Menu
cache/resized/7a303faa48902efd848c7494b9385c2b.jpg

RED

Rapid Engineering Diagnostic

Specialize in:

...
Latest News

Faka’ikai’i Hou'eiki Memipa tukuaki’i folau 'a e Fale Alea ki he tesi 'a e Mate Ma’a Tonga Featured

Faka’ikai’i Hou'eiki Memipa tukuaki’i folau 'a e Fale Alea ki he tesi 'a e Mate Ma’a Tonga

16 ‘Okatopa, 2018. Kuo faka’ikai’i mamafa mei he ni'ihi 'o e Hou'eiki memipa Fale Alea ‘o Tonga ‘a e tukuaki’i ‘e he foha ‘o e Palemia Siaosi Pohiva ‘oku fakamoleki ‘e he Fale Alea ‘a e pa’anga laka hake he ua kilu ($200,000-00) ke folau ‘aki ‘e he Hou’eki Memipa Fale Alea ke poupou ki he tesi ‘a e Mate Ma’a Tonga mo e timi Kangaroos ‘a ‘Aositelelia.

Ko e tukuaki’i foki ‘eni na’e fakahoko ‘e Siaosi Pohiva pea pulusi mai ‘e he Uepisaiti ‘a e Kaniva Tonga 'i he 'aho ni 16 'Okatopa pea to’o mei ai ‘e he ongoongo ‘a e Letio Nu’usila 'o tufaki.

Na’e toe ‘asi foki ‘a e fakamatala na’e fai ‘e Siaosi Pohiva ‘a ‘ene tohi ki he Sea 'o e Fale Alea ‘o Tonga ‘i he ‘aho 10 ‘o e mahina ni ai pe ‘a ia koe ‘aho Pulelulu ‘o e uike kuo ‘osi ‘o kole ki he Sea ‘o e Fale Alea ke toe fakakaukau’i ‘a e tu’utu’uni ko’eni.

Na’e fakahoko ‘a e faka’eke’eke mo e ni'ihi 'o e Hou'eiki Memipa Fale Alea ‘o Tonga pea fakaha mei ai ‘oku ‘ikai mo’oni ‘a e tukuaki’i ‘oku fakahoko ‘e Siaosi Pohiva pea ‘oku ne takihala’i ‘a e kakai ‘i he taumu’a kehe mei he me’a totonu na’e hoko.

Fakatatau ki he'enau fakamatala na’e ma’u ‘a e tohi fakaafe mei he Poate Akapulu Liiiki ‘a Tonga ke lava ange ha ni’ihi ‘o e Hou’eiki Memipa ‘o poupou ki he va’inga ‘a e fanau Mate Ma’a Tonga ‘a ia ‘oku ‘amanaki fakahoko ki Nu’usila ‘i he Tokonaki ‘o e uike ni.

Na’e fakahoko ai ‘e he Sea Le’ole’o ‘o e Fale Alea fakatatau ki he founga ngaue anga maheni ‘a e Fale Alea ke tufaki ‘a e tohi ‘ave takai (circulation) ki he Hou’eiki Memipa ke fai ha’anau tu’utu’uni ki he fakaafe mei he Poate Liiki ‘a Tonga.

Ko e konga ‘o e tohi ‘ave takai ko’eni ke fakangofua ‘e he Fale ke me’a atu ha konga ‘o e Hou’eiki Memipa ke fakafofonga’i ‘a e Fale Alea ‘i he poupou ki he Mate Ma’a Tonga pea kau atu pe kiai moha kau ngaue.

‘I he fakamatala ‘a e taha ‘o e Hou’eiki Memipa ‘o e Fale Alea na’e fakamo’oni ‘o tali ‘a e tohi ‘ave takai ko’eni ‘e he konga lahi ‘o e Hou’eiki Memipa pea na’e poupou ki heni ‘a e konga lahi ‘o e Kapineti pea ‘oku ‘ikai mo’oni ‘a e tukuaki’i na’e taumu’a pe ‘eni ki he Hou’eiki Nopele mo kinautolu 'oku 'ikai kapineti.

Na’a ne toe me’a foki ‘o pehe koe kuonga pelepelengesi ‘eni ia ke fakamoleki ‘ikai ha ‘uhinga lelei ai ‘a e pa’anga ‘a e fonua pea 'oku 'i ai 'a e 'uhinga lelei ia 'a e hoha'a 'a Siaosi Pohiva ka na’e ‘i ai ‘a e ‘uhinga mahu’inga na’e fakafou mai ‘aki ‘a e tohi ‘ave takai ko’eni pea na’e paasi ‘i he loto kiai ‘a e tokolahi taha ‘o e Hou’eiki Memipa ‘a ia ‘oku kau kiai ‘a e kau fakafofonga ‘o e kakai, Hou’eiki Nopele mo e Kapineti.

Kaikehe ‘oku mahino foki mei he'enau fakamatala na’e tuku mai pe ki he Hou’eiki Memipa kenau ‘omai honau hingoa kapau ‘oku nau loto ke kau he folau pea koe konga lahi ‘oku ‘ikai kenau fie folau pea koe konga ‘oku nau loto pe kenau fua ‘enau fakamole pea ‘oku ‘i ai a e Hou’eiki Memipa ia na’a nau folau pe kinautolu honau fatongia faka-Fale Alea pea tenau fou mai ai pe ‘i ‘Aokalani ke poupou ki he Mate Ma’a Tonga.

‘Oku te’eki foki ke mahino mai pe ko hai ‘e kau atu ki he folau ko’eni ka kuo fakapapau’i mai mei he ni’ihi ‘o e Hou’eiki Memipa na’e fakatalanoa kiai ‘a e ongoongo ni ‘oku ‘ikai ofi ‘a e fakamole ia ‘i he uakilu pea ka hoko ‘a e folau ko’eni mo e tokolahi ‘e folau ‘e ‘ikai ma’u ha vahe fa ‘e taha ia ‘o e fakamole ‘oku tukuaki’i ‘e Siaosi Pohiva.

Kaikehe ‘i he fakamatala ‘a e taha ‘o e Hou’eiki Nopele na’a ne me’a ai 'o pehe 'oku to'o 'a e tu'utu'uni ia ko'eni 'a e Fale Alea na'e fou 'i he founga pea paasi 'e he Hou'eiki Memipa ke faka-politikale'i pea ke tukuaki'i 'aki ha ni'ihi hili koia koe tu'utu'uni 'a e Fale Alea pea 'oku kau kiai 'a e memipa kotoa.

'I he'ene me'a na'a ne pehe ai ko e me’a mahu’inga ia he taimi ni ke tu’u fakataha ‘a e fonua ‘o poupou ki he’etau timi Mate Ma’a Tonga kae ki’i fakatatafi atu e politiki.

5 comments

  • Mark Hanson
    Mark Hanson Thursday, 18 October 2018 14:00 Comment Link

    Kapau koe founga ngaue totonu pe ena 'ae Fale ke 'ave ha tohi 'avetakai fekau'ako mo ha me'a 'oku fakahu mai out of session, ta na'e tonu pe ngaue ia 'ae Sea Le'ole'o. Koe tohi fakaafe mei he Komiti Liiki ki he Fale Alea, pea he'ikai fai ha tu'utu'uni tokotaha 'ae Sea Le'ole'o ka kuo pau ke 'ave ke 'omai e loto 'o e toenga e kau Memipa. Koe 'alu ia moe ta'e'alu koe me'a kehe ia, koe fou he founga ngaue na'e tonu pe ia. 'Ikai toe kehekehe eni ia mei ha toe fa'ahinga tohi fakaafe ki he Fale Alea, pe koha fakaafe ki Tonga pe tu'apule''anga 'e kei fou pe he founga tatau pea toki takitaha fai 'ehe Memipa 'ene tali tau'ataina fakatatau ki he'ene fakakaukau.
    Ka koe pango koe 'ohonoa atu 'a Siaosi po9 ia 'o kaaimui'a atu ai kae 'ikai kene 'uluaki faka'eke'eke e 'uhinga.

    Report
  • Inoke. Fotu Huakau
    Inoke. Fotu Huakau Wednesday, 17 October 2018 14:48 Comment Link

    He ikai pe temou toe poto kimoutolu. Teeki ai kemou mahino’i e atamai o Akilisi mo ene kau poupou. Oku ikai kehe hoomou fakamatala fakatonuhia ko eni mei he ngaahi fakamatala fakatonuhia kuo ngaue’aki ehe Pule’anga kihe enau ngaue pango kotoa pe.
    Koe tali totonu kihe fa’ahinga fakaafe ko eni oku pehe I “Ko ena oku afio ai a Tupou VI, koe Tumuaki hotau fonua pea moe ma’unga tokolahi o NZ. Malo e fakaafe ka tenau sio pe moe toenga e fonua mei Tonga moe poupou kihe MMT mo Tupou VI” period.
    Ka kuo mou tuku e Fale Alea ke ngaue aki ehe Palemia mo hono kau poupou koe Rubber Stamp. Ka ko hono mo’oni oku kau mo moutolu he I loto he kapa ngali. Ka ikai Houdini temou toe tokanga ange. E ngaueaki kimoutolu ehe PM ke vaka mai ai a Siaosi Pohiva kihe Kapineti ke toki fai e fetongi Taki ae PTOA mei ai.

    Report
  • talakai@minister.com
    talakai@minister.com Wednesday, 17 October 2018 14:29 Comment Link

    Ko e palopalema ke veteki, tetau heka feefee he vakapuna? He’ikai ketau toe tau kitautolu mo Australia ‘i ha ngaahi to’utangata lahi. Ma’u ha Saliote ketau heka ai pea tau tue! Toki omi ‘o politicking mai he hala. Lolotonga ‘etau ngangau he tutututu—koeha hake katau ki’i poupou ki he’etau fanau. Pea ka toe pea lii mai ha’a ku tikite he’oku ou si’i hala.

    Report
  • Hanisi Lotulelei
    Hanisi Lotulelei Wednesday, 17 October 2018 13:59 Comment Link

    ‘Oku mahu’inga ange e fakamole ko ‘eni ke piupou’i E fanau va’inga mo tu’uaki ai ‘a Tonga ‘i he taki mamata ‘i he fu’u fakamole no’ia $300, 000 mo maumau taimi ne totongi ki he Forbes.

    Report
  • Fahina
    Fahina Wednesday, 17 October 2018 11:39 Comment Link

    Kamata pe ke asi mai e foha 'oe PM ke hoko atu e ngaue ko'eni 'a 'ene tamai. Ko e ha ne 'ikai ta'ofi ai 'ehe PM 'a e folau ko'eni he koia oku Taki he fonua kae faka'ataa hono foha ke fai 'a e tohi ko 'eni o hange oku tukuaki'i ai e Sea moe kau memipa tau'ataaina oku nau folau he paanga 'a e fonua. Kuo osi mahino ko e PM moe Deputy mo Po'oi oku nau folau he seniti 'a e fonua. Ko e toe fakahu tohi holo ko'eni koe kamata ia 'a e hu mai 'a e foha ko'eni ke hoko atu e mio'i moe lohiaki'i 'o e kakai ne fai 'ehe 'ene tamai pea kuo kavahia ai e fonua. Pea kuo nau Pule kihe A3Z a e koloa moe maa'imoa 'a Ene Afio ke fakaa'u ki hono kakai e ongongo mo'oni mo taau kae fakahu ai 'enau ongoongo ta'e mo'oni mo e tukuaki'i hala 'oe toenga 'oe kau fakafofonga pea moe Hou'eiki.
    Tonga mou sio hifo ki hono kamata'i 'oe tuku mai e hako loi mo kakaa ko 'eni o e PM ke hoko atu ene ngaue.
    Oku totonu ke tau toe tokanga ange he koe LOI koe uho ia 'o e ki'i famili ko'eni.

    Report

Leave a comment

Make sure you enter all the required information, indicated by an asterisk (*). HTML code is not allowed.

back to top