Menu
cache/resized/7a303faa48902efd848c7494b9385c2b.jpg

RED

Rapid Engineering Diagnostic

Specialize in:

...
Latest News

Ko e Va ‘o e Maaka To’ofua (Raw Mark) mo e Maaka Tulifua (Standardized Score) Featured

Dr. Helu Dr. Helu

Ko e Va ‘o e Maaka To’ofua (Raw Mark) mo e Maaka Tulifua (Standardized Score)

Fa’u ‘e Helu (Tonga International Academy/Moana Unitec)

‘Oku ou fie vahevahe atu pe fanga ki’i me’a ko eni ke fai ha talanoa kiai. Ko au na’aku fua fakafepaki’i e fakafoki koeni mei he maaka tulifua kihe maaka to’ofua talu hono kamata he hu mai pe ‘a e PM mo Piveni.

'Oku ou tui ne fe’unga ‘eku fakamatala ki he natula ‘o e ongo founga fakamaaka sivi ko eni pea ‘oku ma’u kotoa ‘ihe Nepituno ‘ihe sekisoni ‘ihe Ako (Education). Ko e fakamaaka foki koe me’a “fakafika” pea na’e fakahu mai ‘a e standardized score (maaka tulifua) he koe naunau “fakasitetisitika” ‘a ia koe fa’ahinga “fika” ia kuo hoko koe me’angāue mo e me’afua ‘a e saienisi pea ko hono fakamo’oni he kuo kapa ‘ehe sitetisitika e mala’e ako kotoa he ‘aho ni.

Ka ai ha taha ‘oku ‘ikai ke ‘iai ha’ane ‘ilo lelei kihe sitetisitika ‘e faingata’a ‘aupito ‘ene faka’uhinga he ‘aho ni he ko e me’a kotoa pe ‘oku mahu’inga kihe mo’ui ‘oku fakafou mai ia ‘ihe sitetisitika. ‘Oku ‘i ai e ngaahi makatuliki ‘o e faka’uhinga fakasitetisitika ‘oku nofo lelei ai e standardized score pea mo e raw marks pea ‘oku mahino ‘aupito hona kehekehe hange’ koia neu fa’a talanoa kiai.

‘Oku ‘ikai kau ai ha tele talo moha fohi manioke. Koia ‘oku ou fie tānaki atu m oe ‘u polopalema kehe ‘i hono mono fakamalohi mai ‘o e raw mark kene fetongi 'a e standardized score ke tokoni atu ki he fonua ke fakamahino ko e polopalema ko'eni na’e kamata pe mei manava mei hono tu’itu’ia pea ‘oku fasimanava ai e fonua ‘i he ala atu ‘a e kau nimatapu kenau teke’i a Lei mei hono fu’u mei. Ko e ngaahi ‘uhinga eni:

(1) Ko e ‘uhinga foki eni na’aku fokotu’u atu ai ‘ihe fakataha ‘ihe uike kuo ‘osi kihe raw mark mo e standardized score na’e totonu ke ‘omi ha taha independent kene fai e fekumi pe ‘oku holo e ako hange’ ko e tui ‘a e Palemia mo Piveni. Ko hono toe ‘oange pe kia Piveni lolotonga ‘oku teu ke ma’u ‘ene lau kilu ‘oka ne fix 'a e polopalema ko e lotu mo’oni pe tene tala mai ‘oku ‘ikai to lalo e ako, ‘a ia ko e me’a ia ‘oku ui ko e conflict of interest.

(2) Koe taha foki na’e ‘ikai ha qualification pe ha experience a Piveni kene fai e ngaue ko'eni, Ko e ngaue fakasitetisitika ‘oku fiema’u ke fakahoko ‘eha taha ‘oku ‘iai hano M.A pe PhD ‘ihe statistics pea toe lahi mo ha’ane peer reviewed journal publications ‘o tanaki atu ia ki ha’ane taukei ‘i hono fakahoko ha ngaahi fakatotolo natula pehe ni ‘a ia ko e trend analysis ‘oua toe si’iange he ta’u ‘e nima kae ala falala’anga.

(3) Ko hono fakataha’i ‘o e (1) moe (2) ‘oku ne talamai na’e ‘ikai totonu ke fai e ngaue ko 'eni ko hono fetongi e standardized score.

(4) Ka ‘o kapau na’e lava ke fai hono fakamo’oni’i ‘oku hifo 'a e ako, pea koe fehu’i hoko ko e fe me’a na’a ne fakatupu he ‘oku lahi e ngaahi factor ‘oku lava kenau uesia e fetukuaki ‘a e ola ‘oe ako. Ko e founga fakamaaka pe koe seti ‘oe sivi? Fefe’ ‘a’ahi? Fefe’ kau faiako? Mo e ha fua mo e ha fua?. Kaikehe ‘oku malava ke tala pe ko e fe factor ‘oku fekau’aki malohi (correlate) taha mo e fetukuaki he ola ‘oe ako ka ‘e fai’aki ia ‘a e statistical modeling pea toki vete’aki e multivariate regression analysis approach.

Kuopau ke lau ta’u mo hono fai e ngaue koeni kae toki lava ke ma’u hano ola. Ko e founga ‘e taha ke fakahoko ha experiment (kae lava ke tala e cause and effect) ‘a ia ‘e fa’u pea test pea toki fakahoko kiha cohort pea ‘e lau ta’u lahiange ia kae toki lava ke tau tukuaki’i koe cause (tupu’anga) ko e standardized score.

‘Oku mahino pe na’e ‘ikai fai ha ngaue pehe ni he na’e tonu leva ia ke lau ta’u pea toki a’usia ‘a e fakamo’oni ke to’o e standardized score kae toe fakafoki mai pe ‘a e raw mark (molitonga). Na’e hu mai pe Palemia pea ‘osi atu pe mahina ‘e taha pe fiha kuo kamata 'a e ngaue ko eni. K oe me’a ‘oku mahino na’e ‘ikai ha ‘ilo fe’unga kihe ngaue ni ‘aha taha ‘i he kakai na’anau vilitaki ke fakahoko.

(5) ‘Oku ‘ikai keu ‘ilo kihe founga ngaue’aki ‘o e standardization kihe fakamaaka ‘o ‘etau sivi ka ‘oku ou ‘ilo ‘a e puipuitu’a fakasitetisitika he koia na’e ‘omi’aki ki loto ko e fiema’u ke fair ‘o ‘ave kihe standard normal kene fakamaau. Koha ngaahi ngaue makehe mei ai koe tomu’a feinga ke fakapalanisi kae toki fai hono fakamaaka ‘a ia ko e standardization kotoa pe. He’ikai ha toe founga fakamaaka ‘o e sivi he mamani ‘e mavahe mei he standardization.

(6) Ko e 50% ‘ae maaka lava ‘o e raw mark ‘oku tatau pe ‘i ha lesoni pe he koe abstract average he ‘oku fa’u pe ‘ihe abstract average ‘o e lowest score mo e highest score. Ko e practical average ko e “mean” ‘a ia ‘oku tanaki kotoa e ngaahi maaka pea vahevahe’aki e tokolahi ‘o e kau sivi. Koe sivi ‘oku practical so why raw marks?. ‘Oku tau toki step up meihe mean kihe standardized score. ‘Oku taha pe definition ‘oe standardized score ‘i hono ngaue’aki ki he ngaahi me’a ‘oku ‘ulungaanga fakamata’ifika. Ko hono application ‘oku lahi. 

(7) Ko e kotoa ‘oe ngaahi examples na’e demonstrate ‘e Piveni 'a e ola kovi ‘o e standardization koe ‘u snapshot kotoa. ‘Oku ‘ikai tali eni he mala’e ‘o e fktotolo fakamata’ifika/sitetisitika he ‘oku lava pe ‘eha taha ‘o to’o mai e ‘u ‘imisi kovi kae lolotonga koia ‘oku ‘iai pe moe ‘u ‘imisi lelei. Ko e ‘uhinga eni ‘oku pau ai ke fakahoko e trend analysis.

(8) Ko e konga ua ‘o e tipeiti ko'eni ko e ola ‘o e raw mark kuo polopalema’ia ai e fonua ka na’e ‘ikai ke pehe’ ‘i he taimi ‘o e standardized score. ‘Oku ou fokotu’u atu ke tau ki’i tatali kia Emily Moala Pouvalu he koia ‘oku ne kanokato ‘a e ‘u nunu’a kuo tau a’usia.

(9) Hange’ pe koe me’a na’a ku fokotu’u atu he ta’u kuo ‘osi ke fakatou faka’aonga’i pe a he taumaia na’e toe fiema’u ha me’a fo’ou ke fai kiai. Na’e pau ke ‘a’ahi ‘o ‘omi ‘a e raw mark pea toki fai hono standardize, koe ha leva hono polopalema ke tohi he lipooti e raw mark pea tohi mai mo e standardized score.

Malo.

 

28 comments

  • Helu
    Helu Thursday, 01 September 2016 22:03 Comment Link

    Fakamalo atu Failo 'ihe comment mahu'inga ko eni keu loto ai keu tohi atu ha article 'ihe kaveinga 'iloa koeni, 'ae lea angamaheni hono tukuluma'i'aki e sitetisitika he 'oku mahu'inga ke mahino lelei kihe kakai 'oe fonua hono 'uhinga, tupu'anga mo hono ngaue'aki. 'E toe malieange foki ha'o toki tokoni mai 'o 'o tala mai e ngaahi pule'anga ne fakahee'i, pea fakahee'i 'ihe ha 'ihe ta'u pe vaha'a ta'u, ngaahi me'a ne maumau'i moe taimi, moe ngaahi pisinisi ne mole ai 'enau pa'anga lahi pea tupu ai 'enau mate moe taimi moe ha fua ha ngaahi fakatata teke ala 'omi ke hoko kiai 'e tau talanoa. 'Oku malie lahi foki ho'o fokotu'u Failo he 'oku mahino pe kia au 'oku ke 'ilo e polopalema koe ni na'aku tuhu'i atu 'ihe founga fai koeni 'oe ngaue 'a Piveni na'a ne ngaue'aki e statistics kene lohi'aki'i'aki e kakai 'oe fonua kau ai e PM pea 'oku ou manavasi'i na ne a'u kihe Tama Tu'i mo hono Fale hono lohi'aki'i. Koena pe nau tuhu'i atu 'ihe 'eku article, 'ene ngaue'aki e 'u snapshot koe ola 'oe sivi 'ae ki'i ta'ahine pe ki'i tamasi'i 'ihe fo'i ta'u pe 'e taha 'aia na'a ne filifili pe ngaahi 'imisi kovi kane tanu e ngaahi case na'e 'imisi lelei. 'Oku ou 'ilo lelei 'e au e makamio koeni koe me'a eni na'e hoko ko hono 'a'au mai pe 'oe 'u me'a kovi kae tanu e 'u me'a lelei. Koe taha ia 'oe ngaahi TAPU 'oe statistics ke 'oua na'a filifilimanako (bias). 'Oku ngaue'aki 'ehe kakai 'ae statistics ke fakahoko 'enau loi kae faka'ofa foki e kakai tokolahi 'oe fonua 'oku 'ikai si'i mahino kia nautolu e founga totonu hono ngaue'aki 'oe statistics. Kaekehe teu ngaue leva kihe kaveinga ni he koe taha ia 'oe text book 'iloa mo fakatau lahitaha 'i mamani na'e 'ulu'i tohi'aki e "E fefe' ha'o loi 'o ngaue'aki e statistics, How to lie with statistics na'e fa'u 'e Darrell Huff (1954), neongo koe tokotaha ni na'e 'ikai ha'ane 'ilo fe'unga kihe statistics, ka na'e poto he ngaue'aki 'oe statistics ke lohi'aki'i e kakai hange pe ko Piveni. Teu tuku atu 'eku talanoa kihe kaveinga ni ke hoko atu 'aki 'eku tohi koeni. Malo

    Report
  • Siokivaha
    Siokivaha Thursday, 01 September 2016 19:20 Comment Link

    hange koe lau tau foki kotoa pe kia PM me'a ni kai ke ma he'ene hu noa'ia he mala'e kehe 'oku 'iai hono fu'u kakai 'oku 'ikai toe hela 'eke'i nautolu ia ha tafa'aki koe me'a eni 'oku uikoe 'ufi lei fie kahokaho lahi e palaaaa noa'ia kae talu 'ene falealea mo'ene ta takai holo pe kuo 'iai nai hane me'a kuo tu'u ke mahino koe poto hala'ata ko'ene fie kahokaho 'ena kuo fua hia ai e fanau e fonua he'ene fie ha he na'e iai ha me'a pehe koeene hoko hake pe kuo ngalulu e potungaue ako moe tapa kotoa e fonua he pule kovi kofe ene taumu'a koe pulelelei koha pulelelei ia ke tuhu maipe 'ikai fanongo kihe lau e toenga koe siana koena 'ikai kene to'o e malala hono mata ke ma'a me'a ni 'ikai ma hene hoko hake pe kuo ne fkngaue'i hono foha he ofisi moia pea kapau ko'ene uhinga eeee ke tokoni ange he kuo holo mo mahamahaki ta na'e tonu ke 'oua toe fili falealea ia koe me'a ia 'oku ui koe kaikai melie mei he matavai ta'e fai ha me'a kai ngata ai koe uuni mea fai ai longoaa he ako koe palani pe 'a'ana kau aipe hono foha mo piveni pea lau moe totongi kilu koena koe fkha mahino mai ia koene taumu'a pe ke ma'u hane me'a koe mou'i siokita mo'oni tuku aaa mu'a e me'a e poto ke fai 'e ha'a poto na'e lahi fefe ha 'ilo ha diploma ha mata'itohi moha Dr kai ke ma 'e osi 'a tonga ni katau fklau 'ene ngalivale fka'u atu kiai kene 'ilo e le'o e kakai eee kaekehe kaekehe malo Helu ho'o toe fkmaama kihe kakai e fonua kenau ilo koe nunu'a e liliu koena nau feinga ke tali he ngaahi univesiti 'o mamani etau fanau kanau osi mei he ako koe 'ata mahino ia e uesia e fonua moenau fanau he taki pehe kuo fkmooni'i kuo tolalo etau system ako ke tali e muli malo mu'a USP hono kei tali e fanau ka ko hono fklukufua fai enau fieha moe taki kovi siokita ke fua kotoa he'etau fanau hono nunu'a ikai toe lava ma'u hanau sikola koe private eee ka feinga'i he kakai masiva e fonua ni 'ofa mai 'Ufilei foki pe mu'a fai 'e me'a 'ae 'ufi lei tuku pe mu'a a kahokaho ke nau fklele he koe kau a'usia katau lau ako ne laka 'anefe mata'itohi komipiuta he dr fk'atamai he ngaahi mala'e tonu e ako koe system pe ne fkhu mai ke ha na'e 'uluaki fa'u ena he kau poto pea nau 'ilo e kovi pea nau holomui ha'u leva e kakai koe'na fkkuihi e kakai koe ha e ola lahi e to 'ikai mahino pe tali e muli etau fanau ako he koetau system koe form 7 mahalo koe level toki hu ia kihe kolisi pe koe ha hano toe fklea e toe mahino ange kaekehe 'ofa mai aaa Tonga mou aaa mai he fua hia 'etau fanau he fa'ahinga taki pule kovi pehe .

    Report
  • Failo Taufa
    Failo Taufa Thursday, 01 September 2016 16:13 Comment Link

    'Oku faka kalasi e LOI ki he kalasi kehekehe 'e 3.
    1. LIES. [ Koe fa'ahinga loi 'oku natula fakaoli pea ui pe nai koe hua pea 'ikai fakatu'utamaki]
    2. DAMNED LIES. [ Koe fa'ahinga loi 'oku fa'a hala ai 'ete ma'u pea ki'i teletele fakatu'utamaki 'o lava ai kete mo'ua he fakamaau'anga pea maumau ai moe anga e nofo]
    3. STATISTICS. [Koha toki loi fakatu'utamaki pea ne fakahe'ei ai e ngaahi pule'anga 'o maumau ai e me'a lahi pea mole ai e pa'anga lahi 'o mate ai e ngaahi pisinisi lalahi he mamani]

    Mpou toki faka'osi atu e tipeiti

    Report
  • Samiu
    Samiu Thursday, 01 September 2016 11:50 Comment Link

    'Oku mahino ange hoo fakamatala Helu pea 'oku ou fakamalo lahi atu. Na'a ku fanongo 'i ho'o fakamatala he 'aho na'e fai ai e fakataha moe PM moe Potungaue pea 'oku mahino leva 'a e kehekehe he mahino. 'Oku ou tui koe talanoa mahino taha 'eni i hono talanga'i 'o e kavenga ni he 'oku fakaikiiki mai pea mahino mo e foung moe motolo ke muimui kiai. Malo e ngaue lahi.

    Report
  • Mark Hanson
    Mark Hanson Thursday, 01 September 2016 10:51 Comment Link

    Malo Helu, ko hono mo'oni kuo ke hela'ia pea kuo tau hela'ia hono fakamatala mo hono malanga'i e me'a ni kae 'ikai pe ha 'utu 'e hakea. Ko e me'a 'oku ke fakatalanoa ki ai 'oku 'ikai ha toe veiveiua 'ene mo'oni, pea koe kau a'usia pe 'e mahino ki ai. Me'apango he'ikai pe ke teitei mahino ia kia Akilisi mo Piveni he 'oku mu'omu'a 'ena 'afungi, hoko atu ai 'ena personal interests, hoko atu ai e fiema'u pa'anga, hoko atu ai e fie fokotu'u me'a fo'ou pea ngata ai. 'Ikai ha teitei fie'ulutukua ia kihe fa'ahinga na'e ako'i kihe mala'e ko eni mo 'enau ngaahi taukei he lauita'u 'i Tonga ni mo muli foki, pe koe ako moe kaha'u 'oe fanau.
    Ka neu oli'ia he lele hake 'ae ki'i MC mei Niutoua 'o fie fakafepaki ki ho'o lea mo ho'o 'omai e defintion totonu 'oe "standardisation", 'oho mai a Niutoua ia he fu'u saliote maumau koe pre-standardise koaa pe koe ha, koe fu'u process kehe 'aupito ia mei he statistical standardisation na'a ke fakamatala ki ai. Pea te toe pango'ia he kau 'Ofisa 'ae Potungaue Ako, he'enau lele hake koe malu'i koaa 'o piveni mo 'akilsi. Kuo lele hake ki'i faiako lautohi pule'anga solopani koena ko hepeti 'o polau mai ia he me'a kehe !! hoooii, fakafokifa pe kuo kau a hepeti solopani ia he kau poto. ko 'ene pehe mai ke tuku atu 'etau falala kia nautolu, koe 'osi atu e ta'u kuo 'osi mo 'enau va'inga hotau kakava, koe valee pe 'e kei falala atu ki he kau ta'emaa'usia ko kinautolu. Kapau leva 'oku 'ikai 'iai ha me'a 'aonga ke lea'aki pea kataki pe 'o fakalongolongo, he koe 'atunga e lea te'a'ilo 'a e faiako solopani, koe ava pe ngutu kuo 'asi mai a tapuhia. Peau fiu he tatali ke lea hake e CEO fo'ou 'o fai ha'ane fakama'ala'ala kihe fu'u kaveinga mahu'inga ko eni 'oku tofanga ai 'ene potungaue. Ka ne tuku mai 'ene ki'i kau 'ofisa lautohi pule'anga ta'epoto ke alea moe fuu kakai poto mo taukei he mala'e 'oe ako tautefito ki he assessment.
    Fakaongoongo au hano fakamahino mai 'ehe CEO pe koeha e me'a 'e hoko ki he sivi Form 7 'oe ta'u ni, pe ko hai tene tali 'etau fanau ako. Na'e pehe 'e niutoua tokua 'oku fai e fengaue'aki moe EQAP he me'an ni, ka na'u pehe 'e tu'u hake CEO 'o fakamatala'i mai pe koe ha 'enau femahino'aki moe EQAP he feinga ko eni ke tali 'ehe ngaahi 'univesiti 'etau ki'i sivi fakaoli ko eni.
    Tau foki pe a 'o lotu ke lahi he kuo tatapuni mai 'e piveni mo 'akilisi e ngaahi matapa kotoa. Faka'ofa pe 'etau fanau moe ako 'i Tonga ni.

    Report
  • sakisi
    sakisi Thursday, 01 September 2016 09:40 Comment Link

    Mahino lelei 'aupito Helu e fakamatala kuo ke 'omai.

    'Ofa mai o fai atu ha ngaue ki ho tokoua ke tuku atu hamou faingamalie kemou talanoa'i e kaveinga he koe tahi kehe 'eni 'oku lele ai e vaka kae toki hu mai ha'ane ofi ki taulanga.

    Report
  • Sione A Mokofisi
    Sione A Mokofisi Thursday, 01 September 2016 04:28 Comment Link

    MĀLŌ DR. HELU...Mahino 'a e mole hotau vaká 'i he vahanoá ko e tataki hala'i kitautolu 'e he 'eiki-vaká, mo 'ene fanga poné. Neongo na'e 'osi 'oatu 'a e ngaahi fale'i 'a e kau mataotao 'i he mala'e akó, mo e IT tekinolosiá, fika mo e setisitiká, ka e fai pe 'a e tu'utu'uni faka-tikitato 'a e PM, ko 'enau faka-poné.
    1) Mo'oni ho'o faka-ma'ala'ala maí 'o e fiema'u 'o e setisitiká ko e tefito'i aka 'o e 'analaiso fakatotolo (research analysis) ke vete pe solova ha palopalema faka-ako, 'a ia 'oku faka'aonga'i 'a e ngaahi founga fekumi faka-saienisi (scientific methodologies).
    2) Mo'oni ho'o faka-ikiiki maí, kuo pau ke 'ohake mo faka-e'a mai 'a e palopalema ke solová: Pehē 'e he PM mo 'ene fanga poné, "Kuo tō-lalo 'a e akó 'i Tongá ni." Pea fehu'ia 'e he 'atamai hu'uhu'ú (critical thinking), ko e 'ilo ia meifē?
    3) Hangē ko ho'o laú, na'e 'omai e kau taukei tau'atāiná. Ka ko hono toe 'oange pe 'o e fatongiá kia Pīveni Piukala mo Siaosi Pōhiva kena fai e vetekiá (diagnosis) mo hono faito'o (treatment). 'A ia ko e palopalema "conflict of interest" ia 'i he mala'e ako faka-saienisí. Ko 'ena fa'ufa'u 'a e fakamatala 'o e vetekiá (diagnosis) ke faingamālie ai 'a 'ena fo'i vai faka-moli-Tonga (treatment) ke ma'u ai 'ena ngāue totongi faka-pone mo e faka-famili (nepotism).
    4) Pea ka oku kei mālohiange 'a e 'ikai ke lava 'o faka-mavahe'i (isolate) 'a e fekau'aki mālohí (correlational relationship) 'o e 'analaiso faka-fiká mo e setisitiká (quantitative analysis), pea 'oku totonu ke fai e fekumi-'ahi'ahi "experimental research". Ke fakamatala pe ko e mo'oni tokua ko e tōlalo 'a e akó ko e ngāue (cause-and-effect) 'a e maaka tulifuá.
    Kaekehe, kuo tu'utu'uni mai 'e he PM ia tokua ko e maaka tulifuá (standardization assessment) 'oku ne faka-tōlalo'i 'a e akó. Hili ko iá, ko e lau faka-mahamahalo pe 'a Piveni mo Siaosi, ka e sītu'a mei he fale'i 'a e kau mataotaó 'i he akó.

    Report
  • Venusi
    Venusi Thursday, 01 September 2016 01:35 Comment Link

    Malo Helu e fakamaama pea 'oku mahino ngofua 'a hono lau ho'o tohi 'o mahino moe fiema'u ke 'analaiso lelei 'a e ongo founga pea 'oku 'i ai mo e founga fakasetisitika ke fakahoko 'aki ka 'oku 'ikai koe talatalanoa palafu mo e faka'uhinga fakafifisi noa'ia.

    Report

Leave a comment

Make sure you enter all the required information, indicated by an asterisk (*). HTML code is not allowed.

back to top