Menu
cache/resized/7a303faa48902efd848c7494b9385c2b.jpg

RED

Rapid Engineering Diagnostic

Specialize in:

...
Latest News

Launga ‘a e kau ngāue fekau’aki mo e ‘Apiako ‘Unuaki ‘o Tonga Featured

Launga ‘a e kau ngāue fekau’aki mo e ‘Apiako ‘Unuaki ‘o Tonga

Nuku'alofa, 7 'Epelei 2016. Kuo ma’u ‘a e fakamatala totonu 'e he ongoono ni fekau’aki mo hono launga’i ‘e he kau ngāue ‘a e ‘Apiako ‘Unuaki ‘o Tonga ‘a e founga ngāue mo hono fakalele ‘o e 'Apiako ni 'e 'Etuate Lavulavu mo hono hoa 'Akosita Lavulavu.

Ko e launga ko’eni na’e fakahoko ia ki he Poate ki Hono Fakamo’oni’i mo Fakamafai’i Ako Fakafonua ‘a Tonga (Tonga National Qualifications and Accreditation Board [TNQAB]) ‘e he ni’ihi ‘o e kau faiako ‘a e ‘Apiako ni pe.

Fakatatau ki he fakamatala ‘a e kau faiako na’a nau fakahoko ‘a e launga na’a nau pehe ‘oku fu’u faka’ofa hono takihala’i ‘o e fonua ‘o pehē tokua ko e ‘apiako lelei ‘eni pea ‘oku fakataumu’a ke tokoni’i ‘a e hako tupu ‘o e fonua mo e kakai masiva ka ko hono mo’oni ko e faka’alinga lelei ‘ata’atā pe ‘eni mo hono me’angāue’aki ‘a e si’i fānau ako ki he tanaki pa’anga mo e feinga faingamālie fakafo’ituitui.

Na’e a’u foki ‘i he’enau fakamatala ‘a ‘enau taumu’a ke tokoni ‘eni ki he fonua mo e kakai pea ‘oku nau faka’amu ke talanoa kiha taha tene malava ke fakahoko ha ngāue ke fakatonuonu fakalalo 'a e ngāue pango ni. Na’a nau matu’aki faka’amu ke ‘ilo ‘e he kau ma’u mafai, mo e kakai ‘o e fonua ‘a e me’a ‘oku hoko ‘i he ‘apiako ‘Unuaki ‘o Tonga he ‘oku nau tui ta’e toe veiveiua ko hono pa’usi’i mo’oni ‘eni ‘o e ako ‘i he fonua.

‘I ha fakamatala ‘a e taha ‘o e kau launga ki he ongoongo ni na’a ne fakahā ‘oku ‘ilo lelei ki he ngaahi ngāue ko’eni ‘a ‘Etuate Lavulavu mo ‘Akosita ‘a e katoa ‘o e kau ngāue ‘a e ‘Unuaki ‘o Tonga pea ‘oku ‘i ai mo e toko ni’ihi kuo nau fo’i mo lī taueli ‘i hono me’angāue’aki kinautolu pea iku ‘o ‘ikai kenau toe hoko atu ‘ena ngāue ‘i he ‘apiako ni. 'Oku kau heni 'a e kakai ako lelei mo taukei ka kuo nau fo'i pea nau 'alu tukukehe 'a e ni'i hi 'oku 'ikai kenau si'i lava ke lea.

Na’e toe fakahā foki ‘e he kau launga ni ‘oku ‘ikai ke mo’oni ‘a hono tala ‘oku toko 400 tupu ki he 500 ‘a e tokolahi ‘o e ‘Apiako ‘Unuaki ‘o Tonga he ‘oku fu’u tokosi’i fau pe ia pea ‘oku lēsisita pe ‘a e hingoa ‘o e fanau ako neongo kuo nau ‘osi nofo mo ‘ikai ōmai ki he ako ‘i he taumu’a ke ma’u ‘a e pa’anga tokoni ‘a e Pule’anga ‘a ia ‘oku a’u pe ‘o laukilu. 'I hono fakalea 'e taha 'oku lesisita tavale pe 'i he taumu'a kumi pa'anga.

‘Oku laukilu ‘a e pa’anga tokoni ‘oku ma’u mai mei he Pule’anga ‘i he founga loi mo kākā ‘oku ngāue’aki ‘e he ‘Apiako ni pea ‘oku taki pe ai ‘a ‘Etuate Lavulavu mo hono mali ko ‘Akosita Lavulavu. ‘Oku ‘ikai ke ‘ilo pe ‘oku ‘alu ‘a e pa’anga ko’eni ki fē he ‘oku palopalema ‘a e vahe ‘a e kau ngāue pea ‘oku ‘ikai ‘alu ‘a e tokoni ko’eni ki he ‘uhinga na’e ‘omai ai he ‘oku ‘ikai ke nga’unu ha me’a ia kimu’a ka koe fakangalingali pe. Kuo ‘osi a’u kiha taimi kuo nau kē mo ‘Etuate Lavulavu ko e ‘ikai kema’u ange ‘enau vahe.

Na’e kau ki he’enau launga ‘a e ‘ikai ke fu’u fai ha ako fēfē he ‘apiako ni tukukehe ange pē ‘a e ki’i kalasi ki he Tourism mo e Hospitality ‘oku lele pea ‘oku ōmai pe ‘a e tamaiki ‘o nofonoa’ia pe pea toki tanaki fakataha pe kinautolu ‘i hano fiema’u ke fakahoko ha fa’ahinga fatongia hange koe floorshow kumi pa'anga pea ke fakangalingali ki tu’a ‘oku fakahoko ha ako.

‘I he hoko atu ‘a e taha ‘o e kau launga ki he ongoongo ni na’a ne fakahā ai ‘oku te’eki ke sio ia ha tangata mohu faiva ko ‘Etuate Lavulavu. Ko e taimi pe ‘oku teu fai ange ai ha ‘a’ahi ‘a e TNQAB pe koha kakai ‘oku fie’ilo ki he ‘apiako ‘Unuaki ‘o Tonga pea ‘oku kole ange ‘e ‘Etuate Lavulavu ke ‘ai pe mu’a ‘a ‘enau talanoa mo e kau ‘a’ahi ke fakapotopoto ‘a ia ‘oku ‘uhinga ke ‘oua tenau lea fekau’aki moha me’a na’a ‘ilo ‘a e me’a ‘oku hoko he loto ‘Apiako.

Na’a ne hoko atu ki hono ‘ave ‘a e fanauako ki Vava’u ko e fokotu’u ai ‘a e ‘apiako ‘Unuaki ‘o Tonga ‘i he konga loto ‘o e ta’u 2014 ka na’e mahino ko e taumu’a pe ia ki he fili Fale Alea ‘o Novema 2014 pea ‘oku mahino pe ia he ‘oku ‘ikai toe hoko atu ‘a e ‘Apiako ia ‘i Vava’u he kuo tali hono ui pea kuo lava ‘a e taumu’a ‘a Lavulavu kene hū mai ‘o Fale Alea pea kuo ‘ilo lelei pe kiai ‘a e kakai ‘o Vava’u. Kaikehe kuo toe tuku ki tu’a ko 'ene fa'ahinga founga hange koia 'oku mau launga kiai.

Na’e kau foki ki he fakamatala ‘a e kau launga ki he feinga pa’anga na’e fakahoko ‘i Nu’usila hili ‘a e Afā ko Ian ‘i he kainga Ha’apai tokua ke fokotu’u ‘a e ‘Apiako ‘Unuaki ‘o Tonga ‘i Ha’apai pea talu ai mo e te’eki pē ka kuo tanaki ‘a e pa’anga lahi mei he kakai ‘o Ha’apai ‘i Nu’usila.

Na'e toe ma'u foki mo e fakamatala falala'anga mei he taha 'o e kau ngāue na'e fakahoko fatongia 'i he 'Apiako Martin Hautus 'i Nu'isila 'a ia 'oku nau fengaue'aki fakataha mo e 'Apiako 'Unuaki 'o Tonga 'oku ma'u 'e 'Akosita Lavulavu mo 'Etuate 'a pa'anga 'e 1500 NZD mei he tokotaha kotoa pea 'oku na 'ave sikolasipi ki he 'apiako ni 'i Nu'usila. 'Oku 'uhinga 'eni 'oku totongi 'e he fanau ko'eni 'enau ako palaiveiti pea 'oku to'o leva mei heni 'a e 'inasi ko'eni. 'I he taimi tatau ko e tokolahi 'o e fanau ko'eni koe si'i fanau fefine pea 'oku nau si'i fakapaea 'i Nu'usila 'i he sikolasipi 'oku tu'uaki ko'eni pea 'oku nau tou'a holo 'i he ngaahi Kalapu kava Tonga 'i 'Aokalani ke tokoni ki si'enau ako.

Na’e fai ‘a e fetu’utaki mo e Poate ki Hono Fakamo’oni’i mo Fakamafai’i Ako Fakafonua ‘a Tonga (Tonga National Qualifications and Accreditation Board [TNQAB]) fekau’aki mo e launga ni pea na’e fakahā ‘e he taha ‘o e kau ngāue ‘a e TNQAB ko e mo'oni na'e fakahoko ange 'a e launga ko'eni pea na'e lava ange pe 'a e toko tolu koe kau faiaako 'o fakahoko 'a e launga ni. Ko e 'uhinga 'oku 'ikai hoko atu ai 'enau ngaue he na’e ‘ikai ke fie fakamo’oni ha taha ‘o e kau launga ki ha fakamo’oni ke hoko atu ‘a e ngāue fekau’aki mo e kaveinga ni.

‘Oku mahino pe foki ki he ongoongo ni ‘oku ‘i ai ‘a e ni’ihi ‘oku nau muimui’i ‘a e kaveinga ni ‘i he ‘amanaki ‘e fakahoko leva ha ngāue fakalao kiai telia ‘a e hako tupu ‘o e fonua mo e pa’anga tukuhau ‘a e kakai kuo foaki ki he ‘Apiako ni.

24 comments

  • Nepote T
    Nepote T Thursday, 14 April 2016 22:17 Comment Link

    Mooni koe Latu Fili e faifai etau nofo ke feau holo e kemipeini a e kau politikale pea tau foki o vala lou'akau he kuonga maama koeni. Ofa mai Tonga tuku aa e ulupupula katau foki o fakapotopoto. He ka toe lele fuu hiki vahenga, fakaulia lahi he tamani oku faele paanga ha taha.

    Report
  • Lopeti Filo
    Lopeti Filo Thursday, 14 April 2016 20:38 Comment Link

    Malo Unuaki Tutuku 'a e si'i fakalea mai, ka koe me'a pe eni teu kole atu kiate koe, hei'ilo koe moe anga ho'o sio ki he'eku sharing, ka ko eku sharing pe 'a'aku mei hoku loto 'o 'ikai ke kouna'i au 'e Etuate Lavulavu, pea kapau ne 'iai ha ngaahi palopalema ne si'i hoko kia kimoutolu ki mu'a lolotonga ho'o 'i he ako'anga, pea oku ikai keu si'i lave'i 'e au ha'aku kau atu kiai, 'ikai nai koe anga 'o e 'alu 'a e taimi 'oku 'iai ha ngaahi liliu mei he ta'u ki he ta'u? Kapau 'oku 'iai ha anga pehe ni ne ha atu meia 'Etuate, pea ko ia pe ia moe kau launga, ko 'eku vahevahe he koe ta'u eni 'e fiha 'eku 'iai, moe te'eki keu a'usia 'e au 'a e ngaahi me'a na'e lave mai kiai 'a e article. Kapau ko ho loto keu lea atu 'aki 'a e mo'oni, pea 'oku ou kole atu "Unuaki Tutuku", ko e mo'oni pe eni pea 'oku ou fakahoko atu 'a e vahevahe ni 'i hoku loto tau'ataina 'i he anga 'o 'eku fakahoko fatongia 'i he ako'anga UTRI.

    Report
  • Latu Fili
    Latu Fili Thursday, 14 April 2016 20:27 Comment Link

    Ko e fuo moe fofo oe tohi a Lopeti Filo ko Lavulavu 'osi'osinga. Oku iai a e mea ia oku ou sio au kiai ... Ta koe fokotu'u Apiako ia oku ikai fai aki ia ha paanga oku fokotuu pe ia o fakataumu'a kihe tokoni fakafo'i'ulu a e Pule'anga?????
    Ofa mai o to'o atu e foi Lao koia he tetau mahaki. Kuo vahe kau vaivai, vahe fakafoiulu mo hotau ako'i osi koiaa oku fakalava holo etau Budget mei he ngaahi fonua tokoni mai. Tau feinga ketau fiemalie pe he mea oku tau ma'u o fakatatau ki hotau vaivai moe fakapiko.

    Report
  • Unuaki Tutuku
    Unuaki Tutuku Thursday, 14 April 2016 18:41 Comment Link

    Lopeti Filo, 'Oku ou si'i 'ofeina koe hono fekau'i keke tohi 'o tifeni 'a e 'Apiako ni. Kataki pe Lopeti Filo ka 'oku tokolahi pe kakai hange ko koe na'e fekau'i mo kole 'e Lavulavu ke tohi 'o taukapo'i 'ene ngaahi hia pea koe tohi 'e ni'ihi 'oku fai pe kae fakamo'oni ai e hingoa 'o e kau ngaue. 'Oku mau 'ilo lelei kiai he na'a mau fengaue'aki pe mo Lavu. 'Oku kei taimi Lopeti Filo keke lea 'o tala e mo'oni he 'e vave pe ho'o hange ko kimautolu 'o toki lea atu mei tu'a ka kuo lava 'a e ngaue pango mo hono kaka'i e fonua pea kuo mau ako mei ai. Koe 'atikjolo ko'ena koe 'atikolo mo'oni pea 'oku 'ikai koha fakaloto kovi 'a hono 'oatu e mo'oni ki he kakai. Na'e faka'ilo 'a Lavulavu 'o tuku ai ki tu'a ka na'a ne kivoi pe hono tala koe fakaloto kovi. Tu'u koe ke 'ata Filo he koe 'alu atu 'eni ia hono sipiliti'i e hia kotoa 'a Lavu pea 'e 'ikai hao ia kiha feitu'u. Kuo 'aa 'a Tonga ni pea koe ha kuo mou kei poupou ai ki he kovi. 'Oku 'ikai ha loi 'e taha he 'atikolo ko'ena pea koe launga ko'ena na'e fakahoko he ta'u kuo 'osi 2015 pea 'oku kei hokohoko pe hono fai. Tokanga he'e ui koe keke ha'u 'o fakamo'oni he hopo ko'eni pea teke iku faka'ise'isa.

    Report
  • Lopeti Filo
    Lopeti Filo Wednesday, 13 April 2016 18:47 Comment Link

    'Tuku pe mu'a kau ki'i kau atu pe he talanga, he ku mo'oni ai e lea 'oku taku hotau fonua, "Oku laka ange 'ete 'oho noa he tangutu noa." 'Oku ou lau hifo pe ho'omou ngaahi comments pea 'oku 'ikai keu fakahalaki 'e au ha ngaahi laulea he 'oku tau tau'ataina pe ki he'ete ngaahi fakakaukau moe fakalea.

    Ka oku ou kole pe mu'a keu kau atu pe 'i he ngaahi talanga he neongo 'a e ngaahi felingiaki fakakaukau kehekehe kuo mou 'omai, ka he'ikai ke tatau mo ha vahevahe 'o ha taha fuafatongia lolotonga 'i he ki'i ako'anga ni. 'Oku ou lave'i 'a e kau launga he ko hoku kaunga ngaue pe, Pea koe kau ngaue ni ne mau fakahoko fatongia pe 'i he 2014. Ko e ta'u fakaako eni oku ou tui 'i he talu 'a hono fokotu'u 'o e Ako'anga 'Unuaki 'o Tonga, koe ta'u eni ne tokolahi taha, maau taha, pea most progressive 'i hono toe fakahoa ki ha toe to'uako. 'Aia koe ta'u eni ne fakahoko ai 'ehe si'i kau ngaue ni 'a e launga 'o makatu'unga 'i he'enau loto mamahi 'i he 'ikai ke ma'u ange 'enau vahenga he taimi totonu. 'Io teu fakamo'oni pe ki he lotomamahi ni, he neu 'iai pe, pea koe mo'oni, ka na'e 'iai 'a e makatu'unga ne 'ikai ke ma'u ai 'a e ngaahi vahenga 'o e kau faiako lolotonga 'a e faka'osi'osi 'o e ta'u 2014.
    1. Na'e hold 'a e subsidy mei he Pule'anga ki he apiako UTRI, 'o makatu'unga 'i he 'ikai ke kakato ange 'a e ngaahi requirement ki he TNQAB, Ka na'e 'osi lesisita pe ia ke hoko ko e Training Provider, ka koe accreditation mei he TNQAB, na'e te'eki ke ma'u, pea na'e mei ai leva 'o 'ikai ke ma'u mai 'a e pa'anga tokoni mei he Pule'anga. 'a ia 'oku ha ne 'omai ki he ako'anga, 'oku a'u mai ki he ta'u kuo'osi 'oku te'eki ke ma'u ha Pa'anga subsidy fakafo'i'ulu mei he Pule'anga. Koe Grant ko eni na'e te'eki ke release pea na'e tofuhia pe ai 'a e ngaahi ako tekinikale lahi 'i Tonga ni.
    2. Koe pa'anga ne vahe 'aki 'e he kau faiako 'i he ta'u ko eni, ne ma'u pe ia mei he Dinner fakauike na'e fakahoko 'i he Little Tonga, Tuition fees mei he fanau, moe pa'anga pe ia 'a 'Etuate mo Sita. 'Ihe taimi ne tataiku ai ena pa'anga he na'e toe fai moe teuteu ki he fili, ne ki'i matolo atu ai 'a e ngaahi taimi vahe mei he taimi angamaheni, ka......... na'e back-pay kotoa eni at the end of 2014, 'o kau ai mo e kau faiako ne nau fakahoko 'a e launga, pea na'e toe kau pe kinautolu he vahe 'o e christmas bonus.

    Ko e ngaahi kalasi 'i hono fakahoko, ko au neu fuesia 'a e mafatukituki 'o e fakahoko fatongia, he neu faiako ma'ae fanau kuo lava enau form 5, 6 and 7. pea neu fakahoko 'a e fatongia ni 'i he loto fietokoni moe mamahi'i me'a foki, 'oku ou tui fakapapau, kapau 'e 'iai ha taha 'e launga, ko "AU" ia 'oku totonu keu launga he ko au 'oku ou hela he ngaue mei he 8am ki he 4pm aho kotoa, 'i he teaching deliver, plannings, administrative tasks, recordings of results, writing of training programs and teaching materials 'o a'u pe ki he fakahoko fatongia he po'uli 'i he taimi 'o e dinner. 'ikai keu hanu au, he neu ma'u 'e au 'a e taumu'a mo e fakakaukau 'o e 'apiako ke tokonia ' a e fanau ke nau ma'u ha kaha'u 'oku toe lelei ange. Ko hono fakamo'oni pe eni, 'i he mahina ko e Ma'asi ne graduate ai ha toko 6 'o e fanau ne nau lava atu ki he Martin Hautus Institute 'i Nu'usila, 'a ia ne nau kalasi 'ia au 'i he ta'u 2014, ne 'ikai kau ai ha taha ke kalasi 'i he kau launga ni, pea 'oku te fua atu pe ki he launga, ne 'ikai ke nau taumu'a ma'ae lelei 'a e fanau, ka koe kumi pe honau langilangi mo ma'u pe 'enau ki'i seniti, pea ngata ai 'a e fakahoko fatongia.

    Koe pa'anga 'oku totongi 'ehe fanau ki Martin Hautus 'oku 'ave hangatonu pe ia ki he account 'oku tuku mai 'e he 'apiako 'i Nu'usila (Overseas Account), koe aleapau pe na'e fakahoko mo Martin Hautus ko e ako mahanga, 'aia ko kinautolu 'e hu mai ki he UTRI, 'e malava ke nau faka'osi ako ki he Martin Hautus 'o Kamata 'i he Level 3, 4 mo e Diploma, 'i he Business, IT computing, Tourism pea moe Early Childhood Education. koe Tuition fees 'oku me'a'ofa vaea, 'o hange ko eni, kapau koe Business Level 3 'oku pa'anga 'e NZD$6,000, koe me'a'ofa 'a e leva 'a e MHI ki he UTRI trainees koe NZD$3,000 'o pehe kotoa pe ki he ngaahi polokalama kehe. Ko e tukuaki'i kuo si'i ha mai oku toe ma'u ai 'emau $1,500 mei he 'osi 'a e me'a'ofa 3,000, 'oku ou tui pe, ko e anga 'etau sio atu 'oku ta'efakalotu pea ko hai ia ha 'apiako 'i muli 'e survive 'a e hono fakalele ha ako'anga pehe ni 'aki pe 'a e $1,500. 'Oku fe'unga mo e toko 20+ oku nau lolotonga ako 'i he ako'anga ni, pea 'oku ou kole atu, 'oku 'ikai ke fai ha ako shcolarship he MHI, he 'oku clear 'a e totongi ako kotoa pe kimu'a pea toki tali 'ehe NZ Immigration ke grant ha visa 'o ha tokotaha ako ke ne folau ki NZ.

    'Oku kei toe lahi pe 'a e ngaahi me'a keu lave atu pe kiai, ka 'oku ou tui fakapapau, kuo 'osi mahino 'a e tukunga ia 'o e Article ko eni, kapau ko e Sino 'o Etuate 'oku fai ki ai 'a e taaufehi'a , 'ikai keu kau ai au, ka ko eku kole, tukuange pe mu'a 'a e ako'anga ia ke si'i fai homau fatongia, pea kapau 'oku ke tala'a me'a ange mu'a keta ngaue, pe'e lahi fefe ho'o kataki 'i he ki'i fanau oku mau fakahoko fatongia ki ai, Pea 'oku ou kole fakamolemole atu na'a kuo 'iai ha to'o fatongia 'a kimautolu tu'unga matu'a kuo tukupa ke mau ngaue'i 'a e ki'i ako'anga, pea 'oku ou kole fakamolemole atu. Tu'a 'ofa atu, Senior Trainer for UTRI Pathway 3 2011 - 2016

    Report
  • Asaeli Nau
    Asaeli Nau Monday, 11 April 2016 08:57 Comment Link

    'Ai na 'oku totonu ke fakahu atu aa e Sotia ia ke fakalele 'a e Potungaue Ako, declare ha Emergency ia he ko e feinga'i pe ki he lelei. Hire mai mo Clint Eastwood mo Anolo mo e kautama ke fai ha tohokaulei 'i loto he ko e feinga pe foki ki he lelei eee.

    Report
  • Mark Hanson
    Mark Hanson Saturday, 09 April 2016 14:56 Comment Link

    Koe 'atunga ia 'ae 'ikai ke fai mo fokotu'u ha CEO competent 'ae TNQAB koe faka'apee ai pe moe palapalafu holo 'ae kau ngaue. Koe ha koaa ne tukuange ai 'ehe Poate TNQAB moe Minisita Ako malolo e CEO na'a ne fokotu'u e TNQAB, he ko ia pe na'a ne lava 'o fakafepaki'i a Lavu pea na'e 'ikai tau atu ki ai e fanga ki'i kakaa moe fie ngutupoto 'a Lavu. Pea koe 'atunga ena kuo 'ikai toe lava 'ehe Poate TNQAB moe MET 'o ma'u ha taha ke ne taki mo faka'uto'uta he 'ofisi 'oku ne fai e taha e ngaahi ngaue mahu'inga taha he ako he fonua ni. Pea 'oku pau pe ke pehee e ngaue 'ae TNQAB he taimi ni he kuo 'ikai toe ha taha palopalema he potungaue ako hono 'ave ki ai. Fakamaloloo'i a Tupou Pasikala mei Tonga HIgh 'ave 'ehe TNQAB, palopalema lahi faufaua a Kisione Manu 'i Tonga High, Niua High etc., 'ave 'ehe TNQAB. Toe 'oatu ena moe ki'i ta'ahine toki faiako 'aneuhu ko Ikatonga koaa pe ko hai, koe ha 'ene me'a 'oku 'ilo kihe ngaue sivi'i e ngaahi ako'anga ma'olunga ange. Pea 'oku pehe leva te nau lava 'o fai fakalelei e fu'u ngaue mahu'inga 'oku fakafatongia'aki e TNQAB? Toe vakai'i atu e fakahoko fatongia 'ae Poate TNQAB pe koe ha ne fakahu tavale noa'ia atu ai e kakai 'ikai ngata he ta'equalitfy kae toe tonounou fakataukei ngaue. Pea koe me'a pe ena 'e hoko, koe heke 'ae TNQAB 'o toitoi holo he taimi 'oku hoko ai ha crisis. Ka koe malo pe si'i ketu 'ae finemotu'a CEO le'ole'o ka 'oku 'ikai ke ne lava 'e ia 'o tataki lelei e ngaue mo fakakaukau'i ha ngaah founga ke hiki ai e faifatongia kiha levolo 'oku ma'olunga ange.

    Report
  • Makisi
    Makisi Saturday, 09 April 2016 14:21 Comment Link

    Mo'oni pe 'a Lav ia mo Sita ka koe ngangau 'a e Porungaue ako moe TNQAB he ;'ilo pe 'a e kakaa kae talitali tu'u pe. Koe vaivai 'o Lavu hoo kakaa'i e kakai moe Pule'anga Tonga mo e vale lahi.

    Report
  • Tanoa
    Tanoa Saturday, 09 April 2016 14:19 Comment Link

    'E tuai mai ha fakatonutonu ka ko taimi ke loholoho'i kinaua he 'oku hala kena maa mai naua ki he kakai 'o e fonua. Kuo tau manatu ki he tu'u fakataha 'a Sitalini mo hono mali 'i hono faka'auha 'a e kakai innocent 'o Lusia. Koe me'a malie he koe 'otua poto.

    Report
  • Palofesa Lape
    Palofesa Lape Saturday, 09 April 2016 14:14 Comment Link

    Kuo hulu pea ope 'a e ta'e'ofa moe kakaa 'a e siana ni pea 'oku toe hopo hake mo hono mali 'o poupou fefeka ki he tuinga kakaa ko'eni. Tonu ke toe tuku atu kia Vikiami Latu mo Clive kena hoko atu ki he keisi ko'eni moe faka'ofa 'a e fonua ka tau tanaki ha pa'anga 'o tokoni kiate kinaua.

    Report

Leave a comment

Make sure you enter all the required information, indicated by an asterisk (*). HTML code is not allowed.

back to top