Menu
cache/resized/7a303faa48902efd848c7494b9385c2b.jpg

RED

Rapid Engineering Diagnostic

Specialize in:

...
Latest News

Ko fē 'oku mahu'inga mo'ui pe koe 'ikonomika? Featured

Ko fē 'oku mahu'inga mo'ui pe koe 'ikonomika?

Lau 'a e 'Etita

Ko fē 'oku mahu'inga mo'ui pe koe 'ikonomika?

Kuo hoko 'a e covid-19 mo 'ene mafola he funga 'o e mamani kene 'omi 'a e ngaahi faingata'a kehekehe ki he mamani hono kotoa pea 'i he taimi tatau 'oku ne fakaava 'a e ngaahi matapā 'o e fifili 'i he tapa kotoa pe 'o e mo'ui pea 'ikai ngata ai ka 'oku ne toe ako'i e fa'ahinga 'o e tangata ki hono fakahokohoko tu'unga 'a e ngaahi me'a 'oku mahu'inga taha mo vivili 'i he mo'ui.

Ko e ngaahi me'a ia 'oku hoko he 'aho ni 'o a'u mai ki Tonga ni ko e fehangahangai 'a e kau taki 'a ia ko kinautolu 'oku nau fai tu'utu'uni mo e ngaahi pole pe koe fē 'a e tu'utu'uni 'e fakahoko pea iku ki he lelei fakalukufua pea melino mo tu'uloa hono ola.

'Oku hoko 'a e fakataputapui foki ia 'i mamani ke ta'efiemali ai 'a e tokolahi tokua 'oku uesia 'enau totonu mo 'enau tau'atāina pea toe ta'efiemalie 'a e kau pisinisi pehe ki he kau taki ki he tu'unga faka-'ikonomika 'o e fonua 'a ia 'oku ne fakatafe mai 'a e pa'anga ke mo'ui ai 'a e kakai.

'Oku 'omai foki 'e he ngaahi fakataputapui ko'eni 'a e fekau mahu'inga ketau ako mei ai koe tau'atāina 'oku fakangatangata pea 'oku 'ikai ha me'a ia koe tau'atāina kakato.

Ko hono mo'oni 'oku mahu'inga lōua pe 'a e mo'ui mo e 'ikonomika he 'oku na fengāue'aki vāofi pea ko e taimi lahi 'oku fakafalala 'a e mo'ui 'i he 'ikonomika kae pehe ki he 'ikonomika 'i he mo'ui lelei 'a e kakai 'oha fonua kenau langa mo ngāue'i 'a e 'ikonomika 'o e fonua koia 'o pehepehe ai pe.

Ka neongo 'a e fefalala 'aki 'a e ongo sino ni 'oku malava pe foki ke mo'ui pe 'a e fa'ahinga ia 'o e tangata 'i ha 'ātakai 'oku 'ikai mo'ui ai 'a e 'ikonomika kae fakafalala pe he me'a 'e fai mei ai 'a e mo'ui faka'aho 'o hange ko 'etau me'akai tu'u fonua mo e founga mo'u'i 'o e kuohili (subsistence society) 'a ia 'oku 'i ai 'a e ngaahi sosaieti 'oku nau anga pe kinautolu ki ai.

'E toe malava pe foki ia hange koia 'oku kamata mai 'e he ngaahi fonua 'e ni'ihi 'i he lolotonga ni ke holoki 'a e tu'unga 'o e fiema'u fakapa'anga pea ako'i 'a e kakai kenau matatali 'a e tu'unga 'o e mo'ui 'e a'u kiai mo mateuteu kiha taimi 'e 'ikai ma'u ai 'a e ngaahi me'a na'a nau anga maheni kiai 'i he mo'ui.

'Oku kehekehe foki moe levolo ia 'o e fiema'u faka'aho mo e tu'unga 'o e nofo 'a e kakai ka ko hono fakapalanisi fakalelei pe 'o 'ona pea 'e malava pe ketau mateuteu ke talia ha taimi 'e a'u mai ai 'a e covid-19 ki hotau fonua neongo 'oku te'eki a'u mai pea 'oku tau faka'amu ke 'oua 'e a'u mai.

Kuo tau a'u 'eni ki he tu'unga kuo mole si'i ma'u'anga pa'anga 'a e tokolahi pea holo 'a e ivi fakapa'anga 'o e fonua he tapa kotoa ka 'oku malava mei he fakafuofua 'o e 'aho ni ke tau vakai atu 'oku kei malava pe ke mo'ui 'a e kakai 'i he lolotonga ni pea 'oku toe fehu'ia foki pe he taimi tatau pe koe ha hono fuoloa 'okapau 'e fuoloa atu ai pe 'a e fakataputapui.

'I he vakai ki he kehekehe 'o e levolo 'o e fiema'u ia 'a e kakai mo 'enau ngaahi to'onga mo'ui  'oku 'i ai 'a e kakai tokolahi ia 'oku 'ikai ha fu'u ekehekehe ia 'i he feliuliuaki 'o e 'ikonomika he 'oku nau anga pe kinautolu ki he'enau fanga ki'i me'a 'oku ma'u pea nau fiefia pe he'enau tu'unga mo'ui faka'aho.

'I he taimi tatau 'oku tau kehekehe mo e ngahai fonua lahi 'o kau ai 'a e ngaahi fonua 'o 'Afilika mo 'Esia 'a ia 'oku mole 'a e mo'ui 'a e tokolahi makatu'unga 'i he masiva mo e kovi 'a e 'ikonomika tukukehe ange 'a e ngahi pole 'o e 'ātakai 'oku nau nofo ai mo e fakafalala he tu'unga 'o e 'ea mo ha fua.

'Oku mahu'inga loua pe 'a e mo'ui mo e 'ikonomika pea 'oku fakaava mai 'e he tu'unga 'oku 'i ai 'a Tonga ni mo mamani ketau toe fakaukau 'o loloto atu mo tau mo'ui mateuteu he taimi kotoa.

Ko e pole ia ki he kau taki 'o e fonua he ngaahi 'aho ni ke nau fili 'i he 'ikonomika mo e mo'ui 'a e kakai pea 'oku nau ma'u 'a e fakapotopoto fe'unga ke fai'aki 'enau tu'utu'uni he 'oku mahu'inga loua pe pea 'oku na fetaiaki lelei mo fetokoni'aki 'i he me'a kotoa.

Ko Tonga ni 'oku kehe pea hange koe lau 'a e himi 'a Molitoni "koe kelekele mahu e pea ka hala ia koe hai 'e lau homau koloa 'e ma'u mei tahi na".

 

3 comments

  • Pouono
    Pouono Monday, 04 May 2020 23:01 Comment Link

    Malo mo malie lahi 'Etita 'a e fehu'i mahu'inga mo 'aonga ka e to e faingata'a foki mo mamafa. 'Oku 2 'a e fehu'i ko e fe 'oku mahu'inga (1) ko e kakai PE (2) ko e 'ikonomika? 'Oku 'uhinga ia ko e fili PE ko e kakai PE ko e 'ikonomika ka e 'ikai ko e loua 'a e kakai mo e 'ikonomika. 'O kapau (1) ko e fili 'a e kakai 'e useia 'a e 'ikonomika PE (2) ko e fili 'a e 'ikonomika 'e uesia 'a e kakai. 'Oku 'ikai ha kakai 'oku tu'u 'ata mei he 'ikonomika pe 'ikonomika 'oku tu'u 'ata mei he kakai. 'Oku 'uhinga lahi he 'oku ngaue'i 'ehe kakai 'a e 'ikonomika pea 'oku mo'ui 'a e kakai mei he 'ikonomika. 'Oku 'uhinga leva ia ko hono fuatatau 'a e kakai mo e 'ikonomika ke ngaue mo mo'ui pe 'a e 'ikonomika pea to e ngaue mo mo'ui pe 'a e kakai. 'Oku fai foki 'eni he lolotonga 'a e fihitu'u mo e fepakitu'u 'oku lolotonga hoko he kei to mo e pipihi mo e mafola 'a e mahaki faka'auha koveti-19 'a ia 'oku fai ai hono fuatautau hona mahu'inga takitaha mo hona mahu'inga fakatoulmua.

    Report
  • Sione Ake Mokofisi
    Sione Ake Mokofisi Monday, 04 May 2020 20:13 Comment Link

    TULOU ATU 'ĒTITA & HALA TAUFA...'Oku ou pehē 'e au 'oku 'ikai ke fakapotopoto ketau fakatatau'i 'a e "mo'uí" ki he "'ekonōmiká." Ko e valé pe 'e 'ikai mamafaange ki he mo'uí. Ko e 'ekonōmiká ia 'oku fakataimi pē ha'á ne tōlalo mo 'ene tu'umālié; kā ko e mo'uí 'oku pelepelengesi ange ia he 'oku tu'otaha pē. Ko ia 'oku 'ikai ke na mafamafa tatau.
    Ko e tu'utu'uni 'o e COVID-19 mei Pule'angá ko e malu'i 'o e mo'uí ko 'ene pelepelengesi angé. Kā ko e tāpuni 'o e ngaahi pisinisí 'oku ta'e-faka-Konisitūtone he na'e 'ikai ha maumaulao 'a e ngaahi pisinisi tau'atāiná. Pea 'ikai ha fakamo'oni pau (evidence) 'oku 'i Tonga 'a e mahaki COVID-19. Ko e faka-tu'unga'a (panic) 'ata'atá.
    'E MA'U E FAITO'O & HUHU-MALU'I 'AFĒ?
    'Oku tau kei monū'ia 'a Tonga ko e te'ekiai tū'utamai 'a e mahaki pipihí ni. 'Ofa ke vavé ni mai 'a e faito'o mo e huhu-malu'i (vaccine) kimu'a na'a mafolamai ki Tongá ni. 'Oku 'iai 'a e ngaahi faito'o kā 'oku te'ekiai fakangofua ke faka'aonga'i tavale.
    Me'a pangō, 'oku mafola vaveange 'a e vailasí 'iha fonua 'oku te'ekiai tū'uta ki ai, 'o hangē ko Tongá. Neongo ha'á ne mafola 'o fokoutua ai 'a e kakaí, ka 'oku ma'u ai 'e he sino 'o e tokolahi 'enau ivi-malu'i (immunity) ke teke'i 'a e mahakí, 'o hangē na'e 'osi huhu-malu'i kinautolú. 'Oku kei ma'ulalo 'aupito 'a e tokolahi 'o e pekiá (mortality rate) 'o e COVID-19 'ihe ngaahi mahaki faka-māmanilahi (pandemic) 'o e kuo hilí.
    MAUMAU KI HE 'EKONŌMIKÁ
    Kā ko e maumau ki he 'ekonōmiká 'oku ta'e-fakapotopoto 'a e tu'utu'uni pule-fakaleveleva mei Pule'angá. Na'e 'ikai fakapa'anga mei Pule'anga 'a e ngaahi pisinisi tau'atāina 'a e kau ngāue fakatau koloá. Ko e kakava pē ia mo e feilaulau 'a e kau pisinisí mo honau kāingá. Ko e ngaahi pisinisi pē 'a e Pule'angá 'oku ma'u totonu ki ai 'a e Pule'anga ke tāpuní.
    Kuo te'ekiai foki ke tātāpuni fakangatangata ha fonua tupu mei ha mahaki pipihi faka-māmanilahi 'ihe kuohilí. Ko e 'uluaki eni, pea ko e maumau faka'ekonōmiká 'e hokó 'oku fakafuofua'i ko e tōlalo lahi. Me'a pangó 'e mole ai 'a e ngaahi pisinisi 'o 'auha ai si'enau ngāue faivelenga, mo fakapotopoto na'e tō ai honau kakavá. Ko e fili ia 'a e tangata pisinisi ke tāpuni pe 'ikai 'o ka tokosi'i 'a e kau fakatau koloá. Pea 'oku 'ikai totonu ke tapui e fononga ki falekoloa 'o fakatau me'a-tokoni.
    'Ofa ke vavé ni mai 'a e fakahoko 'o e sivi'i 'o e COVID-19 'i Tongá ni. 'Oku ta'e-fakapotopoto 'a e ngaahi tu'utu'uni taputapui lolotonga iá 'oku te'ekiai tū'utamai 'a e mahakí ki Tonga. 'Oku mahino 100% 'a e haohaoa 'a Tongá he 'oku te'ekiai ke ma'u 'e he mahaki pipihí ni ha tokotaha. Neongo 'oku lava pe 'a e vailasi 'o fetuku holo 'e he kakai mo'ui leleí, ka kuo 'osi taimi ke ma'u ha fokoutua 'e tokotaha.
    OKU LAHIANGE 'A HONO FAKA-ILIFIA'I 'O E KAKAÍ 'O HOKO AI 'A E FAKA-TU'UNGA'A (PANIC) TA'E-FAKAPOTOPOTO.

    Report
  • Hala Taufa
    Hala Taufa Sunday, 03 May 2020 12:25 Comment Link

    Malo e fakamaama pea 'oku mahu'inga ma'u pe hono 'omai e lngaahi tafa'aki ketau vakai kiai. Malo 'etita

    Report

Leave a comment

Make sure you enter all the required information, indicated by an asterisk (*). HTML code is not allowed.

back to top