Menu
cache/resized/7a303faa48902efd848c7494b9385c2b.jpg

RED

Rapid Engineering Diagnostic

Specialize in:

...
Latest News

Kamata ‘a e huhumalu’i ma’a e fanau ta’u nima ki he 11 Featured

'Eiki Palemia Le'ole'o Hon. Poasi Teii 'Eiki Palemia Le'ole'o Hon. Poasi Teii

14 'Epeleli, 2022. Na’e fakahā ‘e Hon. Poasi Mataele Tei, Ko e Palēmia Le’ole’o, ‘e kamata ‘a e polokalama huhumalu’i ma’a e fanau ta’u nima (5) ki he 11 ‘i he uike kaha’u, hili ia ha tau mai ‘a e tokoni faito’o Pfizer mei Nu’usila ‘i he Pulelulu 13 ‘o ‘Epeleli, 2022.

Ko e me’a eni ‘a e Palēmia Le’ole’o, ‘i ha konifelenisi fakafou he tekinolosia ‘initaneti ‘i he ho’ata ‘o e ‘aho ni mo e ‘Ofisi o e Palēmia mei Nuku’alofa.

Na’e me’a ai ‘a e ‘Eiki Palēmia Le’ole’o, Hon. Poasi Tei ‘o fakamalō ki he Pule’anga Nu’usila ki he tokoni faito’o huhumalu’i ko eni ma’a e fanau ‘oku te’eki ke nau huhumalu’i.

“Ko e ongoongo lelei e ni ki he Pule’anga mo e kakai ‘o e fonua ‘a e tu’uta mai ‘a e huhumalu’i ki he fanau ta’u nima ki he ta’u 11. Pea ‘e kamata ia he uike kaha’u,” ko e me’a ia ‘a Poasi.

Na’a ne me’a ‘oku kei faka’osi’osi e ngāue ‘a e Potungaue Mo’ui ki he polokalama ‘initaneti ke muimui’i’aki ‘a kinautolu na’e feohi vaofi mo ha taha ‘oku puke he vailasi koviti-19, ke ngaue’aki ki he kakai ‘o e fonua, ko e founga ia ‘a e Pule’anga ke ta’ota’ofi ‘ene mafola.

Neongo ‘oku ha mai ‘a e holo ‘i he fika ‘o kinautolu ‘oku nau mo’ua he vailasi koviti 19 ‘i Tongatapu ni ka ‘oku kei tokanga makehe pe Pule’anga ‘i he mahino ‘oku kei lahi pe ‘a e puke ‘i Ha’apai mo Vava’u.

Langa Fale Tokoni

‘E folau atu ‘a e timi ‘a’ahi mei he Potungaue Fonua mo e Koloa Fakaenatula ‘o taki ‘e he ‘Eiki Minisitā, Lord Tu’i’afitu ki ‘Eua mo e ‘otu motu ‘o Ha’apai he uike kaha’u ke fakapapau’i ‘a e ngaahi ngaue fakelekele ki he kau ma’u ‘api ‘o kinautolu na’e maumau honau ngaahi ‘api nofo’anga ‘i he mapuna ‘a e mo’ungaafi Hunga-Tonga-Hunga-Ha’apai mo e peaukula ‘o Sanuali 15.

Na’e me’a ‘a Poasi kuo maau e Pule’anga mo e ngaahi fokotu’utu’u ki he langa kae toe pe ke fakapapau’i ‘a e ngaahi ngaue fakakelekele.

Ako

Na’e me’a ‘a Hon. Poasi Tei ‘e kamata tukuange atu ‘e he Pule’anga ‘a e totongi ako ki he ngaahi ako’anga ‘o kamata he uike kaha’u.

‘E fakahoko e ngaue ko eni ‘e he Potungaue Ako, ‘o fakatatau ki he tokolahi kuo lesisita ki he ngaahi ako’anga. Ko e totongi ako ko eni ki he teemi ‘uluaki pe mei he Foomu 1 ki he 7 pea pehe ki he ngaahi lautohi ‘oku totongi ako tatau pe ako Pule’anga mo e Siasi mo ako taautaha.

Lolotonga ia ‘e fakahoko atu mo e tokoni ki hono fakatau ‘o e ngaahi misini komipiuta to’oto’o ki he fanauako Foomu 6 mo e 7, ‘a ia na’e ‘osi fakahā kimu’a ‘e he Pule’anga.

Fakamuimuitaha mei he Potungāue Mo’ui Na’e me’a fakamalō ‘a e ‘Eiki Minisitā Mo’ui, Dr. Saia Ma’u Piukala ki he kakai e fonua mo e kau faiongoongo ‘i he fengāue’aki mo e Potungāue Mo’ui ke fakapapau’i ‘oku huhumalu’i ‘a e taha kotoa mo muimuipau ki he ngaahi fale’i mei he Potungāue ‘i he feinga ke mapule’i ‘a e mafola ‘a e Koviti-19.

Na’a ne me’a ‘oku fakalotolahi ki he Potungaue ‘a e holo ‘o e fika ‘o kinautolu ‘oku nau puke he vailasi ‘i Tongatapu mo e leleiange ‘etau tu’unga huhumalu’i. ‘Oku hokohoko atu pe ‘a e huhumalu’i fakalahi ki he ‘otu motu ‘o Vava’u, Ha’apai mo ‘Eua.

‘E toki a’u e huhumalu’i fakalahi ki he ongo Niua fakataha mo e huhu malu’i ki he fanau ‘i he vakapuna ‘e folau ki he ongo motu ‘i he ‘aho 25 ‘o ‘Epeleli.

Kuo tukuange mei he ngaahi feitu’u ‘oku tauhi ai ‘a e kau folau mei Nu’usila, ‘Aositelēlia, Fisi mo Ha’amoa, pea ko e toko fitu(7) pe ai ‘oku kei tauhi ‘i he Hotele Tano’a hili hano tesi ‘oku nau ma’u e vailasi he ‘aho na’e tukuange ai kinautolu, pea ‘oku kei tauhi pe ai kinautolu.

‘Oku fakafuofua ke ha’u e vakapuna hoko mo e kau Tonga tuku vaka ‘i Fisi, Nu’usila mo ‘Aositelēlia ‘i he ‘aho Pulelulu mo e Tu’apulelulu kaha’u.

Kuo holo ‘a e ‘aho kolonitini mei he ‘aho ‘e 14 ki he ‘aho pe ‘e 10 ‘o kamata he kau folau ko eni he uike kaha’u.

Na’e fakapapau’i ‘e Hon. Dr. Piukala, ko e pekia ‘e 11 ‘o fakatatau ki he ngaahi tu’utu’uni ‘a e Potungaue Mo’ui na’a nau malolo ‘oku nau mo’ua he vailasi koviti 19.

‘Akapulu liiki

Na’e fakahā ‘e he Palēmia Le’ole’o ‘a e tesi ‘a e timi liiki Fakafonua ‘a Tonga mo e timi Kiwi ‘a Nu’usila ‘i Sune ‘o e ta’u ni. Ko e konga pe eni ‘o e teuteu ki he Fe’auhi Ipu ‘a Mamani he Liiki ‘i Pilitania ‘i ‘Okatopa.

‘Oku fengaue’aki ai ‘a e Pule’anga ‘o fakafou he Potungaue Fakalotofonua mo e Kautaha ‘Akapulu Liiki Fakafonua ‘i he fokotu’utu’u ki he tesi ko eni.

Kava-Tonga

Na’e fakaha ‘e he Pule’anga kuo faka’ata he ‘aho ni ke uta kava-Tonga ki ‘Aositelelia ka ke fou pe he ngaahi fiema’u ‘a ‘Aositelēlia, ki he koloa huange ki he fonua ‘o fakatefito he aleapaukoloa huatu na’e fai ki ai ‘a e felotoi.

Talamonu ‘o e teu fakamanatu e pekia

Na’e fakafofonga’i ‘e Hon. Poasi Tei, ‘a e Palemia mo e Pule’anga, ‘i he talamonu ki he teu fakamanatu e Pekia mo e Toetu’u.

 

Leave a comment

Make sure you enter all the required information, indicated by an asterisk (*). HTML code is not allowed.

back to top