki mua(maolalo aupito).Neu tupu hake he famili masiva aupito pea oku mau kei masiva pe.Koe puleanga kotoa oku nau omai pe ae quidelines moe ngaahi lao ke pulei aki e fonua ka oku ae fkfoituitui ae ngaahi famili hono teke a enau famili ke fklklk mau pe ki mua.Mntui e lea malie a Palesiteni Kennedy "Ask not what America can do for you,but ask what America can do for you"
    Koe tau eni e 30+ hono fai mateaki e Akilisi hono teke oe Temokalati pea kuo tau au mai eni ki he peseti e 80+ hono ikunai e ngaue ko ia?Nae dissolve e falealea pea koeh leva e mea nae hoko?Koe fkha mahino mai ia oku vave ni pe tau fonua e feinga oku fai.He oku ikai tunu hake pe ungaa pea kula.IKAI.Kapau tetau fai etau homework o hakule ae hisitolia oe ngaahi fonua.Ne faaifononga mai e Temokalati ihe tautamate,taimi loloa ange mo toe fklilifu ange.
    Oku ikai ke fkefika ke alu aoniu ha mafai kiha foi tokotaha kene toki aofangatuku ha tuutuuni kiha fonua.Koe sio kiai ae kakai moe toutupu ihe malae oe ako lelei moe kuonga fklklk ange koe foi fkhiteni mooni hono kei puluhi mai.
    Ofa atu moe hufaki

    Report
  • T Vaini
    T Vaini Wednesday, 20 June 2018 12:32 Comment Link

    Falakiko, I he kuonga oe nofo Hiteni i Tonga ni, nae popula ae kakai o asi ia i he taimi polopolo inasi, kuopau ke ave e fua o enau ngoue o tatau ai pe pe oku nau loto kiai pe ikai kuopau ke ave ia kihe Houeiki oe Sosaieti. I he kuonga tatau, nae lotu ae kakai kiha faahinga mea moui pe naa nau ilifia kiai. I he hake mai a e lotu, kuo fakamahino mai oku iai a e Otua oku moui ke hiki kiai a e lotu o ikai toe fai ha lotu kihe feke moe Tofua’a moe ha fua koe fuofua liliu ia ki haa Tangata Tonga i he 1797. Ko e 1839 koe Vavau Code ia nae foaki a e au Tau’ataina heikai ke toe ha’i koe keke popula ke ave fua hoo ngoue ki he Hou’eiki.
    Kuo faka’uhinga’i kehekehe a e Corruption i he kuonga ni o fakatatau pe ki he’ete sai’ia. Kiate au ko’ete ta’e fai pe kihe Lao o e Fonua, koe corruption ia. Oku ongo hala kiate au a hono tala nae corrupt ae ngaahi fokotuutuu oe Structure o etau nofo Sosaieti, he nae tau’i e leadership o toki fakalao’i.
    Na’e lave akitautolu tu’a i ha lakanga ma’olunga he Fonua through education pea koe’uhi koe Lao oe Fonua ne ikai ta’ofi ete lave he monu koia, koe Tau’ataina ia na’e foaki.
    Oku ou toe fakahalaki a ho’o pehee koe Constitutional Monarchy koe toitoi’anga oe faihala, he oku tau tau’ataina. Ko e Elected Executive na’e fili ihe 2010 oku nau govern a e Fonua pe oku nau fakalele a e Fonua, pea oku iai a e tonounou ai, ka koe pango they want absolute power.
    Koe PTOA, kou faka’amu ange koha kulupu kehe oku nau fai a e teke oe liliu oku ke umisi kiai, koe kulupu koeni oku nau fuu anga fulikivanu, ta’efaka’apa’apa mo e ta’etoka’i. Koe kau Fale Alea kimu’a oku fu’u anga ma’ulalo ia keke fakarate kihe fo’i 0, na’e iai honau aonga, ne nau fakapaasi mai e ngaahi Lao o mau ngaue ai ho’o Tamai mo koe mo ho mali mo ho famili, oku fotu meia te koe a e siolalo moe ta’etoka’i pe koeni oku fai ehe kau poupou a e PTOA. Kae fai pe ho’o mou feinga he oku mo’oni e lau, e alu tonu pe me’a oku tonu, pea alu hala e me’a oku hala. Koe ta’u e e 30+ e feinga a Akilisi pea kuo mu’a mai e masoli te’eki ma’u e mafai ia e Tu’i.

    Report
  • Falakiko Vahe
    Falakiko Vahe Tuesday, 19 June 2018 11:44 Comment Link

    Oku pehee Burcham (2012, pg 165) koe curruption oku fakafotunga mai ia ihe mea e 2 ai koe identity o e tokotaha Tonga(language) pe toonga fai(practice) pea mei ai leva te tau sio leva kihe corruption i Tonga mei he ngaahi makatuliki(perspectives) ko eni.
    1. Corruption over time.
    a) Nae hoko pe ia talu pe mei he Puleanga o Tupou 1(O hange koia ko hono vahevahe o e nofo a sosaieti Tonga:TUI,HOUEIKI,KAKAI).I hono fknounou oku ui e fanau a haa mea vale(KAKAI) koe uhiki o fai tatau moe fanau ae fanga monumanu hufanga he fkatapu.Pea faai mai ai o au ki mui ni mai.(Koe mate ae Poate Mataka,Ashika moe Tutu o Nukualofa moe ha fua)
    b) Nae toki ki mui ni mai pe a e pani ae kakai tu'aa ihe lakanga Palemia aia koe (98% ki olunga) talu mei he uluaki 4 ki mui ni mai ne nofo pe Palemia ia moe kau minisita ihe levolo e 2 koe oe tapatolu nofo faka Tongaa.Aia leva te tau pehe koe uhinga pe koe kinautolu pe ae kakai qualify feunga kihe lakanga ni pe koe fakatata mooni ia oe CRONGISM
    Koe kihii momo pe eni oku ou tui ke fai ha sio ki ai kae hange ko eku lau ki mua.Nae felihaa e corruption ki mua pea e holo ia(minimized) i haa tau ngaunu ke toe fakatemokalati ange.Koe evident lelei taha pe ketau vakai kiai Oku alu ke toe malohi ange mo toe manakoa ange ae ngaunu ae PTOA(neongo e ngaahi uuni fkheleleu oku osi tau mataa tonu kiai).Oku tui e kakai tokolahi(majority) koe Constitutional Monarchy koe toitoianga ia oe kau faihala ihe fonua ni.Aia ko hono ai mahino oku fkha mai he ola oe ngaahi fili he ngaahi term ki mui ni mai oku tui e majority oe kau voter kuo pau ke tau vete ae foi fakapona mei he faunga pule(macro-level) kae lava ke maanu ae soaieti moe famili takitaha(micro-leve)
    The report on Tonga found that people can ‘hide behind the culture’ because
    there were no authoritative guidelines to ‘distinguish between cultural practice
    and corruption’ (James & Tufui, 2004, p. 5)
    Oku lelei aupito e fau paati kihe competitive ange oe ngaue lelei moe toe taliui angee.ai e ngaue.Ka oku ikai ke fkpapaui mai ia koe lahi ange ha kakai poto i ha Paati pe koha kakai Poto oku nau kanititeiti pea te tau pehe koe outcome e sai.IKAI.Koe politiki ia oku fiemau e critical thinking,analytical skills, leadership skills, consistent endurance moe great vision.Kuo osiosi PHD e kakai kuo nau osi i falealea ka nae fktatau pe kihe foi 0 enau outcomes

    Report
  • bertie
    bertie Monday, 18 June 2018 18:18 Comment Link

    People will flock to anything new , just because its NEW ! Having more political parties has its advantage in that , they can debate and squabble over proposals put before Parliament , as it should be . What's happening today , was already in the wind , the wind of change was already blowing , long before people had the courage to speak out . To understand what's happening today , we must understand why ? it was because the government of that day was ONE--SIDED , so everything is done according to the whims of the nobility for they held the numbers . Fast forward to today , The party that's governing , are doing exactly the same thing they were so against doing if they are elected to government . Now they are in government ; all the righteous intentions are out the door , its now DO as I say , or else ! it is according to the WHIM of the Premier , whether we like it or not its the truth . Somebody was interviewed in the past once said quote " The kings rule is dictatorial , suppressive , and oppressive . end quote What ? this Premier is doing the exact same thing . It matters not , how many new parties joining the fray , 'cause at the moment it seems like everyone's for himself and to hell with the consequences . All Tonga needs is good governance provision of public services in an efficient manner , higher participation given to certain groups in the population like the poor and the minorities , the guarantee that citizens have the opportunity of checks and balance on the government , establish norms for the protection of citizens property and the existence of an independent judiciary systems . You don't need saints to govern a country , just a few John Honesty , a couple of David Integrity plus a few Sam Humble and you have a team that should succeed .

    Report
  • Lowe
    Lowe Saturday, 16 June 2018 03:23 Comment Link

    Koe me'a fo'ou foki 'e tolu na'e 'asi mai 'i he mala'e 'o etau politiki.
    1. Ko hono fakapipiki koia 'a e corruption ki he fa'unga pule faka-Constitional Monarchy pea ne iku ai 'o tutu 'a Nuku'alofa.
    2.Ko hono fufulu ko ia o e corruption 'e malava ia 'o fakahoko 'I he pule faka-Temokalati .Mahalo ko 'ene tu'u he taimi ni kuo fufulu 'a e kakai lelei kae fakatokolahi atu 'a e kau corrupt ia.
    3. Pea 'ikai ngata ai ka 'e malava ke 'inasi tatau ai 'a e masiva 'I he koloa 'a e fonua. Mahalo 'e vave ange 'a e ha'ele tu'o ua mai 'a Sisu ia he tali tufa 'inasi 'a e kau masiva ko 'eni.
    Koe ngaahi fo'i mounu fo'ou 'eni na'e brain wash 'aki hotau kakai 'ehe kau pan Politics.
    'Oku ha 'I 'olunga koe tui 'o e paati fo'ou ni koe temokalati na'e 'osi foaki ia 'e Tupou 1 'I he Tufunga fonua 'a e 'Uluaki Fa. 'Oku ou tu tatau mo kinautolu pea 'oku 'iai 'a e mafai ia 'a e Constitutional Monarchy ke ne malu'i pe protect 'a e Temokalati ko 'eni mei ha toe fa'unga pule kehe. 'I he taimi tatau pe 'oku 'iai 'a e fatongia faka konisitutone 'a e Temokalati ko 'eni ke ne malu'i 'a e Constitutional Monarchy pea koe malu'anga ia 'a e kakai moe fonua koe fengaue'aki fakataha 'a e ongo fa'unga pule ko 'eni fakataha moe pule 'a e 'Otua. KOE TEMOKALATI HA KOA 'OKU TAU LONGOA'A AI HE NGAAHI 'AHO NI ?....
    Fokotu'u atu ki he paati fo'ou ke fili ha mou kau fakafofonga takitaha mei he 'u fai'anga fili kotoa pe pea mei ai mou tokoni'i e kakai ke nau mahino'i 'a e fa'unga pule lotolu 'oku ha atu 'I 'olunga. Koe taimi mahu'inga 'eni 'a e study and educate the '"PEOPLE"......kou lave'i pe 'oku tokolahi 'a e kau ako lelei moe kakai poto 'I he paati ko 'eni pea 'oua na'a taku ko ha'ate fie fai tu'utu'uni ka .koe anga pe si'ete fie tokoni.

    Report
  • Falakiko Vahe
    Falakiko Vahe Friday, 15 June 2018 11:12 Comment Link

    Malo mua Taani e tokoni fkofoofa. Ko etau talanoa koee kihe corrupt koe fuu zone faalahi aupito ia.He nae hoko peia ihe ngaahi puleanga ki mu'a ihe style kehekehe(fakailifia mo tae fkfehoanaki ene lahi ange fktatau kihe Puleanga lolotonga). Oku lolotonga hoko(e toki mahino kakato ia a mui e mooni koia).Pea e kei hokohoko peia(but assuming to be minimized in the future).To conclude, I believe corruption is human nature and can be everywhere like internet.Ka koe mea lelei hono tau'i.He'e ha'u a "A" o fakatotoloi e corrupt "B" ta koee ko "A" ia koe vale corrupt moia e taha.Ko hoku kii ivii mo eku fkkaukau lelei e tuku taha peia ki heeku ohi mo akoi eku ki fanau ke nau hoko koha Tonga lelei ihe kahau.Mahalo ko eku part ia aaku oku ou tokoni aki ki hono fklele oe puleanga lolotonga.Oku ikai pe ke mole eku falala kihe taumua ngaue a e PTOA.Toe tuku pe moe Paati foou ko eni ne fokotuu kenau Play he ko ene osi koia, oku osi atamai lelei pe kakai ke fai enau filii.

    Report
  • Taani Mahe
    Taani Mahe Thursday, 14 June 2018 21:19 Comment Link

    Falakiko, oku iai hoo poini pea oku ikai puli e feinga ia a e PTOA. Ka oku iai e matavaivai; koe kakai koeni oku nau ngaue’i mo teke a e misiona oku nau corrupt, pea e angafefe ha ikuna’i oe misiona. Kou sio atu oku aonga keke hau koe moha kakai atamailelei o teke etau misiona. Koe kau ifi aisi koena oku nau ngaue’i etau misiona heikai pe ke ma’u e new product ia oku ke talanoa kiai.
    Ko e paati fo’ou, tuku pe kenau feinga he kuo kehe kuonga ia. Ko Akilisi pe ia oku kei piki kihe misiona, koe toenga oe kau poupou koe piki ia ka Akilisi ke teke enau ngaahi ngaue kiheenau lelei fakafo’ituitui.

    Report
  • Falakiko Vahe
    Falakiko Vahe Thursday, 14 June 2018 17:36 Comment Link

    Oku ikai iai hano fuu palopalema ia oe fokotuu paati o hange ko eni. E fiemau aupito he KAKAI ia ha ngaahi mea foou mo ngali e iku o hoko kae lava kenau tui kihe ngaahi mea oku taukavei ehe Paati ko enii.Koe talanoa koee kihe fktemokalati angee, pule a e lao, toe tokolahi ange kau fakafofonga oe kakai i loto falealea etc etc koe ngaahi mea motua peia kuo osi kemipeini aki he fihai kau poto ki mua pea nau to pe ki loto pea kehe leva ia.Koe uuni mea ia ko ena ia oku kei mamusia kotoa ia ihe structure lolotonga oku kei puluhi mai(constitutional monarchy).Oku hange pe eni ko haate feinga ke manakoa haate product foou oku te tuku atu kihe maketi.It has to be totally new, unique and affordable in order to gain an absolute market power. Koe taumua ae PTOA oku align ia moe fiemau lahitaha oe kaka(Koe foi system ke liliu fkaufuli).Koe foi product foou eni pea oku vakai e tokotah kotoa oku worth hono fakamoleki oe foi vote ki ai.Ko hono outcome(long term) e tae hano tatau e inu melie mei ai e hakotupu oe fonuaa.Pea tetau vakai leva e tatau ai pe pe tenau(PTOA) foi oe malohi i ha ngaahi fakatonutonu fakalao oku osi mahinoi pe he kakai ia enau intention.

    Report
  • Lowe
    Lowe Tuesday, 12 June 2018 12:49 Comment Link

    Faka'ofo'ofa 'a e fokotu'u paati fo'ou pea mo hono kaveinga kuo toe fokotu'u koe kapasa folau ke fai kiai ha muimui. Ka 'oku totonu ke tau manatu'i koe me'a ;oku mahu'inga taha 'I he mala'e 'o e politikale koe "PEOPLE".
    Neongo 'a e 'ikai ke tau tui tatau moe founga taki 'a 'Akilisi ka 'oku totonu ke tau ako mei he founga na'a ne fakahoko ke a'u ai ki he tu'unga taki 'oku ne 'iai 'I he 'aho ni.. Tonu pe hala 'a e founga na'a ne fou mai ai ka 'oku tau sio ai ki he me'a 'oku ui koe "Commitment, Patient moe Aggressive.".Ta'u 'e 30 tupu 'a e nofo taha pe 'a 'Akilisi 'o taketi'i 'a e loto 'o e kakai 'aki 'a e ngaahi founga kehekehe relatively weak or strong aggressive approaches but they were very, very effective.
    Koe tohi tangi na'e fakahu ki he Falealea fekau'aki moe ngaue hala 'a e kau minisita 'e took 7 kau ai 'a e PM koe fakatata ia 'o e Very stong Aggressive approach ka na'e mahino 'a e tokolahi ange 'a e kau fakamo'oni mei he kakai Tonga nofo muli 'I he kakai nofo 'i Tonga. To be very successful, the Party MUST REACH OUT to the people and MUST WIN people's heart. These two were the strength of 'Akilisi. Hope we will learn something.

    Report

Leave a comment

Make sure you enter all the required information, indicated by an asterisk (*). HTML code is not allowed.

back to top